NAKON pada turističkih brojki zbog pandemije, turizam se u 2022. godini u Hrvatskoj napokon oporavio, što je ponovo aktualiziralo pitanje sezonaca, kojih je i ove godine nedostajalo.

Problem je nedostatak radnika

Zadnjih nekoliko godina je u Hrvatskoj problem postao nedostatak radnika, a malo gdje je to vidljivo kao u turizmu.

Prosječne plaće sezonskih radnika, prema podacima portala MojPosao, manje su od prosječnih plaća u ostatku gospodarstva i kreću se od 4427 kuna (neto) za sobaricu do 6306 kuna (neto) za kuhara.

Tome je najviše pridonijelo iseljavanje u EU, uz gospodarski oporavak nakon dugogodišnje krize. 2013. je u Hrvatskoj registrirano 345 tisuća nezaposlenih, a već 2019. 2.7 puta manje, 128 tisuća.

Sindikalist Andrić: Većina je radila više od 12 sati dnevno

Pred sezonu se govorilo da će u turističkom sektoru nedostajati između 30 i 35 tisuća radnika. Index je kontaktirao predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduarda Andrića, koji nam govori da je sezona bila dobra, ali kako i dalje problem s radnicima ostaje očit.

"Imali smo neočekivano dobru sezonu. Sad smo pri kraju. Ali vječni problem je nedostatak radnika. Većina naših stalno zaposlenih je odradila sezonu bez slobodnog dana, radili su više od 12 sati dnevno.

Pokušalo se tu radnu snagu nadomjestiti uvozom radnika, ali došao je veliki broj onih bez iskustva. Teret je pao na stalno zaposlene domicilne radnike", govori Andrić.

"Nedostajalo je oko 15 tisuća ljudi"

Dogodine očekuje kako će se situacija pogoršati.

"Mi pritišćemo hotelijere da povećaju plaće, ali to će se teško dogoditi s obzirom na ovu krizu s poskupljenjem svega - od plina do namirnica. Sad vidimo da su došli u Zagreb predstavnici njemačkih hotelijera da vrbuju radnu snagu.

Tamo su duplo veće plaće, dakle, za očekivati je da će veći dio stručne radne snage napustiti zemlju", rekao je.

Dotaknuo se aspekta brojki.

"U hotelima je radilo oko 50 tisuća radnika, ali ne zaboravite da imamo oko 70 tisuća obrta u Hrvatskoj, od fast-foodova do restorana. Ukupan broj radnika u ugostiteljstvu je oko 150 tisuća. Nedostajalo je oko 15 tisuća ljudi. To je naša procjena. Nedostajat će ih još više ako ne budu veće plaće", rekao je on.

"Izgubljena je Slavonija, naše agencije su išle na Filipine"

Kazao je da je u tom smislu "izgubljena Slavonija".

"Ona je bila izvor radne snage, ti ljudi su napustili Hrvatsku. Onda smo ih išli nadomjestiti ljudima iz BiH, Srbije, Makedonije, ali i oni su shvatili da ako napuštaju zemlju, bolje im je produžiti raditi u Austriju ili Irsku gdje će imati veća primanja. Naše agencije su išle čak na Filipine gdje su se tražili radnici", njegove su riječi.

Pitamo ga što je bitno sezoncima.

"To je plaća, besplatan smještaj, tri obroka i plaćen put do destinacije. Većina je sezoncima dala takve ponude. Ali opet nekad niti to nije dovoljno. Naš sindikat je sa sindikatom Sjeverne Makedonije dogovorio suradnju, trebali su doći Makedonci, ali su odbili. Predomislili su se i rekli da drugdje mogu više zaraditi", objasnio je.

"Počele su pripreme za dogodine? Pa i lani su počele u isto vrijeme"

Ističe kako je Hrvatska po plaćama na dnu EU i kako država mora nešto napraviti budući da i poslodavci imaju visoka davanja.

Pitamo ga zašto se taj manjak radnika ne može isključivo nadomjestiti strancima, a on je odgovorio da do njih nije lako doći. Stoga, zaključuje, očekuje nas dogodine još jedna teška godina.

