MNOGE ljubitelje sporta šokirao je jučer događaj na nogometnoj utakmici između Danske i Finske, kada se danski reprezentativac pred kraj prvog poluvremena srušio na pod i ostao bez svijesti.

Na izravnom prijenosu utakmice moglo se vidjeti kako se Christian Eriksen ruši i kako mu u pomoć dolaze suigrači i liječnici te se bore za njegov život. Na svu sreću, situacija je imala dobar ishod. Medicinski tim reagirao je na vrijeme te je UEFA kasnije objavila da je Eriksen stabilno i da je njegovo stanje pod kontrolom.

No do ovakvih situacija, kada je nekome nužno hitno pružanje prve pomoći, može doći i kada u blizini nema liječnika. Osobi može pozliti iznenada, usred šetnje gradom, pored obale ili tijekom izleta. Takve situacije su još češće s dolaskom vrućih i sparnih dana, kada je starijima i bolesnima još teže u zdravstvenom smislu. Stoga je dobro poznavati osnovna pravila pružanja hitne pomoći jer na taj način doslovce možete spasiti život drugome čovjeku, odnosno održati ga u dovoljno stabilnom stanju da preživi do dolaska Hitne pomoći.

Što prvo napraviti?

Unutar članka stavili smo nekoliko videosnimki Crvenog križa i kampanje Oživi me s uputama za pružanje prve pomoći u različitim situacijama, no dobro je i detaljno navesti što napraviti u slučaju da nekome pored vas jako pozli, da izgubi svijest ili zadobije težu ozljedu.

Prvo što morate napraviti je osigurati mjesto nesreće, odnosno zaštititi osobu od dodatnih stradanja. Zatim biste trebali nazvati hitnu službu. U slučaju da morate primijeniti hitno pružanje pomoći (osoba ne diše, srce ne kuca), možete zamoliti nekoga od prolaznika da nazove nadležne službe. Hrvatski nacionalni pozivni telefonski broj za sve hitne slučajeve je 112, a za hitnu medicinsku pomoć 194.

Ako je Hitnu pomoć pozvala druga osoba, zatražite od nje da vam potvrdi je li poziv primljen i stiže li Hitna pomoć ubrzo. Prilikom pozivanja Hitne pomoći potrebno je:

- predstaviti se i napomenuti da ste osoba koja pruža prvu pomoć na mjestu nesreće
- dati broj telefona s kojeg zovete
- reći operateru s kojim razgovarate gdje se nesreća dogodila (navesti točnu adresu, dati što točnije i podrobnije podatke o mjestu događaja); navesti što se dogodilo (opisati vrstu i težinu nesreće) i o kakvim se ozljedama radi te dati informacije o spolu i približnoj starosti ozlijeđene osobe.

Zatim pričekajte daljnja pitanja ili upute i potvrdite operateru da ste ih razumjeli. Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoći nije moguć, probajte organizirati prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove i pružiti podršku ozlijeđenoj osobi i u emocionalnom smislu – ohrabrite je te budite uz nju što je duže moguće.

Abeceda pružanja hitne pomoći

Zavod za hitnu medicinu Virovitičko-podravske županije, navodi "Abecedu" pružanja prve pomoći. Na prvom mjestu abecede je osiguravanje da su dišni putovi prohodni.

"Ako ozlijeđena osoba uslijed zapriječenja prolaza zraka ne može disati, sve ostale obrade moraju pričekati. Ako su dišni putovi začepljeni, ozlijeđeni se guši i ne može dobiti životno važan kisik. Ozlijeđenome preostaje tek nekoliko minuta života", navodi Zavod.

"Zapriječen prolaz zraka prepoznaje se po šumovima pri disanju, po dahtanju ili otežanom disanju te pojavi pjene na ustima ili nosu. U nekim je slučajevima ozlijeđenog potrebno položiti na leđa i nagnuti mu glavu unatrag kako bi dišni putovi bili što ravniji te prstima izvaditi sve što sprječava prolaz zraka. Osoba koja kašlje može automatski izbaciti sadržaj koji priječi prolaz zraka, stoga je ne treba pomicati. Ne dobiva li organizam dovoljno kisika, koža unesrećenog postaje plava ili ljubičastocrvena, što je naročito zamjetljivo u području oko usnica i ušnih resica. Dojenče ili malo dijete koje se guši, odnosno više ne kašlje i počinje mijenjati boju, valja okrenuti naglavce. Predmet koji priječi prolaz zraka može se izbaciti lakšim udarcem u području između lopatica", dodaje se u uputama.

Umjetno disanje

Na drugom mjestu abecede prve pomoći nalazi se disanje. Tijelo mora pokazivati znakove aktivnog disanja, inače će se zrak u plućima istrošiti. Osoba koja je prestala disati može živjeti još samo četiri do šest minuta.

Kampanja Oživi me, koju je među ostalima pokrenulo Hrvatsko kardiološko društvo, navodi da u slučaju prestanka disanja trebamo okrenuti osobu na leđa, zabaciti joj nježno glavu i podići joj bradu jer na taj način otvaramo dišne putove. Dodaje da nastavimo držati glavu u tom položaju te provjeravati disanje tijekom 10 sekundi (gledati diže li se prsni koš, osjeća li se dah na obrazu itd.)

U slučaju prestanka disanja trebate što prije početi provoditi postupak umjetnog disanja, odnosno davanje zraka usta na usta.

