Napoleon saveznicima zabranio trgovinu s Britanijom
DANA 21. studenoga 1806. godine francuski car Napoleon Bonaparte potpisao je u Berlinu dekret kojim je zabranio trgovinu između Velike Britanije i europskih zemalja pod francuskom kontrolom. Bio je to početak takozvane kontinentalne blokade, jednog od najambicioznijih pokušaja ekonomskog ratovanja u europskoj povijesti.
Napoleon je želio gospodarski slomiti Britaniju, svojeg najvećeg protivnika, nakon što je postalo jasno da je ne može poraziti na moru.
Britaniju nije mogao pobijediti vojskom pa je pokušao trgovinom
Početkom 19. stoljeća Napoleon je dominirao velikim dijelom kontinentalne Europe. Njegove su vojske pobjeđivale jednu europsku silu za drugom, ali Britanija je ostajala izvan njegova dosega.
Presudnu ulogu u tome imala je britanska mornarica, koja je 1805. godine u bitki kod Trafalgara teško porazila francusko-španjolsku flotu. Napoleon je shvatio da invazija na Britaniju nije realna opcija pa je odlučio napasti njezino gospodarstvo.
Berlinskim dekretom proglasio je Britansko otočje blokiranim te zabranio trgovinu i dopisivanje s njime. Britanska roba trebala je biti zaplijenjena, a brodovima koji su dolazili iz britanskih luka zabranjen je pristup lukama pod francuskim nadzorom.
Ideja je bila jednostavna: ako Britanija izgubi pristup velikom europskom tržištu, njezino će gospodarstvo oslabjeti, a vlada će biti prisiljena na mir.
Blokada je pogodila i Napoleonove saveznike
Međutim, provedba blokade pokazala se znatno težom nego što je Napoleon očekivao. Britanska mornarica i dalje je kontrolirala pomorske putove, a britanski trgovci pronalazili su nova tržišta izvan Europe.
Istodobno je kontinentalna blokada štetila europskim gospodarstvima. Trgovci su gubili prihode, cijene pojedinih proizvoda rasle su, a krijumčarenje britanske robe postalo je vrlo rašireno.
Napoleon je sve oštrije zahtijevao od svojih saveznika da poštuju zabranu. Portugal, koji je održavao bliske trgovinske veze s Britanijom, našao se pod francuskim pritiskom, što je pridonijelo francuskoj invaziji 1807. godine.
Problemi s blokadom bili su i jedan od važnih uzroka pogoršanja odnosa između Napoleona i ruskog cara Aleksandra I. Rusija je postupno odustajala od ograničenja trgovine s Britanijom, što je dodatno zaoštrilo odnose dvaju carstava uoči Napoleonove invazije 1812. godine.
Plan koji nije ostvario cilj
Kontinentalna blokada nije uspjela gospodarski slomiti Britaniju. Iako joj je nanijela određenu štetu, britansko se gospodarstvo prilagođavalo novim okolnostima, dok su francuski saveznici sve teže podnosili trgovinska ograničenja.
Napoleonov pokušaj ekonomskog uništenja Britanije tako je pridonio novim sukobima i slabljenju njegova položaja u Europi.
Berlinski dekret ostao je jedan od najpoznatijih primjera korištenja trgovinskih zabrana kao oružja u međunarodnim sukobima.