KADA je početkom ožujka 2022. potpukovnik Valerij Sergejevič Buslov, 46-godišnji ruski vojni zapovjednik, stigao u ukrajinski grad Balakliju, odmah je naredio svojim trupama da postave kontrolne točke, sakriju topništvo u obližnjoj šumi i pretvore lokalnu policijsku postaju u zatočenički logor. Sedam mjeseci, dok grad nisu oslobodile ukrajinske oružane snage, više od 200 civila, uključujući 30 žena, bilo je zatočeno i podvrgnuto ponižavajućem tretmanu. Najmanje 150 muškaraca je mučeno, jedna žena je navodno silovana, a sedam civila je ubijeno.

The Guardian je razgovarao s nekim od žrtava, posjetio ćelije u kojima su civili mučeni i pregledao istragu harkivskih tužitelja, uključujući dokument od četiri stranice koji su potpisali Buslov i njegov zamjenik, a koji naređuje nezakonito pritvaranje civila. Istraga je dovela do identificiranja desetaka ruskih vojnika i dvojice agenata moćne ruske špijunske agencije FSB-a, koji su optuženi za ratne zločine, te pokazuje kako su nasilje i mučenje bili sastavni dio ruske kampanje.

Električni kabeli, čekići, pištolji...

"Kada su Rusi otišli, zaplijenili smo desetke dosjea i oružje iz objekta. Tijekom istrage uvidjeli smo kako su napadači nanosili neizrecive patnje zatočenicima koristeći električne kabele, gumene predmete, čekiće i pištolje", rekao je 41-godišnji Maksim Blohin, vojni tužitelj za ratne zločine u Harkivu.

Kao i u drugim ukrajinskim gradovima koje su okupirali Rusi, Buslovljeve invazijske trupe imale su popise ljudi iz Balaklije, koja je zauzeta 3. ožujka 2022. Kao bivši policajac u Balakliji, 34-godišnji Ivan Kovriga bio je glavna meta, zajedno s ukrajinskim veteranima rata u Donbasu.

"U prvim danima rata pokušavao sam svojim kamionom dovesti besplatno mlijeko stanovnicima Balaklije jer su mnogi gladovali tijekom okupacije. Tako su me 19. travnja prošle godine Rusi zaustavili na kontrolnoj točki. Kad su mi provjerili putovnicu, napunili su oružje, uperili ga u mene i rekli mi da moje putovanje ovdje završava", objašnjava Kovriga.

Odveden je u policijsku postaju, gdje su ga vojnici i prije ispitivanja počeli tući po licu i rebrima dok je sjedio na stolici, ruku vezanih na leđima. "Tražili su od mene da im odam položaje ukrajinskih trupa i da priznam da sam pomogao svojoj zemlji pružajući informacije o Rusima. Pokušao sam im objasniti da više nisam policajac i da od 2017. godine radim kao mehaničar. Ali nisu mi vjerovali i nastavili su me tući", rekao je Kovriga.

Kovriga je pet dana bio zatvoren u podrumu s drugim zatočenicima. Onda su ga jedne noći izveli iz objekta, stavili mu vreću na glavu, odveli ga u šumu i dali mu lopatu.

"Bila je to igra samo da me nasmrt prestraše. I zabavljali su se"

"Evo, rekli su mi, sad počni sam sebi kopati grob. Molio sam ih da mi dopuste da posljednji put razgovaram s majkom i suprugom. Odbili su. Nisu me htjeli ubiti. Bila je to igra samo da me nasmrt prestraše. I zabavljali su se", ispričao je Kovriga.

Blohin je o ruskim vojnicima rekao sljedeće: "Teroriziranje ljudi bila je njihova specijalnost. Jedan čovjek nam je ispričao kako su ga odveli u šumu, gdje su mu Rusi pokazali tijela dvojice pogubljenih zatočenika. Zatim su mu pucali pored uha i na kraju ga pretukli."

Kovriga je vraćen u policijsku postaju, gdje su mu Rusi počeli davati elektrošokove pomoću stroja spojenog na vojni radio koji datira iz Drugog svjetskog rata: "Molio sam ih da prestanu, osjećao sam da moje tijelo to više ne može podnijeti. Tada su mi rekli da u videu priznam da sam Ukrajincima dao pogrešne koordinate da udare na Ruse i da su Ukrajinci umjesto toga pobili obitelji. To nije bila istina. Ali htjeli su me iskoristiti za svoju propagandu. Odbio sam, a oni su me nastavili tući."

