ODJEL za rad i razvoj radne snage u New Jerseyju odredio je Uberu namet od čak 650 milijuna dolara. Ova američka savezna država smatra da je prijevoznička kompanija pogrešno svoje vozače klasificirala kao samostalne ugovornike djelatnike umjesto kao zaposlenike, piše Forbes.

Odjel za rad tvrdi da je Uber financijski profitirao od pogrešne karakterizacije svojih vozača i sada traži da kompanija plati dio svoj dio poreza na rad. Iznos je određen kao 523 milijuna dolara neplaćenog poreza, te 119 milijuna dolara kamata i kazni od 2015. godine. Uberovi dužnosnici, međutim, osporavaju ovo. „Ne slažemo se s ovom preliminarnom i pogrešnom odlukom“, rekao je Uberov glasnogovornik Alix Anfang za Bloomberg.

Brz razvoj gig-ekonomije i povezanog tržišta rada umnogome je izmijenilo način na koji su ljudi zaposleni. Čini se da pojedinci, kojima treba dodatni prihod i koji imaju poteškoća s pronalaženjem stalnih poslova na puno radno vrijeme ili žele zadržati fleksibilan i neovisan način života, prihvaćaju ove nove vrsta zaposlenja. Oni djeluju i izgledaju kako zaposlenici, ali ih kompanije za koje rade smatraju neovisnim ugovornim djelatnicima. Obično je u središtu neka tehnološka kompanija za koju radnici odrađuju zadatke. Kompanije kao što su Uber, Lyft, Postmates, Instacart, DoorDash, Grubhub, TaskRabbit, Upworks i Fiverr, primjeri su ovog trenda.

Uber čekaju veliki troškovi

Postoji ogroman financijski poticaj za kompanije da zaposlenike klasificiraju kao ugovorne djelatnike. Ne moraju plaćati poreze na plaće, kao što je FICA (socijalno osiguranje i Medicare), naknade za invaliditet, federalne i državne naknade za nezaposlenost, zdravstveno osiguranje ili plaćeno bolovanje, plaćeni odmor i slično. Zaposlenici također moraju sami platiti neke od tih poreza.

Odsad će New Jersey tražiti plaćanje samo osiguranja za nezaposlenost i invaliditet, ali prema državnim zakonima, to bi moglo značiti da će Uber morati vozačima platiti i zaostatke za minimalne plaće i prekovremeni rad. Brojke bi mogle biti zapanjujuće! Ako samo New Jersey traži 650 milijuna dolara od Ubera, pomislite kakav bi iznos mogao biti u pitanju ako se uzmu u obzir sve savezne države, te sve kompanije temeljene na gig-radnicima (privremeni, povremeni i samostalni radnici).

Bude li prisiljen svoje vozače klasificirati kao zaposlenike, Uberovi će troškovi porasti za više od 20 posto, izračunao je Bloomberg Intelligence. Burza je negativno reagirala na zahtjeve New Jerseyja, pa je Uberova dionica odmah izgubila na vrijednosti 3,9 posto. Uberov konkurent Lyft zabilježio je pad cijene dionica za 3,2 posto.

Kalifornija je u rujnu donijela zakon kojim se Uber i slične kompanije može prisiliti da svoje vozače klasificira kao zaposlenike. Druge savezne države, kao što su New York, Oregon i Washington, također razmišljaju o sličnoj legislativi. Možda su shvatili kakav porezni prihod gube. Budući da će ovo ozbiljno financijski pogoditi Uber, Lyft i ostale tehnološke kompanije, one su uložile 90 milijuna dolara u borbu protiv donošenja novog zakona ili u ishođenje izuzeća.

Klasifikacija zaposlenika je financijski važna

Povjerenik za rad New Jerseyja, Robert Asaro-Angelo, kaže kako je „sprječavanje pogrešne klasifikacije zaposlenika“ prioritet za administraciju guvernera Phila Murphyja. Asaro-Angelo kaže kako Uberov poslovni model i njegovo prkošenje zakonu „stavlja poštene poduzetnike u nepošteno podređeni položaj“.

Iako se na prvi pogled može doimati bezazlenim, klasifikacija zaposlenika je financijski važna. Kad korporacija poput Ubera ne plati pravičan dio poreza, porezni obveznici poput svih nas moraju preuzeti taj teret. Konkurentska poduzeća dolaze u neravnopravan položaj zato što su prisiljena platiti sve propisane troškove, što na njihovu strukturu troškova uvećava za dodatnih 20 posto.

U olako reguliranom okruženju za administracije predsjednika Donalda Trumpa, gig-ekonomija se predstavlja nevinim pružateljima platformi koja samo povezuje vozače ili davatelje usluga s korisnicima i kupcima. Regulatorna tijela nisu se zapravo borila protiv takve taktike.

Reklasificiranje djelatnika kao zaposlenika egzistencijalna je prijetnja održivosti Ubera i sličnih organizacija. Uber, kao i mnoge druge tehnološke kompanije u ovom prostoru, teško dolazi do novca i očajnički pokušava postići profitabilnost. Uz dodatne troškove, povezane s isplatom plaća i ostalih naknada ugovornim djelatnicima koji su postali zaposlenici, postavlja se pitanje mogu li te kompanije opstati.

Prljava mala tajna Ubera i slično pozicioniranih kompanije je to što su oni svoje nade izgradili na leđima ugovornih djelatnika i iskorištavanju poreznih rupa. Budu li i druge savezne države slijedile primjer New Jerseyja, kompanije će se naći u ozbiljnoj opasnosti. Dogodi li se ono najgore, kompanije će bankrotirati i ugovorni djelatnici će izgubiti poslove. Mora postojati neko delikatno i kompromisno rješenje da se osigura pravednost (u smislu djelatnika i plaćanja poreza), a da se pritom te kompanije financijski ne unište.