"Počele su već pripreme za sljedeću godinu, ali počele su i lani u listopadu. I lani su ljudi već tražili sezonce, nudili im posao od veljače. Ali nije bio veliki odaziv. Zato se i tražilo sezonce izvan Hrvatske. Ali ako ostanu ovakvi uvjeti, a sve su prilike da hoće, čeka nas još jedna deficitarna godina s radnicima", zaključio je.

Službene brojke - najviše stranaca radi na građevini i u turizmu

Što se tiče zaposlenih stranaca, Ministarstvo unutarnjih poslova nam je odgovorilo kako su do 31. kolovoza 2022. godine ukupno izdane 86.032 dozvole za boravak i rad, od toga 53.544 za novo zapošljavanje, 16.413 za produljenje dozvola te 16.075 za sezonske radnike.

U ovoj godini najveći broj dozvola za boravak i rad je izdan u djelatnostima: graditeljstva – 33.501, turizma i ugostiteljstva – 28.191, industrije - 10.916, prometa i veza – 4419 te poljoprivrede i ribarstva – 1866.

Što se tiče državljanstava stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad, najveći broj dozvola za boravak i rad u 2022. godini izdan je državljanima sljedećih država: Bosne i Hercegovine – 26.166, Srbije – 15.030, Sjeverne Makedonije –8079, Nepala – 7994 te Kosova – 6028.

Siniša Golac: Nema rada na crno, barem ne u većoj mjeri

Postavlja se i pitanje jesu li priče oko nedostatka radnika možda preuvećane zbog mogućnosti rada na crno. No, vlasnik agencije za posredovanje Uspinjača Siniša Golac rekao nam je kako je fama da postoji crno tržište, dodajući da je ono svedeno na niske brojke jer je regulativa jednostavna, a i velike su kazne za one koji zapošljavaju na crno.

"Sezonska radna snaga je dinamična, dinamičnijeg karaktera nego u drugim djelatnostima, a potreba je instantna. Rješavanje radnih dozvola nekad traje do mjesec dana pa su se poslodavci snalazili na razne načine. 

Direktan je interes za kuhinju, onda housekeeping, tek onda ide usluga. I u menadžmentu je zaposleno dosta stranaca, ne samo iz zemalja u kojima je sjedište hotelskih lanaca, nego iz tradicionalnih regionalnih resursa poput Srbije, BiH itd", govori.

Dodaje kako njegova agencija posreduje od poslodavca prema radniku.

"Tu se sve odvija transparentno, poslodavac radnika intervjuira, onda ide postupak prema ugovoru, radnoj vizi, mi ispostavljamo račun za uslugu, koji je minimalan", govori.

"Mijenja se način kako doći do radne snage"

Napominje kako će trebati još više radne snage za iduću godinu.

"Trenutno se revidiraju ugovori sa svim radnicima potrebnima za sljedeću godinu, kako onim inozemnim, tako i stranim, koje zakon izjednačava. Što se tiče uvjeta, istaknuo bih Valamar koji ima smještaj za namještenike, to im je korisno da bi lakše dobili radnu snagu. Na kontinentu je teže, pogotovo u velikim gradovima poput Zagreba", kaže.

Ističe da se formira svijest o rješavanju potreba za radnom snagom na vrijeme. 

"Institut za turizam je nedavno uradio panel-diskusiju o tome što motivira radnike, sudjelovao je veći broj poznavatelja tematike, od hotelskih kuća do Ministarstva turizma i nas agenata. I sam sam organizator sajma Hotel Job Fair, koji je ove godine već u studenom.

Cilj je da se ne ponavljaju improvizacije od ove godine. Mijenja se način kako doći do radne snage. Radnik hoće da se njegovi zahtjevi uvažavaju, tek se stvara svijest da moderne mlade generacije žele iskren pristup. Mladi ljudi komuniciraju unutar skupina, povezani su sa cijelim svijetom. Nama dolaze i Filipinci, Nepalci, oni isto očekuju fer tretman kao i svi drugi", dodaje.

Zaključio je kako ipak vjeruje da ako bi se anketirali svi strani radnici, da bi anketa bila zadovoljavajuća za Hrvatsku i pokazala da su manje-više ispoštovani svi uvjeti.

