U HRVATSKOJ se nalazi pet milijuna mobitela koji se ne upotrebljavaju. Pokazalo je to najnovije istraživanje Hrvatskog Telekoma, koje je provedeno povodom predstavljanja platforme "Poziv koji ne propuštaš" usmjerene na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. Pravilno zbrinjavanje i recikliranje plastike, papira, stakla raste po relevantnoj stopi i čini ključne stupove održivog načina života u Hrvatskoj.

A što je s mobitelima? "Osim što osiguravamo resurse iz otpada, sakupljanjem, zbrinjavanjem i recikliranjem elektroničke i električne opreme štitimo i ljude te okoliš. Zato ne propustite ovaj poziv", poručila je Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom i profesorica na Geotehničkom fakultetu, koji već dugi niz godina provodi istraživanja
vezana uz električni i elektronički otpad.

Čak do 80 posto materijala u mobitelima može se reciklirati ili iznova upotrijebiti. Evo kako zbrinuti svoj mobitel

Konkretniji izračun pokazuje da bi pravilnim zbrinjavanjem i reciklažom mobitela građani Hrvatske mogli napraviti važnu stvar za planet. Hipotetski, kada bismo zbrinuli svih 5 milijuna starih mobitela kojima se ne koristimo to bi značilo da bismo pravilno zbrinuli čak 850 tona električnog otpada (ako je prosječni mobitel težine 170 grama).

Zbrinjavanjem, a onda i recikliranjem tih 850 tona mogli bismo izbjeći emisiju više od 1500 tona ugljičnog dioksida. Samo za usporedbu, prema procjeni stručnjaka iz Climate Neutral Group, za anuliranje efekta 1 tone ugljičnog dioksida iz zraka potrebno je 50 stabala koja su rasla barem godinu dana. 

Možete pomoći planetu zbrinjavanjem starih mobitela

Prema procjenama stručnjaka WEEE, u prošloj je godini u svijetu odbačeno približno 5,3 milijardi mobitela. Ako je prosječna debljina mobitela 9mm, to znači da bi - kada bi se svi ti telefoni posložili jedan na drugi – nastao toranj visok 50.000 km. A to predstavlja jednu osminu puta do Mjeseca.

Količine elektroničkog otpada najbrže su rastuće količine otpada u svijetu, s godišnjom stopom rasta od 3 do 5 posto, a samo 17,4% elektroničkog otpada pravilno je zbrinuto, obrađeno i reciklirano. Za svaku pravilno zbrinutu i recikliranu tonu elektroničkog otpada izbjegava se emisija približno dvije tone ugljičnog dioksida. U pametnom telefonu nove generacije mogu se pronaći 62 različita kemijska elementa, a mnogi se mogu ponovno iskoristiti.

U Hrvatskoj trenutačno, prema okvirnim procjenama, ima približno 5 milijuna starih mobitela u ladicama koji čekaju da ih se pravilno zbrine. Svoje stare mobitele, tablete i punjače možete donijeti u T-Centre Hrvatskog Telekoma koji će osigurati da ih se pravilno zbrine. Zbrinjavanje starih uređaja koje više ne koristimo je odgovorna odluka koja značajno doprinosi zaštiti okoliša.

"Razvoj IT sektora i sektora komunikacije posljednjih godina značajno je povećao količine elektroničke opreme koja se proizvodi kao i opreme za komunikaciju poput mobitela, što je uzrokovalo i povećanje resursa koji su potrebni za proizvodnju", dodala je Aleksandra Anić Vučinić.

Radi ilustracije, izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi se 80% manje emisije ugljičnog dioksida od vađenja zlata ravno iz zemlje, a za proizvodnju samo jednog pametnog telefona potrebno je 12.760 litara vode. 

KVIZ: Provjeri svoje znanje, odgovori na poziv i zbrini stari mobitel

“Zbrinjavanjem i recikliranjem elektroničkog otpada štedimo resurse kroz kružno gospodarstvo, a korištenjem recikliranih resursa izravno utječemo na usporavanje klimatskih promjena”, kaže Aleksandra Anić Vučinić i dodaje:  “Vraćanjem resursa zarobljenih u otpadu u proizvod omogućavamo tehnološki razvoj u budućnosti. Tempo kojim trošimo resurse našoj djeci neće ostaviti mogućnost razvoja”. 

