SABORSKE zastupnice Anka Mrak Taritaš (GLAS) i Dalija Orešković (DOSIP) ocijenile su danas da se porezom na nekretnine neće riješiti problem priuštivog stanovanja te da se taj porez uvodi samo da bi se ispunio nalog OECD-a.

Mrak Taritaš ustvrdila je da je Zakon o porezu na nekretnine koji je u javnoj raspravi zapravo surogat zakon jer smo, pojašnjava, dobili zakon i zadovoljili formu, a u suštini smo jako daleko od sadržaja.

"Svi mi na svoje nekretnine plaćamo komunalnu naknadu koja je zapravo vrsta poreza i služi lokalnoj samoupravi da iz onoga što dobiju održavaju ceste, javnu rasvjetu, javne sadržaje i prostor, dakle sve ono što je u javnoj upotrebi i na korištenju svima", kazala je.

Komunalna naknada ostaje

Međutim, napominje, svaki put kada su bile najave poreza na nekretnine bilo je rečeno da komunalne naknade neće biti, ali ovaj put nije tako i komunalna naknada, koja je stalni prihod općina i gradova, ostaje.

"Zanima me koja će općina ili grad nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora svojim građanima uvoditi dodatni namet. Porez na nekretnine se uvodi da se udovolji zahtjevu OECD-a i kaže: 'Evo, napravili smo!'" ocijenila je.

"Ovaj zakon pokazuje da se država nije pripremila, nije odradila posao ni obavila sve što je trebala i dobit ćemo još jedan zakon koji će biti neprovediv i napravit će nered. Da će ovime staviti u funkciju prazne nekretnine je apsolutna neistina, kao što je neistina i da će tako riješiti priuštivo stanovanje", navela je.

"Ne uvodi se porez na nekretnine, nego porez na vrijednost nekretnine i sve ovo što se radi jer je OECD rekao da moramo imati takav porez, a svi Plenkovićevi poslušnici su rekli 'da' jer će se forma zadovoljiti, a sadržaj ne", zaključila je Mrak Taritaš.

Prijedlog uvođenja javnih registara državnih i lokalnih nekretnina

Orešković je ocijenila da je, nakon svega što su rekli oporba, porezni i stručnjaci na nekretnine, jasno da vlada HDZ-a nema plan za priuštivo stanovanje hrvatskih građana. Smatra da raspodjela poreza 80 posto lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi treba poslužiti za financiranje neodrživih jedinica lokalne samouprave.

"Vrijeme je da građani počnu stvarati javni pritisak da se krene u smanjenje broja lokalnih jedinica, a potreban je još jedan alat, javni registri državnih i lokalnih nekretnina jer točne podatke nemamo", poručila je.

Smatra da, uz javne registre, treba i zabraniti prodaju nekretnina u javnom vlasništvu, čime bi se građanima dao alat u ruke da država stvarno pripada njima i da se krene u taj prvi korak prema priuštivom stanovanju, što je jedna od vladinih prepreka da mladi startaju u životu i ostvare perspektivu i ostanu u Hrvatskoj, zaključila je Orešković.