KRAJEM srpnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane 103.774 nezaposlene osobe, što je 5797 osoba ili 5.3 posto manje nego u srpnju 2022., pokazuju podaci HZZ-a.

U srpnju se tako nakon dva mjeseca broj nezaposlenih popeo iznad 100 tisuća. Naime, lipanj je bio drugi mjesec za redom u kojem je broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća. U svibnju je broj nezaposlenih prvi put od 1982. godine pao ispod tog broja.

Raste broj nezaposlenih na mjesečnoj razini

Broj nezaposlenih na mjesečnoj je razini, u srpnju u odnosu na lipanj, povećan za 5.1 posto ili 5065 osoba.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 105.744 nezaposlenih, a oglašeno je 18.346 slobodnih radnih mjesta. 

Po podacima HZZ-a, tijekom srpnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 15.707 osoba, što je 3.5 posto više nego u srpnju lani. Pritom je 69.7 posto ili 10.943 osobe došlo izravno iz radnoga odnosa. U tom je mjesecu izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz obrazovanja, 3305 (30.3 posto), prerađivačke industrije, 1115 (10.2 posto), ostalih uslužnih djelatnosti 989 (9.1 posto) te trgovine na veliko i malo, 977 (8.9 posto).

U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1870 osoba (11.9 posto) iz neaktivnosti, a 2894 (18.4 posto) iz redovitoga školovanja.

Po podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u srpnju su izašle 10.642 osobe, što je 6.6 posto manje nego u srpnju 2022. godine. Od toga je zaposleno 7649 osoba, i to 6792 ili 88.8 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa, i 857 ili 11.2 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Najčešća zapošljavanja u turizmu

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 1122 osobe ili 16.5 posto.

Slijedi trgovina na veliko i malo s 1074 osobe (15.8 posto), prerađivačka industrija s 997 (14.7 posto) i građevinarstvo s 552 (8.1 posto).

U srpnju su 2993 osobe izašle iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1054 osobe ili 15.5 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (752 osobe ili 11.1 posto), Grad Zagreb (689 osoba ili 10.1 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (428 osoba ili 63 posto).

Najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16.736 ili 16.1 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.380 ili 12.9 posto) i Gradu Zagrebu (12.819 ili 12.4 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1104 ili 1.1 posto).

U srpnju su 20.454 osobe ili 19.7 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 7.1 posto ili 1553 osobe.