NA PLANETIMA s čudnom, gustom atmosferom možda bi moglo biti tekuće vode, pa čak i bića, navode znanstvenici. Naime, zbog umjerenih uvjeta bi na njima moglo biti tekuće vode kroz milijarde godina, čak i ako planet zapravo luta svemirom umjesto da kruži oko zvijezde.

Kada se planeti počnu formirati oko mlade zvijezde, oni stvaraju primordijalnu atmosferu koja se prvenstveno sastoji od vodika i helija. Mnogi na kraju izgube tu atmosferu jer je zamijene težim plinovima, poput kisika i dušika, baš kao što se to dogodilo na stjenovitim svemirskim tijelima u našem Sunčevom sustavu.

Na njima može biti tekuće vode milijardama godina

Međutim, moguće je da neki planeti veći od Zemlje zadržavaju primordijalnu atmosferu, što je zapravo važna stavka jer se, pri dovoljno visokim tlakovima, vodik može ponašati poput stakleničkog plina, apsorbirajući toplinu i zadržavajući je unutar atmosfere.

Astrofizičar Christoph Mordasini sa Sveučilišta Bern u Švicarskoj i njegovi kolege napravili su tisuće simulacija kako bi vidjeli koliko se dugo može na planetima malo većim od Zemlje zadržavati pravi temperaturni raspon za postojanje vode u tekućem stanju, piše New Scientist.

Otkrili su da, ovisno o masi planeta i udaljenosti od njegove zvijezde, ovaj efekt staklenika može održavati umjerene uvjete i do 8 milijardi godina. To je vrijedilo čak i za takozvane planete lutalice, odnosno one koji putuju svemirom samostalno, bez rotiranja oko svoje zvijezde.

Planeti lutalice se rađaju u vrtlozima plina i prašine koji su tipični za stvaranje solarnog sustava, no neki od tih oblaka na kraju budu premali te ne dođe do nastanka nečega što sliči našem Sunčevom sustavu. S druge strane, ova odbjegla nebeska tijela su možda u prošlosti bila dio već formiranog solarnog sustava, ali iz nekog razloga su bila iz njega izbačena.

"Moguće je da na tim planetima već dugo postoji neki oblik života"

"Ne znamo hoće li zbog prisutnosti vode zasigurno doći do nastanka života, ali moguće je da na tim planetima već dugo postoji neki oblik života", rekao je Mordasini.

Naime, na Zemlji postoje neke bakterije koje mogu preživjeti u sličnim uvjetima, okružene vodikom i helijem umjesto dušikom i kisikom. Budući da bi te atmosfere bile jako guste, s masom oko 100 puta većom od Zemljine atmosfere, pritisak na površine ovih svjetova bio bi jako visok i bilo bi malo temperaturnih varijacija.

"Zbog ciklusa noći i dana na Zemlji imamo temperaturne razlike, ali ovi planeti to ne bi imali. Tamo sve nalikuje maglovitom danu, temperatura je stabilna, a bića bi bila malčice spora", kazao je Mordasini.

Istraživanje naziva Potential long-term habitable conditions on planets with primordial H–He atmospheres objavljeno je u časopisu Nature Astronomy.