"Osoba koja pruža prvu pomoć polaže unesrećenoga na leđa, glave zabačene unatrag, i upuhuje zrak u pluća (iako izdahnuti zrak sadrži manje kisika od svježeg zraka, ta je količina u slučaju nužde dovoljna). Ovo se izvodi 10 do 15 puta u minuti, sve dok unesrećeni ne počne sam pravilno disati", navodi Zavod za hitnu medicinu.

Na trećem mjestu abecede prve pomoći je provjera protoka krvi. Zaustavi li se rad srca, krv više ne kola tijelom i pojedini njegovi dijelovi uskoro ostaju bez kisika.

"Znakovi zaustavljenog rada srca ili srčanog bloka uključuju izostanak disanja, neosjećanje bila na uobičajenim mjestima – na zapešću ili vratu – te proširene zjenice. Iskusan davatelj prve pomoći bit će u stanju održavati optok krvi masažom srca (vanjskim pritiskanjem prsnog koša). Ova metoda uključuje polaganje unesrećenog na leđa na tvrdoj podlozi i ritmičko pritiskanje donjeg dijela prsne kosti. Pritisak uzrokuje istiskivanje krvi iz srca. Kada pritisak popusti, srce se ponovo ispunjava krvlju", stoji u uputama Zavoda.

Kampanja Oživi me navodi da se u slučaju srčanog zastoja sredina prsnog koša treba pritiskati brzo (100-120 puta u minuti) i snažno (5-6 cm u dubinu).

"Primijenite 30 pritisaka. Zatim primijenite 2 upuha: Otvorite dišni put žrtve (zabacite glavu i podignite bradu) te začepite nosnice! Udahnite normalnu količinu zraka, priljubite svoja usta na usta žrtve te upuhujte zrak u žrtvina pluća u trajanju od 1 sekunde. Držeći dišni put otvorenim, odmaknite se od ustiju žrtve te omogućite prsištu spuštanje prilikom izlaska zraka. Ponovite upuh još jednom. Nastavite oživljavati u omjeru 30 pritisaka: 2 upuha", piše Oživi me.

Zaustavljanje krvarenja

U slučaju da ozlijeđena osoba jako krvari, krvarenje treba usporiti stavljanjem kompresa, poput čiste tkanine, na ozljedu uz lagani pritisak. Komprese treba učvrstiti zavojem, šalom ili kakvim drugim materijalom koji je pri ruci sve dok ne stigne Hitna pomoć.

"Hladnoća potiče zgrušavanje krvi, pa vrećica s ledom može biti od velike koristi. Snalažljivi davatelji prve pomoći upotrijebit će vrećice smrznutog graška iz zamrzivača! Sjetite se također da ozlijeđeni dio tijela treba podići iznad visine srca unesrećenog: istjecanje krvi neće biti poticano gravitacijskom silom. U slučaju krvarenja iz nosa bolesnik mora sjesti glave nagnute prema naprijed, prstima stisnuti nos i držati tako desetak minuta. Disati valja na usta i ispljunuti nakupljenu krv. Ako nos još uvijek krvari, ponovite postupak. Jednako tako, stavljanje vrećice s ledom može biti od velike pomoći. Nju valja staviti na gornji dio nosa", navodi Zavod.

Prijelomi, opekline i trovanje

S obzirom na to da se lom kostiju teže uočava, osim u slučaju da baš dio kosti prodre kroz kožu, svaka ozbiljno ozlijeđena osoba smije se pomicati jedino u okolnostima koje joj ugrožavaju život, poput primjerice požara. U većini slučajeva ozlijeđenome ćete najbolje pomoći tako da ga poduprete jastucima ili kaputima i da mu održavate tjelesnu toplinu do dolaska liječnika.

U slučaju opekline, ako ona nije prodrla kroz kožu, najvažnije je što prije ohladiti opečeno mjesto (primjerice, staviti pod mlaz hladne vode) te ne dirati komadiće tkanine koji se drže za kožu.

Liječenje trovanja posebno je nezgodna situacija jer onaj tko pruža pomoć često ne zna o kojem se otrovu radi i o kojoj količini. Stoga je u tom slučaju jako važno pozvati Hitnu pomoć, zatražiti savjet telefonom i spriječiti mogućnost gušenja zbog povraćanja.

"Unesrećena osoba u malaksalom ili besvjesnom stanju mora biti pod stalnom prismotrom kako se ne bi dogodilo da počne povraćati jer povraćanje može začepiti dišne putove. Pravilan položaj uključuje ležanje na prsima i jednom boku s glavom postrance, donjom rukom pruženom duž tijela i drugom rukom savinutom u laktu, pri čemu se šaka položi blizu lica. Donja je noga ispružena, a gornja savinuta sa stopalom ispred koljena donje noge. Ovaj položaj poznat je kao bočni položaj i pri pružanju prve pomoći vrlo često se koristi", stoji u uputama Zavoda.

Tečaj pružanja prve pomoći

S obzirom na to da se navedene upute lako zaborave nakon nekog vremena te da ponekad nemamo pristup uputama za pružanje pomoći na internetu, najefikasniji način da dobro uhodate vještinu spašavanja života jest da prođete tečaj pružanja hitne pomoći.

Crveni križ, primjerice, provodi tečaj pružanja hitne pomoći u sklopu vozačke škole (trajanje 9 sati, cijena 450 kuna), ali nudi i program obnove znanja iz prve pomoći te tečaj prve pomoći za građane. Cijena tečaja obnove znanja iz pružanja prve pomoći u trajanju od 6 sati je oko 210 kuna. Crveni križ zna organizirati i besplatne tečajeve pružanja prve pomoći za građane, koje često izvodi na Svjetski dan prve pomoći.