"INZISTIRAM da se ono što smo potpisali, što smo naručili, i isporuči", odlučno je poručio premijer Andrej Plenković u intervjuu za televiziju France24 emitiranom u petak. Govorio je, naravno, o alarmantnom kašnjenju s isporukom naručenih zaliha cjepiva od strane švedsko-britanskog proizvođača AstraZeneca/Oxford.

Plenković se zbog toga, doduše tek naknadno, potpisom pridružio službenom pismu koje su premijeri Austrije, Bugarske, Slovenije, Češke i Latvije poslali predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu. U njemu se traži da Michel "što je prije moguće" održi summit na temu programa cijepljenja u EU te da se "osigura jednak pristup slabo dostupnom resursu kakav je trenutno cjepivo protiv covida-19 svim članicama Europske unije, malima ili velikima", što je "stvar europske solidarnosti".

Premijeri ovih šest zemalja članica Europske unije upozorili su da "isporuke doza od strane farmaceutskih kompanija pojedinim članicama Europske unije ne idu jednakomjerno i ne slijede spomenuti princip" te da bi nastavak aktualnog trenda neravnomjernih isporuka "do ljeta stvorio i produbio ogromne nejednakosti među državama članicama tako da bi neke od njih mogle dosegnuti kolektivni imunitet u nekoliko tjedana, dok bi druge jako zaostajale".

>>Plenković i pet premijera poslali pismo vrhu EU, traže hitan sastanak zbog cjepiva

Plenković je u intervju za France24 precizirao da je Hrvatska preko centraliziranog sustava nabave Europske komisije naručila 1.9 milijuna doza cjepiva Pfizera/BioNTecha, 2.7 milijuna AstraZenece/Oxforda, milijun doza Moderne i milijun doza cjepiva Johnson & Johnsona. AstraZeneca "mora poštovati ono što je potpisano", konstatirao je Plenković izražavajući podršku nedavnoj odluci Italije da blokira isporuku 250.000 doza njezinog cjepiva iz tvornice u Italiji za Australiju, budući da ovaj farmaceutski div nije ispunio obveze preuzete ugovorom sklopljenim s Europskom unijom. 

>>VIDEO Plenković za France24: Inzistiram da se isporuči cjepivo koje smo naručili

Jesmo li najviše AstraZenecinog cjepiva naručili jer je najjeftinije?

Pritom se, međutim, postavlja pitanje zašto je Hrvatska najviše doza naručila od AstraZenece/Oxforda - štoviše, gotovo jednako doza cjepiva tog proizvođača kao doza cjepiva Pfizera/BioNTecha i Moderne zajedno? U javnosti se sve više spekulira da je glavni razlog za to, osim činjenice da je cjepivo AstraZenece mnogo praktičnije za skladištenje (ne treba ga čuvati na ekstremno niskim temperaturama u posebnim hladnjacima, kao što je slučaj s cjepivima Moderne i Pfizera/BioNTecha), njegova znatno povoljnija cijena u odnosu na konkurentske dobavljače.

Podsjetimo, iako su cijene koje je Europska komisija ispregovarala s raznim proizvođačima strogo povjerljive jer su obuhvaćene klauzulama o povjerljivosti, u studenom prošle godine belgijska državna tajnica za proračun Eve De Bleeker objavila je, navodno pogreškom, tablicu s cijenama svih cjepiva za koja se Belgija pretplatila putem Europske komisije. Iako je tvit brzo izbrisan, belgijski list Het Laatste Nieuws (HLN) je napravio screenshot u kojemu se vide cijene.

Prema tim podacima, Europska unija je ugovorila cjepivo BioNTecha/Pfizera po cijeni od 12 eura po dozi, dok je ono koje zajedno proizvode sveučilište Oxford i AstraZeneca ugovoreno za samo 1.78 eura po dozi. Moderna je daleko najskuplja - 18 dolara, odnosno 15 eura po dozi. Johnson & Johnson po ovom cjeniku stoji 8.5 dolara, odnosno oko 7 eura po dozi, ali budući da je za imunizaciju njegovim cjepivom potrebna samo jedna doza, a kod svih ostalih po dvije, prava cifra bi bila oko 3.5 eura. I to je opet dvostruko više nego cijena koja je navodno ugovorena za AstraZenecu. 

>>Procurio tajni podatak, belgijska političarka greškom objavila koliko koštaju cjepiva

Ovo su cijene navedene u tablici:

• Oxford/AstraZeneca: €1.78
• Johnson & Johnson: $8.50
• Sanofi/GSK: €7.56
• BioNTech/Pfizer: €12
• CureVac: €10
• Moderna: $18

Glasnogovornica Pfizera za zemlje Beneluxa Elisabeth Schraepen naknadno se za belgijski dnevnik Le Soir požalila da objava detalja predstavlja kršenje poslovne tajne. Međutim, puna cijena koju zemlje Europske unije plaćaju za cjepivo još je viša, objasnio je tada jedan dužnosnik Unije za Reuters, jer u ovu pogreškom objavljenu cijenu po dozi nisu uračunate stotine milijuna eura nepovratnih pologa koje je Europska unija uplatila proizvođačima kako bi osigurala cjepiva.

