Nakon May ni britanski parlament nije dogovorio rješenje Brexita. Što slijedi?
BRITANSKI parlament kasno sinoć je glasao i odbio sve alternativne prijedloge za Brexit.
Podsjetimo, radi se o osam prijedloga koji su alternativa zastupnika dogovoru Therese May, koji je dvaput odbijen. Nijedan od prijedloga nije usvojen, iako su tri bila jako blizu tome da dobiju većinu.
Britanski parlament na početku tjedna objavio da preuzima kontrolu nad Brexitom
Britanski parlament je u ponedjeljak prihvatio amandman zastupnika Olivera Letwina koji je predložio da britanski parlament preuzme kontrolu nad Brexitom održavanjem indikativnih glasova.
Parlament je taj prijedlog prihvatio i jučer održao glasanje o prijedlozima zastupnika o tome na koji način riješiti problem Brexita.
Odučili su, dakle, održati seriju indikativnih glasanja o prijedlozima zastupnika. Jučer su zastupnici najprije predlagali rješenja, potom je odlučeno o kojima će se glasati, odnosno koja rješenja dolaze u obzir.
Nakon toga se raspravljalo gotovo cijeli dan, a na koncu se u kasnim večernjim satima i glasalo.
Zastupnici britanskog parlamenta bili su gotovo cijeli dan u parlamentu, a politički urednik BBC-ja iz parlamenta je tvitao kako su od svog tog posla ogladnjeli jer je u kafeteriji za zastupnike do večernjih sati rasprodano 89 kilograma škampa, a kafeterija je ostala bez hrane.
Kada govorimo o indikativnim glasovima, treba podsjetiti kako ono što se glasanjem izglasa nije obvezno za vladu i premijerku. Ipak, budući da sporazum premijerke May dva puta nije bio prihvaćen i budući da joj kontrola sve više izmiče, nije jasno s kojim bi kredibilitetom odbila opciju oko koje bi se dogovorili zastupnici u parlamentu koji njezin sporazum u dva navrata nisu podržali.
Očekivalo se puno - dobilo se malo
No iako se u trenutku kada je parlament objavio kako preuzima kontrolu nad Brexitom od samog parlamenta očekivalo kako će donijeti rješenje problema Brexita, koji se kroz europsku i britansku političku scenu proteže mjesecima, to se nije dogodilo.
Sinoć je postalo jasno kako se od parlamenta očekivalo previše. Naime, od osam predloženih prijedloga parlamentarci se nisu uspjeli složiti ni oko jednog. Iako su tri došla jako blizu toga da budu izglasana, to se nije dogodilo.
Na kraju večeri, neusvajanjem nijednog od prijedloga, zastupnici su dali mogućnost tajniku za Brexit i pomoćniku Therese May da kaže kako su i sami parlamentarci pokazali kako je sporazum premijerke May ipak najbolja opcija.
Zastupnici su jučer predložili ukupno 15 načina za rješenje Brexita. Osam je odabrano za glasanje.
Najbliže izglasavanju došao je prijedlog po kojem se bilo koja odluka o izlasku iz Europske unije mora potvrditi referendumom, što je, u suštini, prijedlog za drugi referendum o Brexitu.
268 zastupnika glasalo je za, a 295 protiv.
Relativno blizu je bio i prijedlog po kojem se vlada obvezuje ispregovarati trajnu i sveobuhvatnu carinsku uniju s Europskom unijom.
Za ovaj prijedlog su glasala 264 zastupnika, dok je 272 njih bilo protiv.
Treći prijedlog koji je slabije prošao od prethodnih dvaju, ali je ipak imao više od 200 glasova, bio je prijedlog za mekši Brexit za koji je glasalo 237 članova, a protiv 307.
Prijedlog kojim se zadržava zajedničko tržište, nazvan zajedničko tržište 2., a što je blizu sporazumu koji EU ima s Norveškom, podržalo je 188 zastupnika, a odbilo njih 283.
Prijedlog o opozivu članka 50. kako se iz Europske unije ne bi izašlo bez sporazuma 12. travnja dobio je 184 glasa, dok je 293 zastupnika bilo protiv.
Prijedlog po kojem bi se iz EU-a izašlo 12. travnja bez sporazuma dobio je 160 glasova, dok je 400 zastupnika bilo protiv.
Dvogodišnje prijelazno razdoblje podržalo je 139 zastupnika, a protiv su bila njih 422.
Na kraju, prijedlog za zajedničko ekonomsko tržište, po kojem se uključuje EFTA i EEA, ali bez carinske unije, podržalo je samo 65 zastupnika, a odbilo njih 377.
Što se postiglo jučerašnjim glasanjem?
Nakon jučerašnjeg dana u parlamentu postavlja se pitanje što se dobilo održavanjem indikativnog glasanja i što to znači za sam Brexit.
