UBOJSTVO američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 22. studenog 1963. godine u Dallasu predstavlja jedno od najznačajnijih i najtragičnijih događaja u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Kennedy je ubijen tijekom vožnje u predsjedničkoj limuzini kroz Dealey Plazu, dok je bio u društvu supruge Jacqueline, guvernera Teksasa Johna Connallyja i njegove supruge Nellie. U trenutku atentata Kennedy je imao 46 godina.

Oswald je brzo ubijen, što je rezultiralo nepovjerenjem javnosti

Lee Harvey Oswald, bivši marinac koji je služio u vojci SAD-a,  bio je optužen za ubojstvo predsjednika Kennedyja. Nakon atentata Oswald je uhićen i optužen za ubojstvo policajca J.D. Tippita, koji je ubijen nekoliko minuta nakon atentata na Kennedyja. Oswald je negirao svoju umiješanost, izjavivši da je nevin. Dva dana nakon atentata, dok je bio prevožen iz gradskog zatvora u okružni zatvor, Oswalda je ubio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba u Dallasu.

Nakon atentata predsjednik Lyndon B. Johnson osnovao je Warrenovu komisiju, službeno poznatu kao Predsjedničku komisiju za istragu atentata na predsjednika Kennedyja. Komisija je zaključila da je Oswald djelovao samostalno u atentatu na Kennedyja. Međutim, mnogi su osporavali ove zaključke, što je dovelo do brojnih teorija zavjere.

Unatoč službenim zaključcima, mnogi Amerikanci vjeruju da je atentat rezultat urote. Ankete su pokazale da je velik postotak građana sumnjao u službenu verziju događaja. Teorije urote uključuju navodne upletenosti CIA-e, mafije, kubanske ili sovjetske vlade, pa čak i samog Lyndona B. Johnsona.

Atentati na američke predsjednike

Atentat na Kennedyja promijenio je američko društvo. U SAD-u je tijekom 60-ih glas medija i javnosti dolazio sve više do izražaja, pa su tako pokreti za prava crnačkog stanovništva doživjela kulminaciju, isto kao i feministički pokret. Krajem 60-ih glavni društveni pokret postaje onaj seksualnih manjina, poglavito nakon događaja u Stonewallu 1969. godine.

Nakon Kennedyja, dogodilo se još nekoliko atentata na američke predsjednike, no svi su završili neuspješno. Prvo je 1967. na meti bio Lyndon B. Johnson, a Gerald Ford preživio je dva atentata, i to oba 1975. godine. Ronald Reagan ozlijeđen je u atentatu 1981. godine, a Bill Clinton preživio je svoj 1994. godine.

Zadnji atentat bio je 13. srpnja 2024., kada je tada predsjednički kandidat Donald Trump na svom skupu u Pennsylvaniji ranjen u uho.