Nataša Škaričić za Index: HZZO od javnosti krije podatke o poslovanju bolnica
Screenshot: HRT, Index
HRVATSKI zavod za zdravstveno osiguranje odbio je postupiti po rješenju Povjerenice za informiranje Anamarije Muse i predati novinarki Nataši Škaričić dokument izvanrednog nadzora nad poslovanjem OB Zadar iz kolovoza 2012. godine, kada je ravnatelj bolnice bio sadašnji ministar zdravlja Dario Nakić.
Škaričić je u još u siječnju zatražila rezultate nadzora koji su navodno pokazali cijeli niz nepravilnosti i nezakonitosti u upravljanju bolnicom i zbog kojih je Nakić prema pisanju medija smijenjen, no HZZO joj je odgovorio da je izvještaj o nadzoru poslovna tajna. Obrazlažući zašto svi podaci o poslovanju bolnica u javnom zdravstvu moraju biti dostupni javnosti, novinarka se obratila povjerenici za informiranje koja je usvojila njezine argumente i naložila HZZO-u da preda dokumente o nadzoru:
"HZZO tri dana nije odgovarao, a onda su mi u telefonskom razgovoru kazali da će pokrenuti upravni spor. Sama ideja da poslovanje bolnica proglase poslovnom tajnom je nestvarna, a odluku da se novci iz zdravstvenog fonda ulože u sudsko pobijanje kompetencija povjerenice i prava javnosti da ima uvid u raspodjelu zdravstvenog proračuna smatram kriminalnom", kazala je Škaričić koja je u žalbi posebno naglasila nedopustivost uvođenja dodatnih naplata za osiguranike prije nego se utvrdi na koji način iz zdravstvenog sustava „cure“ novci.
„Hrvatski zdravstveni sustav je permanentno u stanju krize, a zdravstvene vlasti neprekidno prijete stanovništvu da će se ta kriza rješavati izmjenama zakona koji će nositi restrikcije prava osiguranika. Novi ministar zdravlja Dario Nakić, jedan je od mnogih koji najavljuju takva ad hoc rješenja, koja nisu utemeljena na stručnoj i javnoj analizi sustava i apsurdnog načina trošenja zdravstvenog proračuna.
Kod ovog je ministra, međutim, radikalna brzina odlučivanja - u svega nekoliko dana od stupanja na funkciju najavio je restrikcije prava osiguranika. Nakić danas zastupa retoriku financijske održivosti, dok je kao ravnatelj Opće bolnice Zadar participirao stvaranju ogromnih gubitaka. Poznato je da je 2012. g., nakon revizorskog nalaza o poslovanju te bolnice koji je, navodno, otkrio mnoge nepravilnosti i nezakonitosti u upravljanju tom ustanovom, Nakić razriješen funkcije ravnatelja OB Zadar. O tome se pisalo, no u novinskim tekstovima nije bilo dovoljno podataka o tome o kakvim se konkretno nepravilnostima i nezakonitostima radilo“, tvrdila je u žalbi.
Žalba je uslijedila nakon što joj je HZZO u siječnju potvrdio da je proveden izvanredni nadzor nad radom OB Zadar, ali ga odbijaju predstaviti javnosti:
„HZZO je u razdoblju od 6. – 9. kolovoza 2012. godine proveo izvanrednu kontrolu ugovornih obveza u OB Zadar. Istovremeno Ministarstvo zdravlja je u OB Zadar provodilo zdravstveno-inspekcijski nadzor. O utvrđenim činjenicama u postupku kontrole sačinjeno je Izvješće temeljem kojega je HZZO zbog nepravilnosti u izvršavanju ugovornih obveza Ustanovi izrekao ugovornu mjeru. Također, kao i inače kada se u postupku kontrole ugovornih zdravstvenih ustanova utvrde nepravilnosti u poslovanju i izvršavanju ugovornih obveza, HZZO je Izvješće o provedenoj kontroli dostavio i Ministarstvu zdravlja. U skladu s općim aktom HZZO, Izvješća o provedenim kontrolama i njihov sadržaj predstavljaju poslovna tajnu“, navodi se u odgovoru koji je Škaričić primila od Zavoda.
„Revizorski nalazi su dokazi o nestručnom i koruptivnom upravljanju zdravstvenim ustanovama i zato se proglašavaju tajnom i drže daleko od očiju stručne i opće javnosti!“
Škaričić je u žalbi istaknula da svi izvještaji o poslovanju bolnica moraju biti javno dostupni, a da u ovom konkretnom slučaju postoji dodatan razlog za interes javnosti:
„U trenutku postavljanja gospodina Nakića na funkciju ministra zdravlja, on je postao osoba koja će iduće četiri godine na državnoj razini upravljati izuzetno složenim, osjetljivim i važnim sustavom, pa su točni razlozi njegove smjene s mjesta voditelja jedne lokalne bolnice – dakle, s daleko manje značajne i odgovorne funkcije od ministarske – postali od iznimnog značaja za čitavu hrvatsku javnost. Za cjelovitu i točnu informaciju o ranijem radu novog ministra zdravlja i njegovim kompetencijama trebalo je izvršiti uvid u rješenje tijela javne vlasti zbog kojeg je navodno smijenjen“, kaže Nataša Škaričić.