Dr. sc. Grujo Vrkljan: Može se očekivati daljnji rast potrebe za stranom radnom snagom

Popričali smo sa znanstvenom suradnicom Instituta za turizam dr. sc. Sanelom Grujo Vrkljan. Iznijela nam je statističke podatke.

"Prema popisima stanovništva, zabilježeno je 396.360 stanovnika manje, odnosno 9.26% manje stanovnika u 2021. godini u odnosu na 2011. godinu. Udio radno sposobnog stanovništva, u dobi od 20. do 64. godine, smanjen je za 13.44%, a stanovništva mlađeg od 20. godina za 17.1%. Prema navedenim podacima, može se očekivati daljnji rast potrebe za stranom radnom snagom", govori.

"U Hrvatskoj, prema popisu iz 2021. godine, živi 3.888.529 građana, a prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u inozemstvu živi oko 3.200.000 Hrvata i njihovih potomaka.

Nakon 1990-ih, što radi Domovinskog rata, a što radi primarno ekonomskih razloga, Hrvati emigriraju ili migriraju najviše u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, SAD, Australiju i Novi Zeland.

Pad broja stanovnika prati trend starenja stanovnika Starog kontinenta pa se možemo zapitati je li riječ o prirodnom trendu ili su se na nacionalnoj razini određene politike mogle i trebale drukčije provoditi", navodi.

"S druge strane, raste potreba za stranom radnom snagom. Prema podacima MUP-a, 2011. godine izdana je 4371 radna dozvola strancima. U rekordnoj 2019. godini ukupna kvota iznosila je 55.100 radnika, a kvota samo za turizam 18.516", kazala je.

Traže se konobari, kuhari, sobarice...

Osvrnula se na pitanje najtraženijih zanimanja.

"Što se turizma tiče, najtraženije radne dozvole za strance u 2022. godini bile su za zanimanja konobar/konobarica, kuhar/kuharica, pomoćni kuhar/pomoćna kuharica, sobar/sobarica, pomoćni konobar/pomoćna konobarica i pekar/pekarica te je za ova zanimanja HZZ dao 23.520 pozitivnih mišljenja.

Očekuje se da će i u sljedećoj godini upravo za ova navedena, operativna zanimanja u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, biti najviše zahtjeva za radnom snagom iz inozemstva. Također, uz već oslabljeno tržište istočnih zemalja bivše Jugoslavije, očekuje se jačanje udaljenijih tržišta, primarno iz azijskih zemalja.

"Sad treba početi tražiti radnike"

Uz to, više nije dovoljno započeti planiranje i traženje radne snage u prvom kvartalu godine za sezonu. Idealno vrijeme za planiranje i ugovaranje radne snage za sljedeću sezonu je upravo sada, krajem ove, tekuće sezone", dodaje.

"Očekuje se da će u idućoj godini potreba za stranom radnom snagom biti približna ovogodišnjoj razini. Ovisit će, kao i uspjeh turizma općenito, o geopolitičkoj situaciji, gospodarskim kretanjima s naglaskom na porast cijena energenata i inflaciju, pandemijskim uvjetima i nizu drugih čimbenika.

U svakom slučaju, na ulaganja u dostatnost i kvalitetu radne snagu se ne bi smjelo gledati kao na trošak, nego kao na investiciju", objasnila je.

"Radnu snagu treba motivirati, niti plaća više nije dovoljna"

Govori kako se plaća smatra osnovnim zahtjevom svakoga zaposlenika, no čimbenici stvarne motivacije odmiču od plaće u smjeru potreba za dostojanstvom, društvenim priznanjem kompetentnosti i osobnosti na radnom mjestu, samoaktualizacijom, osobnim razvojem, ispunjenjem vlastitih potencijala i ciljeva, prostorom za kreativnost i slično.

"Radna snaga danas traži više od osnovnih egzistencijalnih potreba. Mlade generacije preuzimaju primat o oblikovanju tržišta rada. Oni poslodavca pitaju što je tu za mene, a ne što poslodavcu treba.

Žele raditi, ali im treba pristupiti odgovarajućim paketom koji će ih motivirati. Može se očekivati da će profitirati oni poslodavci koji profitnu orijentiranost u vođenju poslovanja preusmjere u orijentiranost na upravljanje ljudskim potencijalima", navela je.