Nakon 10 dana nasilja i mučenja Kovriga je pušten 28. travnja. Sve do dana oslobođenja Balaklije nastavio je besplatno isporučivati mlijeko.

"Bila je to psihička tortura"

Albina Strelec (34) jedna je od 30-ak žena koje su bile zatočene u policijskoj postaji u Balakliji. Znala je da će je Rusi prije ili kasnije uhititi. Od prvih dana okupacije kao zapovjednica ukrajinske spasilačke službe prenosila je informacije ukrajinskim snagama o položajima i kretanju Rusa u Balakliji te o broju vojnih vozila.

"Prvo što su Rusi napravili kad su stigli u Balakliju je uništavanje komunikacijskih tornjeva i svih veza s vanjskim svijetom. Pronašla sam dva mjesta gdje sam mogla uspostaviti slabu internetsku vezu. Ostajala bih ondje satima pokušavajući poslati poruku ukrajinskim oružanim snagama. Radila sam to mjesecima, sve do 3. kolovoza 2022.", rekla je Strelec.

Tog su dana četiri ruska vojnika upala u zapovjedni centar spasilačke službe Balaklije, uhitila Strelec i odvela je u policijsku postaju. Uvjerena je da su je ruskim vlastima prijavili njezini kolege. Stanovnici kažu da su stotine ljudi u Balakliji surađivale s Rusima, a mnogi od njih su nakon oslobođenja pobjegli u Rusiju. Od onih koji su ostali, prema ukrajinskim vlastima, neki nastavljaju davati informacije FSB-u.

"U zatvoru su bile još dvije žene. Tretman je bio drugačiji od tretmana muškaraca. Bila je to psihička tortura. Rekli su da nas nikad neće pustiti van. Srećom, sakrila sam mobitel sa svim porukama ukrajinskoj vojsci prije nego što su me uhitili", rekla je Strelec.

"Čula sam vrisak čovjeka, zatim pucanj, nakon čega je uslijedio muk"

Žene koje su bile zatočene na donjem katu zgrade mogle su čuti bolne jauke muškaraca koji su mučeni na katu. "Bilo je užasno. Jednog dana, između 8. i 12. kolovoza, čula sam vrisak čovjeka, zatim pucanj, nakon čega je uslijedio muk. Možda dva dana kasnije doveli su gore ženu, vjerojatno ratnu zarobljenicu. Grupno su je silovali. Čula sam je kako vrišti dok ih moli da prestanu", ispričala je Strelec.

Strelec je puštena 29. kolovoza, nakon 16 dana, te deportirana na teritorij Ukrajine. Danas je u osmom mjesecu trudnoće. Istraga ukrajinskih tužitelja o policijskoj postaji u Balakliji započela je nekoliko dana nakon oslobađanja grada 8. rujna 2022. Od tada su tužitelji identificirali 374 ruska vojnika koji su pripadali raznim vojnim postrojbama, uključujući 126. pukovniju ruske nacionalne garde iz 11. armijskog korpusa i 244. topničke brigade 11. armijskog korpusa Baltičke flote.

"Nakon što smo prikupili ove podatke, usporedili smo ih s fotografijama koje smo pronašli na brojnim ruskim društvenim mrežama i drugim izvorima te smo stvorili bazu podataka. Zatim smo svaku fotografiju pokazivali zatočenicima. Tako smo identificirali desetke vojnika koji su sudjelovali u masakrima, uključujući dva agenta FSB-a i vojne zapovjednike. Sada se nadamo da ćemo dobiti ovaj rat i privesti ih pravdi", rekao je Blokhin.

Buslov, koji je svojim vojnicima i žrtvama bio poznat pod ratnim nadimkom Granit, u svibnju je dobio obavijest o sumnji da je prekršio konvencije koje reguliraju postupanje s civilima u ratu. Kako javlja Reuters, vratio se u Kalinjingrad. Kad ga je novinar Reutersa nazvao telefonom, Buslov nije osporio da je vojni zapovjednik.

Unatoč svjedočenjima tisuća stanovnika i stotinama dokumenata s njegovim potpisom pronađenih u Balakliji, potpukovnik je zanijekao da je ikad bio ondje. Ubijeno je najmanje sedmero ljudi koji su bili zatočeni u policijskoj postaji. Dvoje od njih unutar zgrade. Najmanje tri osobe umrle su od mučenja nekoliko dana nakon puštanja na slobodu. Ostali su ubijeni u šumi.