ZAVRŠENA je izrada Registra stanova, odnosno centraliziranog popisa, s podacima o svim stanovima u državi u vlasništvu ili suvlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari, a zaprimljeno je 3118 prijava za 2158 nekretnina.

Registar je napravljen u sklopu provedbe Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH koji je na snagu stupio 2. travnja, a na konferenciji za novinare u srijedu o Registru te o provedbi zakona koji se odnosi na problem zaštićenih najmoprimaca, star 70-ak godina, izvijestio je potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

U tijeku je utvrđivanje činjenica svakog pojedinog predmeta, a procjena je da će ukupan broj zaštićenih najmoprimaca biti za otprilike 25 posto manji od ukupnog broja prijava, naveo je. Mislimo da će biti oko 1500 do 1600 nekretnina "za rješavanje", ocijenio je Bačić.

Najviše je predanih zahtjeva - od 12 gradova u kojima je podneseno 90 posto zahtjeva - u Zagrebu (989) te u Splitu (437), a slijede Rijeka (153) i Dubrovnik (125).

Prijaviti su se trebali zaštićeni najmoprimci te vlasnici stanova, a za 1151 nekretninu javila se samo jedna strana pa će se morati dodatno utvrđivati pravo stanje, naveo je Bačić dodavši da je prosječna veličina stana u registru 65.6 metara četvornih.

Ustroj Registra prva je od tri faze provedbe Zakona, a u tijeku je donošenje Programa mjera. On će biti u javnom savjetovanju od 29. studenoga do 14. prosinca nakon čega će do kraja godine biti usvojen na vladi, a potom s početkom iduće godine kreće treća faza provedbe zakona - operativna provedba Programa mjera.

Uspostavljen balans između interesa vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca

Ministarstvo će do kraja siječnja 2025. strankama dostaviti potvrdu o upisu stana u Registar stanova, informativni letak koji sadržava kratki pregled opće mjere te programskih mjera, kao i pregled ostalih pripadajućih prava i obveza stranaka te službeni obrazac izjave o odabiru programske mjere.

Također, na internetskim stranicama Ministarstva do kraja siječnja 2025. bit će objavljen priručni kalkulator za izračun novčanih iznosa u okviru svake programske mjere uz jasnu naznaku mogućih odstupanja od stvarnih iznosa.

Zakonom je uspostavljen balans između interesa vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca, pri čemu će se država značajno financijski izložiti kako bi se najmoprimcima riješilo pravo na stanovanje, ustvrdio je Bačić.

Predstavio je svih pet mjera iz Programa mjera - nagodba stranaka, isplata zaštićenog najmoprimca, useljenje u stan u vlasništvu države, zamjena stanova između vlasnika i države, država kupuje stan od vlasnika.

Kod nagodbe će se utvrđivati visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma, a kod isplate zaštićenog najmoprimca etalonska vrijednost stana bit će, ovisno o lokaciji, od 50.787 eura do 60.945 eura plus 12.000 eura do 14.000 eura za svakog člana kućanstva.

Kod useljenja u stan u vlasništvu države zaštićeni najmoprimac plaća najamninu u iznosu od 2 eura po metru četvornom, pri čemu može i otkupiti taj stan po etalonskoj cijeni (1195 eura po metru četvornom) na 20 godina bez kamata (definirano je da je stan za jednu osobu površine 35-42.5 metra četvorna, a na svakog člana kućanstva dodaje se 10 metara četvornih.

Ako dođe do zamjene stanova između vlasnika i države ili država kupi stan od vlasnika, zaštićeni najmoprimac koji živi u tom stanu plaćat će najam ili ga može otkupiti po povoljnim uvjetima.

Do sada 20 isplata i iseljenja, do kraja godine još 40

Vlasnicima stanova će se s početkom iduće godine isplaćivati tržišna vrijednost najamnine, a iznosi od 7.5 do 9.375 eura po metru četvornom, ovisno je li stan uz obalu, u Zagrebu ili u drugom dijelu Hrvatske, s tim da vlasnici stan mogu ili prodati ili zamijeniti s nekim drugim stanom u vlasništvu države.

Od mjera je i vlasnicima i najmoprimcima najzanimljivije useljenje u stan u vlasništvu države, a predstavljajući mjeru isplate zaštićenih najmoprimaca odnosno ukidanja statusa zaštićenog najmoprimca i iseljenje iz stana te njegovu predaju u posjed vlasniku, Bačić je rekao kako je već poslano 75 ponuda zaštićenim najmoprimcima za isplatu i iseljenje, ukupne vrijednosti veće od 5 milijuna eura.

Do sada je izvršeno 20 isplata i iseljenja, do kraja godine planirano još 40, odnosno i prije početka provedbe Programa mjera (početak iduće godine).

Bačić je naveo i da država u vlasništvu ima 576 praznih stanova u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, koji su veći od 25 metara četvornih i ne nalaze se u tavanskim ili podrumskim etažama zgrada, a nakon uređenja bit će korišteni za provedbu zakona, odnosno bit će "važna podloga za rješavanje zahtjeva".

Predviđena je i gradnja stambeno-poslovne građevine sa 152 stana i jednom trgovinom u Zagrebu u Blatu te u Splitu na Sirobuji stambeno-poslovne građevine s trafostanicom s 58 stanova i dva poslovna prostora.