Naime, važno je napomenuti riječi speakera, Johna Barcowa, koji je nakon cjelodnevne rasprave i glasanja rekao kako će se druga faza glasanja održati u ponedjeljak.
Rekao je kako je jučerašnje glasanje zapravo bilo način da se dođe do kraćeg popisa prijedloga kako bi se moglo raspraviti, a na koncu i ponovno glasati o najpopularnijim prijedlozima, javlja BBC.
Tajnik za Brexit je pak nakon glasanja ponovio zastupnicima da razmotre još jednom prijedlog premijerke May, odnosno sporazum koji je dogovorila i dodao kako je to u nacionalnom interesu.
Premijerka May je pak jučer tijekom dana izjavila kako će nastaviti pokušavati dobiti potporu zastupnika za svoj sporazum te kako će ponuditi ostavku ako njezin sporazum bude izglasan.
Nešto prije te njezine objave, govornik parlamenta je rekao kako neće dopustiti treće glasanje o sporazumu osim ako sporazum ne bude značajno promijenjen.
Hoće li May dati ostavku?
Premijerka May jučer je u kasnim popodnevnim satima održala govor pred odborom koji čine zastupnici konzervativnih stranaka. Na tom odboru je između ostaloga rekla i kako će ponuditi svoju ostavku ako oni prihvate njezin sporazum.
Ta njezina izjava dovela je do toga da su neki zastupnici obećali May da će glasati za njezin sporazum.
Tako se pojavila informacija i da će u tom slučaju njezin sporazum podržati i Boris Johnson, njezin bivši ministar.
Ipak, kako javlja Guardian, čini se kako Johnson tom podrškom sebi čisti put k premijerskoj poziciji jer se u britanskoj javnosti već neko vrijeme, i prije nego što je May ponudila ostavku, postavlja pitanje tko će zamijeniti premijerku.
Iako je podrška Borisa Johnsona važna za Theresu May, puno je važnija podrška stranke DUP, koja joj svoju podršku i dalje ne da. Iako su se jučer pojavila izvješća kako su neki važni članovi spremni dati podršku, nakon glasanja u parlamentu, situacija se promijenila.
Tada je DUP priopćio kako neće podržati sporazum i to zbog dogovora o backstopu kada se radi o irskoj granici. May računa upravo na njihove glasove, pa je teško očekivati da će May uspjeti dobiti potrebnu podršku za svoj sporazum bez njih.
May je rekla kako će 22. svibnja, ako sporazum ne bude izglasan, dati ostavku, ali kako će nastaviti privremeno obnašati tu funkciju dok se ne izabere novi premijer. Iz Downing Streeta su pak poručili i kako se situacija mijenja ako sporazum ne bude usvojen. May je, dakle, uvjetovanjem ostavke izglasavanjem sporazuma, implicirala da u suprotnom planira ostati na premijerskoj poziciji.
"Nažalost, kao premijerka, ja nisam spremna odgađati Brexit duže od 30. lipnja", rekla je između ostalog, što pak mnogi analitičari ipak tumače kao naznaku toga da će dati ostavku ako se Brexit ne riješi do 30. lipnja.
Guardian pak dodaje da će speaker parlamenta riješiti dilemu premijerke o tome ostaje li na poziciji ili ne, jer je upravo on taj koji odlučuje hoće li se ili ne glasati o njezinom sporazumu.
Što slijedi u nadolazećim danima?
Kako javlja BBC, njihovim novinarima je potvrđeno od strane jednog ministra kako će premijerka možda dobiti priliku u petak da još jednom u parlamentu dobije potporu za svoj sporazum.
Ipak, valja podsjetiti kako je speaker već objavio kako glasanje bez značajne promjene sporazuma neće dopustiti, pa se postavlja pitanje je li premijerka uvela neke promjene u sporazum?
To bi pak značilo da je ispregovarala nešto novo s Europskom unijom.
Osim mogućeg glasanja o premijerkinom sporazumu, posebno ako on opet bude odbijen, u ponedjeljak nas očekuje nova runda indikativnih glasova. Indikativni glasovi će se ovoga puta najvjerojatnije održati o tri prijedloga koja su jučer skupila najviše glasova. To su, podsjetimo, prijedlog za drugi referendum, prijedlog za carinsku uniju i prijedlog za mekši Brexit.
Podsjetimo, Europska unija je produžila rok za Brexit do 22. svibnja, ali je dala rok Theresi May. Taj rok odnosi se na usvajanje njezinog sporazuma. Ako sporazum bude usvojen, Velika Britanija izlazi iz Europske unije 22. svibnja po uvjetima ispregovaranim u sporazumu.
No sporazum bi trebao biti izglasan do kraja ovog tjedna, a ako se ti pak ne dogodi, onda Velika Britanija ima još jedan rok, a taj je 14. travnja. Po tome, Britanci moraju Europsku uniju obavijestiti o načinu na koji će se odviti Brexit.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati