OD ULASKA Hrvatske u EU, iz naše je zemlje otišlo više od 680 liječnika, a nova radna mjesta pronalaze u bolnicama diljem Austrije, Njemačke, Švedske, Danske i Norveške.

Uz sve to, pojedine "head hunting" agencije ušle su na hrvatske medicinske fakultete i vrbuju najbolje studente završnih godina nudeći im niz pogodnosti te potom specijalizaciju i posao u nekoj od bolnica u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Također, prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatske liječničke komore, očekuje se odlazak oko 4000 naših liječnika u mirovinu. Ukratko, naši najbolji liječnici i studenti medicine odlaze u inozemstvo, a u Hrvatskoj će ostati oni, da se blago izrazimo, manje bolji - poput Gorana Jusupa koji je ovih dana šokirao hrvatsku javnost.

Razgovarali smo s Adom Barić Gregurević, predsjednicom Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) koja nam je potvrdila da "head hunting" agencije, osim studenata, vrbuju i liječnike specijaliste da idu raditi u neku inozemnu bolnicu.

Ne zna se broj onih koji su nakon završetka medicine odmah napustili zemlju

"Agencije nude mjesečni džeparac da si liječnik pokrije troškove života dok uči strani jezik do nivoa koji mu je potreban da bi mogao raditi u stranoj bolnici. Isto je i sa studentima, biraju one najbolje sa završnih godina studija da dođu raditi van i onda oni po završetku studija u Hrvatskoj odlaze van gdje im se izdaje liječnička licenca i mi o njima realno nemamo podatke, ne znamo koliki broj takvih liječnika je otišao jer ovdje nisu izvadili licencu", rekla je za Index Ada Barić Grgurević.

Navodi i kako iz Hrvatske odlazi najveći broj specijalista u naponu snage u dobi od 35 do 55 godina. Kao glavni razlog odlaska liječnika iz naše zemlje navodi uvjete rada.

"Nemamo definirane uvjete rada, nemamo strukovni kolektivni ugovor, nemamo definirane vremensko-kadrovske normative, pa nadalje. Sve je to ispred financijske motivacije odlaska liječnika. Kako je pokazalo jedno ispitivanje provedeno kod 1500 mlađih hrvatskih liječnika, na prvom mjestu razloga za odlazak u inozemstvo nalaze se bolji uvjeti rada, a na drugom kvalitetnija organiziranost sustava. Veća plaća nalazi se tek na trećem mjestu. Veliki je problem kod nas i enorman broj prekovremenih radnih sati u zdravstvu do te mjere raširen da liječnici bilježe i dvostruko više takvog rada godišnje negoli je zakonski dopušteno. Stvar je u tome da se 250 prekovremenih sati, koliko je dopušteno na godišnjoj razini, u većini hrvatskih bolnica nerijetko nakupi u periodu od dva do tri mjeseca", rekla je Ada Barić Grgurević.

Tajnik Europske federacije liječničkih sindikata: Hrvatska će imati sve veći problem s egzodusom liječnika

Hrvatsku je nedavno posjetio tajnik Europske federacije liječničkih sindikata Bojan Popovič, koji je s Hrvatskim liječničkim sindikatom (HLS) razmatrao još uvijek neriješen problem reprezentativnosti, zbog čega HLS ne može ravnopravno sudjelovati u kolektivnim pregovorima s drugim zdravstvenim sindikatima, te više od 4000 liječničkih tužbi zbog neadekvatno obračunatih prekovremenih sati. O tim problemima razgovarao je i s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem.

Popovič, glavni tajnik FEMS-a koji okuplja liječničke sindikate iz 17 europskih zemalja, rekao je da Hrvatska sada nije jedina zemlja s problemom reprezentativnosti liječnika, ali bi uskoro mogla biti.

"Uočili smo da je jedan od glavnih problema liječnika pitanje socioekonomskog statusa, a liječnici odlaze iz sredina gdje se ne zna pregovarati. Ako neki problem ne iznosi reprezentativni sindikat, onda taj problem ne postoji. Tada ćete imati sve veći problem egzodusa liječnika", kazao je Popovič navodeći kako Hrvatska trenutno nije atraktivna zemlja za povratak liječnika.

Predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić izjavila je tada kako u sindikatu očekuju da do 31. srpnja bude donesen novi Zakon o reprezentativnosti koji će liječnicima omogućiti da pregovaraju i potpisuju kolektivni ugovor, nakon što se s tim odugovlačilo godinu dana.

Više od 4000 tužbi liječnika zbog prekovremenih sati

"Nakon što smo tužili naše bolnice za nepravilnu isplatu prekovremenih sati, u nekoliko ustanova došlo je do reakcija ravnatelja koji su nekim kolegama prijetili otkazom, napravili preraspodjelu radnog vremena ili su im ukinuli dežurstva, sve kako bi povukli tužbe", rekao je dopredsjednik HLS-a Igor Tripalo.

Nije želio imenovati bolnice o kojima se radi kako bi zaštitio kolege, no dodao je da su neki liječnici pod pritiskom odustali od tužbi.

Podignuto je više od 4000 tužbi, a dosad je bilo oko 200 pravomoćnih presuda u korist liječnika pa u sindikatu čekaju odluku Vrhovnog suda o izvanrednoj reviziji tih presuda koju je zatražio KBC Osijek.

Sve su ovo razlozi zbog kojih se najbolji liječnici odlučuju na odlazak iz Hrvatske i rad u nekoj inozemnoj klinici, a jedna od stvari koje bi to mogle promijeniti je, kaže nam Ada Barić Grgurević, novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim je predviđen nacionalni plan specijalizacija.

"To je dobra stvar u zakonu jer će se specijalizacije odrađivati na razini zemlje, bez tog nacionalnog plana ne može se raditi plan kadrova. Ključ je da liječnici ostanu u Hrvatskoj, da se zna koliko će nam doktora trebati na kojem području Hrvatske. Amerika već dugo tako funkcionira, a i Slovenija je uvela nešto ima slično kao i brojne druge članice EU. To bi moglo dugoročno spriječiti odlazak liječnika van, taj tren kad se počne raditi plan kadrova, a onda da se počne raditi i na sustavu donošenja motivacijskih mjera koje bi zadržale liječnike u Hrvatskoj", zaključila je Barić Grgurević.