OPORBENA stranka Možemo održala je danas konferenciju za novinare, na kojoj su gradski vijećnici osudili mogućnost da se na sutrašnjoj sjednici Koranski most na Rakovcu preimenuje u Most SJP Grom, jer je za njegovo preimenovanje odabran najsporniji trenutak obrane Karlovca.

Gradski vijećnik Antun Alegro (Možemo) rekao je da o događaju na Koranskom mostu 21. rujna 1991. imamo pravomoćnu osudu jer je ondje ubijeno 13 neprijateljskih vojnika te da on o tome ne misli ništa drugačije nego što misle hrvatski sudovi, dakle da je to bio ratni zločin, a nazvati most po postrojbi te akcije upravo na dan kada je zločin učinjen je protucivilizacijski besmisao.

"Vraćanje u mutnu prošlost"

Alegro nikome ne osporava pravo na mišljenje da je Hrastov 21. rujna 1991. spasio Karlovac, ali ističe da je obrana Karlovca u Domovinskom ratu imala puno neosporno svijetlih trenutaka, primjerenijih za razna nazivlja.

Kako je ocijenio, ovo je odabir najspornijeg trenutka obrane Karlovca i time vraćanje u mutnu prošlost i podjele, polarizaciju, što nije dobro jer predstavlja ponovno uvođenje nacionalnih ili identitetskih netrpeljivosti, animoziteta.

U vezi s muralom s likom osuđenog Hrastova Alegro je rekao da je na grbu trobojnica koja umjesto grba ima strojnicu, a umetanje oružja u nacionalnu zastavu, istaknuo je, "nedopustivo je u bilo kojem civiliziranim društvu". Za najavljenu bakljadu je rekao da su bakljade uvijek bile početak nekog fašizma, da je i Hitler počeo s bakljadom te da u kontekstu europske povijesti na njih ne gleda dobro.

Vijećnik i branitelj: Gradu treba resetiranje

Vijećnica Draženka Polović (Možemo) rekla je da se dobro sjeća 21. rujna 1991. i dana nakon toga, da je grad bio okovan jezom i užasom od onoga što se dogodilo u neposrednoj blizini, šutnje ili tek šapata, poluinformacija, nepovjerenja, te da se takva atmosfera grada ne treba evocirati, slaviti ni obilježavati, kao ni zabetonirati u gradskoj memoriji, pogotovo ne nakon osuđujuće pravomoćne presude.

Vijećnik Dobriša Adamec, hrvatski branitelj i invalid Domovinskog rata koji je stradao na Turnju, nije govorio o mostu ni o ratu, nego o sadržajima budućnosti.

"Trideset se godina izvlačim iz tog bolnog doba, doba rata, želim sudjelovati u stvaranju bolje budućnosti, poboljšanju važnog dokumenta Plana razvoja do 2030. godine, poboljšanju javnog prometa, da on bude masovan, a ekološki, te da se poboljša rad gradskih tvrtaka, da se svakoj tvrtki postave pametni, a dostižni ciljevi", rekao je i ocijenio da gradu treba resetiranje.