Ističe kako revizorski izvještaji o poslovanju bolnica, kao javnih ustanova u sustavu javnog zdravstva, govore isključivo o tome na koji način se prikupljena sredstva troše i je li taj način svrsishodan u smislu postizanja pravedne, efikasne i ravnomjerne distribucije zdravstvenih usluga, pa stoga trebaju biti javno dostupni i bez posebnih zahtjeva.
„Takvi nalazi su de facto skup brojki i statističkih pokazatelja o funkcioniranju jednog mikro sustava, te ne sadrže baš niti jedan podatak koji bi otkrivao osobne podatke o liječenim osobama što bi, po mom sudu, bilo jedino što podliježe obavezi zaštite podataka i to prvenstveno sukladno Zakonu o zaštiti prava pacijenata“, ističe Škaričić.
„Primjena poslovne tajne na ovaj slučaj je besmislena!“
„Institutom poslovne tajne štiti se gospodarski interes trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, pa je takvu zaštitu nemoguće primijeniti na izvještaje o financijskom i funkcionalnom poslovanju javnih zdravstvenih ustanova. Osim što je kontraindicirana na javni interes i obavezu javnog sektora da funkcionira na demokratski i javnosti otvoren način, primjena poslovne tajne na ovaj slučaj je besmislena i s aspekta interesa samog HZZO-a, jer je jedini poslovni interes HZZO-a da ugovorne ustanove funkcioniraju sukladno posebnim i općim aktima koji se odnose na zdravstvenu djelatnost i da to bude vidljivo korisnicima zdravstvene zaštite. Ovdje se o poslovnom interesu može govoriti jedino u smislu interesa HZZO-a da bolnice pružaju i organiziraju zdravstvenu zaštitu sukladno ugovorenim uvjetima i općim aktima, a ako one to ne čine, interes HZZO-a je da to javno objavi, korigira i revidira ugovorne odnose. Takav „poslovni interes“ predstavlja javni interes i kao takav ne može biti predmet sakrivanja, utajivanja i ekskluzije javnosti“, upozorava Škaričić, novinarka koja je tijekom svog dugogodišnjeg bavljenja hrvatskim sustavom zdravstva, pročitala i javno objavila sadržaj mnogih revizorskih nalaza o poslovanju bolnica, koji su joj, kako kaže, uvijek dostavljeni neformalnim kanalima i uvijek su predstavljali dokaz da HZZO štiti koruptivno trošenje zdravstvenog proračuna:
„Istu bitku s njima vodim godinama, oni su naprosto neformalno privatizirali zdravstveni proračun. U rukama sam imala i objavila mnoge revizorske nalaze i tvrdim da su svi bili za DORH. Problem je što se javnost šokira kada na vidjelo izađe neka priča koja dokazuje korupciju u javnom sektoru, dok nas činjenica da obveznici Zakona o pravu na pristup informacijama ne poštuju zakon ni kada to od njih zatraži povjerenik ostavlja ravnodušnim.
Izgleda da ne shvaćamo da za tajnost podataka koji ne bi smjeli biti tajna uvijek postoji ozbiljan razlog, kazala je Škaričić.
Povjerenica za informiranje : „Traženi podaci se ne mogu smatrati poslovnom tajnom!“
„Zakonom o zaštiti tajnosti propisano je što je poslovna tajna. Opća bolnica Zadar je javna zdravstvena ustanova. HZZO je također javna ustanova čiji je rad javan pa se stoga postavlja pitanje koje bi to štetne posljedice mogle nastati i za koje gospodarske interese, bilo Opće bolnice Zadar, bilo HZZO-a. U konkretnom slučaju radi se o dva tijela javne vlasti čiji rad, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, također treba biti javan. Pitanje rada i poslovanja bolnica je pitanje o kojem se vode javne i parlamentarne rasprave te je isto predmet medijskih članaka u kojima se obrađuju teme o nepravilnostima u poslovanju bolnica i netransparentnoj potrošnji. S obzirom na sadržaj zatražene informacije i odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama iz koje proizlazi da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa Povjerenica za informiranje je mišljenja da ne stoje argumenti iz pobijanog rješenja prema kojima traženo izvješće ne bi trebalo biti javno dostupno odnosno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Slijedom navedenog Povjerenica za informiranje ne nalazi razloge za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traženi podaci ne mogu smatrati poslovnom tajnom sukladno zakonu“, navodi se u Rješenju koje je Povjerenica za informiranje, dr. sc. Anamarija Musa, uputila na adresu HZZO-a, a kojim se poništava rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te se novinarki Nataši Škaričić odobrava dostava preslike izvješća o provedenom nadzoru Opće bolnice Zadar od 22. kolovoza 2012.
Nažalost, tu priči očito nije kraj. Naime, iako protiv rješenja Povjerenice nije dopuštena žalba, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja može se pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom RH, na što su se nadležni iz HZZO-u očito odlučili te novinarka Nataša Škaričić, unatoč svemu, na uvid, do daljnjeg, neće dobiti tražene podatke. Unatoč činjenici da je ovo očito sistemska pojava, pitamo se zašto se konkretan sporni revizorski nalaz ovako gorljivo i uporno skriva od hrvatske javnosti?
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati