NA BUŠOTINI u Kazahstanu je prošle godine došlo do najgorih curenja metana u povijesti, pokazala je nova analiza BBC-ja. Procjenjuje se da je nakon eksplozije koja je izazvala požar, a koji je trajao više od šest mjeseci, iscurilo 127.000 tona plina. Metan je mnogo snažniji staklenički plin od ugljikovog dioksida. Buzachi Neft, tvrtka koja posjeduje bušotinu, negira da je iscurila znatna količina metana.

Prema obračunu ekvivalentnosti stakleničkih plinova američke Agencije za zaštitu okoliša, negativan utjecaj ovakvog curenja plina se može usporediti s onim od vožnje 717.000 automobila na benzin tijekom godinu dana. 

Curenje je počelo 9. lipnja 2023., kada je tijekom bušenja u regiji Mangistau, u jugozapadnom Kazahstanu, došlo do eksplozije koja je izazvala požar. Požar je neprekidno trajao do kraja godine te je stavljen pod kontrolu tek 25. prosinca 2023. Lokalne vlasti su kazale za BBC da se trenutno provode radovi na zatvaranju bušotine cementom. 

"Pet različitih satelitskih instrumenata koji mogu detektirati metan je zabilježilo oblake plina"

Prirodni plin se prvenstveno sastoji od metana, koji je bezbojan. No, kada kroz njega prolazi Sunčeva svjetlost, stvara se jedinstven otisak koji mogu pratiti sateliti. Curenje u Kazahstanu je prva istražila francuska geoanalitička tvrtka Kayrros, a njenu analizu su kasnije potvrdili Nizozemski institut za istraživanje svemira (SRON) i Politehničko sveučilište Valencia u Španjolskoj. 

Stručnjaci su nakon analize podataka zaključili da je tijekom incidenta iscurilo 127.000 tona metana, što bi moglo biti najgore takvo curenje u povijesti, a koje nije uzrokovano prirodnim procesima.  

"Pet različitih satelitskih instrumenata koji mogu detektirati metan je zabilježilo oblake tog plina. Svaki od njih mjeri metan na specifičan način, no mjerenja su bila dosljedna", kazao je Luis Guanter s Politehničkog sveučilišta Valencia. 

Kompanija: Sateliti su zamijenili vodenu paru s metanom 

No Buzachi Neft i dalje opovrgava da je došlo do curenja ogromnih količina metana. Kaže da je bušotina sadržavala manje količine tog plina te da bi on ionako izgorio prilikom curenja iz bušotine. Tvrdi da je u atmosferu tijekom incidenta iscurila samo vodena para koja je pritom formirala velike bijele oblake koji su bili vidljivi iz svemira.  

Kompanija je time sugerirala da su sateliti zamijenili vodenu paru s metanom i da znanstvenici prilikom analize podataka nisu uzeli u obzir razinu metana koja se nalazila u atmosferi prije eksplozije. 

Znanstvenici se ne slažu s ovim insinuacijama. "Testirali smo potencijalni učinak vodene pare ili dima i nismo pronašli nikakav signal", kazao je Guanter i dodao kako su tijekom analize tražili samo izdvojene oblake metana i da na njihove metode ne bi utjecao metan koji je već bio u atmosferi prije nesreće. 

Kazahstansko ministarstvo energetike: Ne postoji univerzalno rješenje

Službena istraga o uzrocima incidenta, koju je vodio Odbor za industrijsku sigurnost Atyraue, pokazala je da Buzachi Neft nije uspio na odgovarajući način nadzirati rad na bušotini. Također je okrivila podizvođača, tvrtku Zaman Energo, za brojne propuste u procesu bušenja. 

Kazahstansko ministarstvo energetike je navelo za BBC da je rješavanje curenja metana složena tehnička operacija i da ne postoji univerzalno rješenje koje bi moglo spriječiti slične incidente.