>>Sve što treba znati o cjepivu AstraZenece i što ako ga odbijete

Jedini podatak o cijeni cjepiva koji su hrvatski dužnosnici dosad iznijeli je onaj koji je u studenom naveo Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. On je u intervjuu za RTL rekao da se cijena kreće od 10 eura do 50-60 eura, ovisno o pojedinom proizvođaču. 

AstraZeneca uporno probija rokove isporuke

O cijenama koje Hrvatska plaća za određene vrste cjepiva za koronavirus, točnim količinama koje smo dosad naručili od pojedinih proizvođača i razlozima odabira AstraZenece kao primarnog dobavljača cjepiva za Hrvatsku obratili smo se s upitom Ministarstvu zdravstva. Do trenutka objave ovog teksta nismo dobili odgovor, a kada i ako ga dobijemo, objavit ćemo ga. 

Cjepivo AstraZenece/Oxforda, naravno, u središtu pozornosti Europske unije nije samo zbog ozbiljnih kašnjenja u isporukama. Nakon što je već kasnila s isporukom početkom godine, AstraZeneca je u subotu ponovo morala priznati da neće uspjeti ispuniti planiranu isporuku od 40 milijuna doza cjepiva u prvom tromjesečju ove godine.

Umjesto toga će, kako je navela, isporučiti 30 milijuna u prvom i 70 milijuna u drugom tromjesečju ove godine, od čega 20 milijuna u travnju, prema dokumentu koji je vidio Reuters. U siječnju su već smanjili obećanu isporuku s prvotno najavljenih 120 milijuna doza u prvom tromjesečju (uz još 180 u drugom) na samo 40 milijuna. Iz AstraZenece se opravdavaju poteškoćama u proizvodnji i izvoznim ograničenjima, uz dodatak da surađuju "s Europskom komisijom i zemljama članicama kako bismo riješili poteškoće u opskrbi".

>>Deset zemalja blokira cjepivo kojeg smo najviše naručili. Novi problemi i s isporukom

Ipak, paradoks situacije s opskrbom i iskorištavanjem cjepiva u EU, pa tako i u Hrvatskoj, očituje se u činjenici da, kako stvari zasad stoje, ni trenutno isporučene zalihe neće biti iskorištene. Naime, nakon što je zabilježeno više slučajeva problema sa zgrušavanjem krvi, odnosno tromboembolijom nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, uključujući dva smrtna slučaja u Italiji te po jedan u Danskoj i Austriji, niz zemalja je obustavilo cijepljenje do daljnjeg.

Štoviše, danska agencija za lijekove priopćila je da je 60-godišnja žena koja je umrla zbog krvnog ugruška nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom imala "vrlo neobične" simptome, uključujući sniženi broj trombocita i ugruške u malim i velikim krvnim žilama, kao i krvarenja.

14 zemalja članica Europske unije obustavilo cijepljenje AstraZenecom zbog upitnih smrtnih slučajeva

Cijepljenje AstraZenecinim cjepivom ili pojedinim serijama tog cjepiva privremeno su obustavili Danska, Norveška, Island, Austrija, Estonija, Litva, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Bugarska i Irska, a danas i Njemačka, Italija, Francuska i Slovenija. Posebno je zabrinjavajuće što obustave u Italiji i Austriji uključuju različite serije cjepiva - u Austriji to je serija ABV5300, a u Italiji ABV2856, što znači da nije sporna samo jedna serija cjepiva. U Nizozemskoj je zabilježeno deset slučajeva mogućih nuspojava cjepiva, koji uključuju potencijalne embolije i tromboze, a u Norveškoj tri, i to kod zdravstvenih radnika mlađih od 50 godina.

>> I Francuska i Italija prekidaju cijepljenje AstraZenecom

U međuvremenu je prijavljen još jedan smrtni slučaj učitelja koji se ovim cjepivom cijepio u Italiji, kao i jedan u Bugarskoj (15 sati nakon cijepljenja), a i u Hrvatskoj je prijavljen slučaj 91-godišnje žene koja je umrla od plućne embolije tri dana nakon cijepljenja ovim cjepivom. 

"Dobili smo prijavu sumnje na nuspojavu prekjučer, a jučer nam je stigla mrtvozornikova potvrda da je gospođa umrla od embolije pluća. HZJZ i HALMED na redovitim sastancima razgovaraju o pristiglim nuspojavama. Kad smo u četvrtak razgovarali o tome, imali smo samo prijavu i tada nismo mogli odrediti povezanost. Rekli smo da ćemo tražiti dodatnu dokumentaciju od bolnice i mrtvozornika da bismo mogli odrediti uzročno-posljedičnu povezanost. Za sada je smrt te osobe neocijenjena, a u međuvremenu je došla potvrda od mrtvozornika da je umrla od embolije pluća. Još uvijek ne možemo reći da je povezana ili nije povezana s cjepivom", kazao je za Index voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić.

