PRIJE pet godina u ovo vrijeme kurdska i arapska milicija, koju podržava Amerika, protjerala je borce Islamske države iz sela u istočnoj Siriji, posljednjeg teritorija koji je ova skupina držala. Od tada je organizacija koja je nekoć vodila samoproglašeni kalifat diljem Iraka i Sirije metastazirala u tradicionalniju terorističku skupinu - tajnu mrežu ćelija od zapadne Afrike do jugoistočne Azije angažiranih u gerilskim i bombaškim napadima te ciljanim ubojstvima.

Nijedna od podružnica skupine nije bila tako nemilosrdna kao Islamska država u Khorasanu, koja je aktivna u Afganistanu, Pakistanu i Iranu i usmjerena je na napade po Europi i šire. Američki dužnosnici kažu da je ova skupina izvela napad u blizini Moskve u petak, ubivši desetke ljudi i ranivši mnoge druge, piše The New York Times.

U siječnju je Islamska država Khorasan ili ISIL-K izvela dvostruki bombaški napad u Iranu u kojem su poginuli deseci ljudi i ranjene stotine drugih. Dogodilo se to na komemoraciji pokojnom iranskom generalu Kasemu Sulejmaniju, koji je bio meta američkog napada bespilotnim letjelicama četiri godine ranije.

"Mogu izvesti napade brzo i bez upozorenja"

"Prijetnja od ISIL-a i dalje predstavlja značajan problem za borbu protiv terorizma", rekla je Avril D. Haines, direktorica Nacionalne obavještajne službe pred američkim Senatom. Većina napada za koje odgovornost preuzima ISIL zapravo je djelo podružnica ISIL-a izvan Afganistana.

General Michael E. Kurilla, zapovjednik Središnjeg vojnog zapovjedništva, rekao je u četvrtak odboru Predstavničkog doma Kongresa da ISIL-K "ima sposobnost i volju napadati interese SAD-a i Zapada u inozemstvu u roku od samo šest mjeseci s malo ili nimalo upozorenja".

Američki stručnjaci za borbu protiv terorizma jučer su odbacili sugestiju Kremlja da Ukrajina stoji iza napada u blizini Moskve. "Modus operandi bio je klasični ISIL", rekao je Bruce Hoffman, stručnjak za terorizam pri Vijeću za vanjske odnose.

Bio je ovo treći ISIL-ov napad na koncertni prostor na sjevernoj hemisferi u prošlom desetljeću, naglasio je Hoffman, nakon napada na Bataclan u Parizu u studenom 2015. (kao dio šire operacije kojom su napadnuti drugi ciljevi u gradu) i bombaškog napada samoubojica na koncertu Ariane Grande u Manchester Areni u svibnju 2017. godine.

Tko su ISIL-K?

Islamska država Khorasan, koju su 2015. osnovali nezadovoljni pripadnici pakistanskih talibana, izbila je na međunarodnu džihadističku scenu nakon što su talibani svrgnuli afganistansku vladu 2021. Tijekom povlačenja američke vojske iz zemlje, ISIL-K je izveo samoubilački bombaški napad u međunarodnoj zračnoj luci u Kabulu u kolovozu 2021. u kojoj je poginulo 13 američkih vojnika i čak 170 civila.

Od tada se talibani bore protiv ISIL-K-a u Afganistanu. Do sada su talibanske sigurnosne službe spriječile skupinu u zauzimanju teritorija ili regrutiranju velikog broja bivših talibanskih boraca, ističu američki protuteroristički dužnosnici.

Međutim, uzlazna putanja i opseg napada ISIL-K-a povećali su se posljednjih godina, s prekograničnim napadima na Pakistan i sve većim brojem zavjera u Europi. Većina tih europskih zavjera je osujećena, što je dovelo do procjene zapadnih obavještajnih službi da je skupina možda dosegla granice svojih smrtonosnih sposobnosti.

U srpnju prošle godine Njemačka i Nizozemska koordinirale su uhićenja sedam tadžikistanskih, turkmenskih i kirgistanskih pojedinaca povezanih s mrežom ISIL-K za koje se sumnjalo da su planirali napade u Njemačkoj.

Trojica muškaraca uhićena su u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija zbog navodnih planova za napad na katedralu u Kölnu na Silvestrovo 2023. Racije su bile povezane s tri druga uhićenja u Austriji i jednim u Njemačkoj 24. prosinca. Četiri osobe bile su navodno podrška ISIS-K-u. Američki i drugi zapadni protuteroristički dužnosnici kažu da su ove zavjere organizirali operativci niske razine koji su relativno brzo otkriveni i spriječeni.

"Do sada se ISIL-Khorasan prvenstveno oslanjao na neiskusne operativce u Europi kako bi pokušao provesti napade", rekla je Christine S. Abizaid, voditeljica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, pred odborom Predstavničkog doma u studenom.