“U svijetu se godišnje za izradu mobitela potroši 44 tone zlata, 455 tona srebra i 16.381 tona bakra. Osim ovih elemenata, koristi se i niz rijetkih zemljanih elemenata čija je proizvodnja vrlo zahtjevna i skupa jer se u zemljinoj kori nalaze u ograničenim količinama. Isto tako, za funkcioniranje elektroničkog sklopa mobitela potrebni su i elementi koji se smatraju opasnima kao što su krom, živa i olovo”, istaknuo je Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dodao: “Stoga je bitno odazvati se na poziv i na pravilan način zbrinuti stare mobitele kako bismo što više resursa ponovno vratili u opticaj i spriječili onečišćenje okoliša uzrokovano nepravilnim odlaganjem uređaja koji sadrže opasne elemente”. 

Čak do 80 posto materijala u mobitelima može se reciklirati ili iznova upotrijebiti. Evo kako zbrinuti svoj mobitel

Prema Izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u 2020. na tržište Hrvatske stavljeno je 66.505 tona elektroničke opreme, što je približno 17.2 kilograma po stanovniku. U 2021. je pak na tržištu bilo 74.550 tona, približno 19.2 kilograma po stanovniku, što je povećanje od 12% u usporedbi s prethodnom godinom. U isto vrijeme, u Hrvatskoj je u 2019. proizvedeno 11,9 kilograma elektroničkog otpada po stanovniku.

Odbačena elektronička oprema najviše onečišćuje okoliš putem podzemnih voda: "Prije dvadesetak godina u našem je komunalnom otpadu bilo približno 5-6% metala koji su odlagani na smetlišta. Zbog padalina i reakcija u otpadu, onečišćene procjedne vode odlazile su u podzemlje i onečišćavale podzemne vode. Većinu onečišćenja od teških metala uzrokovala je odbačena elektronička oprema. Hrvatska već 17 godina ima sustav sakupljanja i recikliranja elektroničkog i električnog otpada što je rezultiralo time da je danas u komunalnom otpadu 1%-2% metala", istaknula je profesorica Anić Vučinić.

U Hrvatskoj je 2021., prema Izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, sakupljeno 35.477 tona elektroničkog otpada. Kategorija "mala IT i telekomunikacijska oprema (dimenzije manje od 50cm)" – koju prije svega čine mobiteli - činila je 6% sakupljene količine, odnosno 2.110 tona.

Istraživanje Hrvatskog Telekoma pokazalo je kako 40% ispitanika promijeni mobitel unutar dvije godine, odnosno 68% unutar tri godine. S obzirom na taj podatak, izvjesno je kako će brojke nekorištenih i nepotrebno neiskorištenih mobilnih uređaja, ali i ostale male i IT opreme u našim kućanstvima rasti.

Uz to, istraživanje je pokazalo da gotovo 9 od 10 ispitanika (85%) zadržava stari mobitel, a kao glavne razloge navode: imaju zamjenu (66%), davanje obitelji (65%), strah da im se ne ukradu podaci (23%), ne znaju kako ni gdje ga zbrinuti (13%) i jer im nije praktično (6%).

Tek oko 13% ispitanika zna koliko se materijala unutar mobitela može reciklirati

Zabrinjava činjenica da gotovo svaki deseti građanin mobitele kojima se ne koristi baca u obično smeće: dok 77% ispitanika kaže da redovito razvrstava otpad, 40% njih uopće ne zbrinjava
elektroničke uređaje i opremu.

Dok 54% ispitanika želi zbrinuti svoje stare mobitele kojima se ne koriste, s mogućnostima recikliranja elektroničke opreme ispitanici nisu upoznati: 51% ne zna kako se mogu zbrinuti i reciklirati tableti, 56% ne zna to za rutere, 49% za printere/pisače, 47% za kablove i punjače, a 42% za laptope.

Samo 13% ispitanika zna kako se oko 80% materijala unutar mobitela može reciklirati. "Sitni elektronički otpad poput mobitela se vrlo lako nakupi neiskorišten i neprimjetan u kućanstvima ili se baci u običnu kantu za smeće. Svi ti naizgled beznačajni predmeti imaju veliku vrijednost i zajedno čine velike količine. Zato, odazovite se na poziv i predajte svoje stare mobitele u ruke stručnjaka koji će osigurati da se svi prikupljeni mobiteli pravilno zbrinu", poručila je Ivana Presečki s Geotehničkog fakulteta, studij Inženjerstvo okoliša.

