NA WALL STREETU su prošloga tjedna burzovni indeksi zabilježili najveći tjedni pad od financijske krize 2008., a i druge su svjetske burze oštro pale jer je sve jasnije da će paraliza dijelova gospodarstva zbog brzog širenja koronavirusa dovesti do recesije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 17,3 posto, na 19.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 15 posto, na 2.304 boda, a Nasdaq indeks 12,6 posto, na 6.879 bodova.

Od samog početka prošloga tjedna tržište je bilo pod snažnim pritiskom 'koronakrize'.

Najveći dnevni pad od Crnog ponedjeljka

U ponedjeljak se S&P 500 indeks strmoglavio 12 posto, što je njegov treći po veličini dnevni pad u povijesti, odmah iza kraha na Crni ponedjeljak 1987. godine i burzovnog sloma u listopadu 1929. godine.

Ulagače je, naime, prestrašila odluka američke središnje banke u nedjelju o smanjenju ključne kamatne stope, i to za puni postotni bod, u raspon od nula do 0,25 posto.

Kako je to bio već drugi drastični rez kamata prije redovne sjednice Feda, ulagači su zaključili da je gospodarska situacija lošija nego što se na tržištima prije procjenjivalo.

Izvanredne monetarne i fiskalne mjere

Pandemija koronavirusa izazvala je velike poremećaje u nabavnim lancima i potražnji širom svijeta, a mnoge su zemlje zatvorile škole, zabranile javna okupljanja, odgodile sportske i kulturne događaje...

Vlasti na različite načine pokušavaju ublažiti posljedice 'koronakrize'.

Središnje banke smanjuju kamate i ubrizgavaju na tržišta svjež novac kako bi poboljšale likvidnost, dok vlade uvode fiskalne poticaje.

Britanska je vlada objavila paket pomoći gospodarstvu vrijedan 330 milijardi funti, a Francuska 45 milijardi eura.

Bijela kuća poručila je, pak, da radi na planu potpora gospodarstvu vrijednom i do 1.300 milijardi dolara, što je znatno više u odnosu na paket pomoći koji je Kongres usvojio za financijske krize 2008. i 2009. godine.

U sklopu toga, predsjednik SAD-a Donald Trump zatražio je od Kongresa da odobri 500 milijardi dolara za gotovinske isplate poreznim obveznicima, pa bi svaki Amerikanac dobio ček na 1.000 dolara.

„Nije sve u Fedu. Važna je i fiskalna strana jednadžbe. Glavno je pitanje na tržištima koliko je sredstava zapravo potrebno, a ozbiljnost krize sugerira da će biti nužni iznosi o kojima nitko prije nije ni pomišljao”, kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

Recesija pred vratima

Unatoč golemim poticajima, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da postoji 80 posto izgleda da će SAD ove godine zaroniti u recesiju.

„Već smo u recesiji”, kaže Robin Brooks, glavni ekonomist Instituta za međunarodne financije, koji procjenjuje da će američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju pasti za 0,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom za 3,6 posto.

Ističe da su razlog tome, paradoksalno, upravo mjere koje su nužne da bi se spriječilo širenje koronavirusa - karantene, ograničenja putovanja i zatvaranje uslužnih djelatnosti i drugih kompanija – što je zaustavilo svakodnevno poslovanje i gurnulo gospodarstvo u prvu recesiju od financijske krize 2008. godine.

U jednoj od najpesimističnijih prognoza analitičari JP Morgana procjenjuju da bi američki bruto domaći proizvod (BDP) u ovom tromjesečju mogao pasti za 4, a u idućem za 14 posto.

Prema procjenama te banke, u cijeloj ovoj godini najveće svjetsko gospodarstvo palo bi za 1,5 posto.

VIX indeks 'straha' ukazuje na paniku

„Tržište reagira na strah i nesigurnost. Očekujemo da će se takvo trgovanje nastaviti dok cijene dionica ne dotaknu dno. A dno će se pronaći kada bude zaustavljeno širenje virusa i kada će ekonomske štete od virusa biti limitirane”, kaže Nela Richardson, analitičarka u tvrtki Edward Jones.

Jim Paulsen, direktor u tvrtki Leuthold Group, kaže, pak, da kretanje VIX indeksa Čikaške burze opcija ukazuje na sve razmjere panike na tržištu.

VIX indeks 'straha' skočio je polovicom tjedna na najvišu razinu u povijesti, 82 boda, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Izgubljeni svi dobici od Trumpove inauguracije

Nakon prošlotjednog pada, S&P 500 indeks u minusu je 32 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, dosegnutu 19. veljače, a u tom je razdoblju izbrisano oko 9.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica kompanija iz sastava tog indeksa.

Tako je S&P 500 zaronio duboko u području 'medvjeda', više od 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, pa je definitivno prekinuta rekordno duga vladavina 'bikova', koja je uslijedila nakon financijske krize 2008. godine.

Dow Jones indeks zaronio je, pak, prošloga tjedna, po prvi put od početka 2017. godine, ispod razine od 20.000 bodova. Tako je izgubio sve dobitke od kada je Donald Trump prisegnuo kao predsjednik SAD-a.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, no znatno manje nego na američkim. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3,3 posto, na 5.190 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 3,4 posto, na 8.928 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 4.048 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 5 posto, na 16.552 boda.