Uče na greškama

Ali postoje zabrinjavajući znakovi da ISIL-K uči na svojim pogreškama. U siječnju su maskirani napadači napali rimokatoličku crkvu u Istanbulu i ubili jednu osobu. Ubrzo nakon toga Islamska država je preko svoje službene novinske agencije Amaq preuzela odgovornost. Turske snage za provođenje zakona uhitile su 47 osoba, od kojih su većina državljani srednje Azije.

Od tada su turske sigurnosne snage pokrenule masovne operacije protiv osumnjičenih za pripadnost ISIL-u u Turskoj, Siriji i Iraku. Nekoliko europskih istraga rasvijetlilo je globalnu i međusobno povezanu prirodu financiranja ISIL-a, prema izvješću Ujedinjenih naroda iz siječnja, u kojem je Turska identificirana kao logističko središte za operacije ISIL-K-a u Europi.

Napadi u Moskvi i Iranu pokazali su veću sofisticiranost, rekli su dužnosnici, sugerirajući višu razinu planiranja i sposobnost upadanja u lokalne ekstremističke mreže.

Zašto su fiksirani na Rusiju?

"ISIS-K je fiksiran na Rusiju posljednje dvije godine, često kritizirajući predsjednika Vladimira Putina u svojoj propagandi", rekao je Colin P. Clarke, protuteroristički analitičar u Soufan Groupu, sigurnosnoj konzultantskoj tvrtki sa sjedištem u New Yorku: "ISIS-K optužuje Kremlj da ima muslimanske krvi na svojim rukama, pozivajući se na intervencije Moskve u Afganistanu, Čečeniji i Siriji."

Značajan dio pripadnika ISIS-K-a je srednjoazijskog podrijetla, a veliki kontingent srednjoazijskih imigranata živi i radi u Rusiji. Neki od tih pojedinaca možda su se radikalizirali i bili u poziciji da obavljaju logističku funkciju, rekao je Clarke.

Daniel Byman, stručnjak za borbu protiv terorizma na Sveučilištu Georgetown, kaže da je "ISIS-K pod svojim okriljem okupio borce iz središnje Azije i Kavkaza te da bi oni mogli biti odgovorni za napad u Moskvi, bilo izravno ili putem vlastitih mreža".

Ruske i iranske vlasti očito nisu dovoljno ozbiljno shvatile javna i povjerljiva američka upozorenja o neminovnim napadima ISIS-K-a ili su ih omeli drugi sigurnosni izazovi.

"Početkom ožujka američka vlada podijelila je s Rusijom informacije o planiranom terorističkom napadu u Moskvi", rekla je u subotu Adrienne Watson, glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost: "Također smo 7. ožujka uputili savjet Amerikancima u Rusiji. ISIK snosi isključivu odgovornost za ovaj napad. Nije bilo nikakve ukrajinske upletenosti."

Ruske vlasti u subotu su objavile uhićenje nekoliko osumnjičenih za napad u petak. Ali viši američki dužnosnici rekli su u nedjelju da još istražuju pozadinu napadača i pokušavaju utvrditi jesu li poslani iz južne ili središnje Azije za ovaj specifični napad ili su već bili u zemlji kao dio mreže pristaša koje je ISIS-K angažirao i poticao.

"Ovog ljeta u Europi će imati idealnu metu"

Stručnjaci za borbu protiv terorizma izrazili su zabrinutost da bi napadi u Moskvi i Iranu mogli ohrabriti ISIS-K da pojača svoje napore u napadima u Europi, posebice u Francuskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama koje su u posljednjem desetljeću bile često pogođene.

Izvješće UN-a, koristeći drugačiji naziv za Islamsku državu Khorasan, navodi da "neki pojedinci porijeklom sa Sjevernog Kavkaza i Srednje Azije koji putuju iz Afganistana ili Ukrajine prema Europi predstavljaju priliku za ISIS-K, koji nastoji provesti nasilne napade na Zapadu". Izvješće zaključuje da postoje dokazi o trenutačnim i nedovršenim operativnim spletkama na europskom tlu koje vodi ISIS-K".

Visoki dužnosnik zapadnih obavještajnih službi identificirao je tri glavna motiva koja bi mogla potaknuti operativce ISIS-K-a na napad: postojanje uspavanih ćelija u Europi, prizori rata u Gazi i podrška ljudi koji govore ruski i žive u Europi.

Jedan veliki događaj ovog ljeta zabrinjava mnoge dužnosnike za borbu protiv terorizma. "Zabrinut sam za Olimpijske igre u Parizu. Igre bi bile prvorazredna teroristička meta", rekao je Edmund Fitton-Brown, bivši visoki dužnosnik UN-a za borbu protiv terorizma, koji je sada viši savjetnik Projekta za borbu protiv ekstremizma.