Stari mobitel možete zamijeniti za ulaznice HNL-a

Hrvatski Telekom će u sklopu svoje platforme "Poziv koji ne propuštaš" povodom Dana planeta Zemlje omogućiti zamjenu starih mobitela za ulaznice utakmica HNL-a što je prva aktivnost ovakvog tipa gdje odgovorno zbrinjavanje mobitela i zaštita okoliša vodi ljubitelje nogometa na utakmicu. Tako će Hrvatski Telekom nogometnim navijačima pokloniti ukupno 88 ulaznica, što je broj simbolično povezan s Danom planeta Zemlje.

Prve 22 osobe koje u T-Centre u Splitu, u Ulici kralja Tomislava 4 i u Puli, u ulici Flanatička 6 donesu barem jedan mobitel na zbrinjavanje zauzvrat će dobiti po dvije ulaznice za utakmice Istra 1961-Dinamo i Hajduk-Varaždin, koje se igraju upravo na Dan planeta Zemlje, 22. travnja.

Mobitele je u spomenuta dva T-Centra moguće donijeti već od petka, 21. travnja, od 12:00 sati, a akcija zamjene mobitela za odlazak na ove dvije utakmice trajat će do isteka „zaliha“ ulaznica. 

Detalje o natječaju za ulaznice i načinu preuzimanja pogledajte ovdje. 

Kako pravilno zbrinuti stari mobitel u tri koraka

1. Potražite kod kuće stare uređaje koji više nikome ne koriste poput mobitela, fiksnog telefona, tableta, routera, medijskog prijemnika, punjača, prijenosnog punjača, vanjske baterije, kablova, laptopa te različitih wearablesa, poput sata, narukvice ili slušalica.

2. Posjetite najbliži T-Centar.

3.  Predajte uređaj i certificirana institucija će ga zbrinuti.

Elektronički otpad svrstava se u 6 kategorija

1. Oprema za izmjenu topline: hladnjaci; ledenice; oprema za automatsko izdvajanje hladnih proizvoda; klima uređaji i ostali uređaji za ventilaciju, odzračivanje i kondicioniranje zraka; oprema za odvlaživanje; toplinske pumpe; uljni radijatori i druga oprema za izmjenu topline u kojoj se za izmjenu temperature koriste druge tekućine osim vode; ostala oprema za izmjenu topline.

2. Zasloni, monitori i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100cm2: zasloni; televizori; LCD fotookviri; monitori; računala.

3. Žarulje: ravne fluorescentne žarulje i kompaktne fluorescentne žarulje; žarulje s izbijanjem, uključujući i visokotlačne žarulje s natrijevim parama i žarulje s metalnim parama; niskotlačne natrijeve žarulje; LED, ostale žarulje.

4. Velika oprema (dimenzija veća od 50cm): perilice rublja; sušilice rublja; perilice posuđa; kuhinjske peći; električni štednjaci; električne ploče za grijanje; velika rasvjetna tijela; oprema za reprodukciju zvuka ili slike; glazbena oprema; uređaji za pletenje i tkanje; velika računala; veliki pisači; kopirna oprema; veliki automati s kovanicama; veliki medicinski proizvodi; veliki instrumenti za praćenje i kontrolu; veliki instrumenti za automatsko izdavanje proizvoda i novca; fotonaponske ploče; ostala velika oprema.

5. Mala oprema (dimenzija manja od 50cm): usisivači; uređaji za čišćenje tepiha; uređaji za šivanje; mala rasvjetna tijela; mikrovalni uređaji; oprema za ventilaciju; glačala; tosteri; električni noževi; električna kuhala za vodu; satovi i ručni satovi; električni aparati za brijanje; vage; uređaji za njegu kose i tijela; kalkulatori; radioaparati, videokamere, videorekorderi, HI-FI uređaji; glazbeni instrumenti; mala oprema za reprodukciju slike ili zvuka; električne ili elektroničke igračke; sportska oprema, računala za biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje itd.; detektori dima; regulatori grijanja; termostati; mali električni i elektronički alati; mali medicinski proizvodi; mali instrumenti za praćenje i kontrolu; mali uređaji za automatsko izdavanje proizvoda; mali uređaji s ugrađenim fotonaponskim pločama; ostala mala oprema.

6. Mala oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije (nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50cm): mobilni telefoni; GPS uređaji; džepni kalkulatori; ruteri; osobna računala; pisači; telefoni; tableti; laptopi, ostala mala oprema informatičke tehnike (IT) i ostala oprema za telekomunikaciju, npr. kablovi, punjači, vanjske baterije.

Sadržaj donose Index i Hrvatski Telekom u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology - C3 Croatia.