>> Žena (91) primila AstraZenecu pa umrla za 3 dana. Kaić: Nema dokaza da je od cjepiva

Hrvatska, za razliku od navedenih zemalja, nije prekinula cijepljenje spornim cjepivom, uz objašnjenje da mi nismo dobili seriju cjepiva za koju se vežu sporni smrtni slučajevi, za koje i dalje nije utvrđeno jesu li izazvani samim cjepivom ili je riječ o slučajnoj podudarnosti, prema zakonu velikih brojeva.

WHO: Do danas nema dokaza da su prijavljeni incidenti izazvani cjepivom

Podsjetimo, AstraZenecino cjepivo je prije ovog niza sumnjivih smrtnih slučajeva već steklo negativnu reputaciju zbog nedokazane učinkovitosti za starije od 65 godina, zbog čega su zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije, Švedske, Poljske, Španjolske i Slovenije na početku odbile dati odobrenje da se koristi za ovu dobnu skupinu. S dospijećem novih podataka o njegovoj učinkovitosti i za starije osobe Njemačka i druge zemlje su počele izdavati odobrenja - ali ih je sada Njemačka opet ukinula zbog sumnji na opasne nuspojave.

>> Analiza CNN-a: Evo što se dogodilo s oxfordskim cjepivom, to nije mali problem

Usto, AstraZeneca je još krajem prošle godine izazivala zabrinutost eksperata zbog nejasnih informacija iz testiranja učinkovitosti njezinog cjepiva, koji odudaraju od rezultata testiranja drugih cjepiva. 

AstraZeneca je u nedjelju priopćila kako "pažljiv pregled svih dostupnih podataka o sigurnosti više od 17 milijuna ljudi cijepljenih u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji našim cjepivom nije pokazao dokaze o povećanom riziku od plućne embolije, duboke venske tromboze ili trombocitopenije u bilo kojoj definiranoj dobi grupi, spolu, seriji ili u bilo kojoj određenoj zemlji".

>>Sve više zemalja blokira cjepivo AstraZenece. Capak: Mi nastavljamo s cijepljenjem

S tim zaključkom slaže se i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja je vlasti navedenih zemalja pozvala da nastave cijepljenje.

"Do danas nema dokaza da su prijavljeni incidenti izazvani cjepivom i važno je da se kampanje cijepljenja nastave kako bismo mogli spašavati živote i obuzdati ozbiljna oboljenja izazvana tim virusom", rekao je glasnogovornik WHO-a Christian Lindmeier.

I Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je kako trenutačno nema dokaza da je cjepivo izazvalo zdravstvene probleme te da tromboza nije navedena kao potencijalna nuspojava AstraZenecinog cjepiva, mada je praćena.

>> Deset zemalja blokiralo cjepivo kojeg je Hrvatska naručila najviše. Ovo morate znati

"Broj tromboembolijskih događaja u cijepljenih osoba nije veći od broja zabilježenih u općoj populaciji. Od 10. ožujka 2021. zabilježeno je 30 slučajeva tromboembolijskih događaja kod oko 5 milijuna ljudi cijepljenih AstraZenecinim cjepivom protiv covida-19 u Europskom gospodarskom prostoru", poručila je EMA.

Brojni eksperti već su komentirali kako zasad nema statističkih dokaza da je pojava tromboze, odnosno tromboembolije, učestalija u populaciji koja je primila cjepivo nego u općoj populaciji, što sugerira da cjepivo nije ono što izaziva ovu potencijalno smrtonosnu zdravstvenu komplikaciju, jer vremenska podudarnost nije isto što i uzročno-posljedična veza.

Izvanredni sastanak europske agencije ovaj tjedan

Ipak, EMA će u četvrtak održati izvanredan sastanak "kako bi se izvukao zaključak iz prikupljenih informacija i predložile druge mjere koje bi mogle biti nužne", kako se navodi u priopćenju ove agencije.

"Naš predstavnik iz HALMED-a danas je sudjelovao na sastancima EMA-e. U ovom trenutku neke države iz opreza donose mjere obustave cijepljenja, a naš stav je da temeljito sve ispitamo. Za sada, iz onoga što mi govore stručnjaci, nema promjena. Sutra ćemo vidjeti objedinjeni stav EMA-e", komentirao je pak Plenković. 

U svakom slučaju, očito je da se mukama po AstraZeneci i njenom cjepivu, ali i onim zemljama koje su ga obilno naručile, ne nazire kraj. Je li naručivanje tolike količine cjepiva od strane proizvođača koji je među posljednjima dobio odobrenje Europske agencije za lijekove i uz kojeg se sad vežu tolike kontroverze bila opravdana odluka, pitanje je koje će se još dugo postavljati.