HRVATSKA je u trećem ovogodišnjem tromjesečju ostvarila još jedan neslavan rekord. Kako pokazuju podaci državne statistike i eurostatističara, u trećem smo ovogodišnjem kvartalu imali najveći pad gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji.

> Upravo je potvrđeno: Hrvatska je u dubokoj recesiji

Državni zavod za statistiku (DZS) danas je objavio dugo očekivane prve procjene o BDP-u u trećem tromjesečju, po kojima je pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u tom kvartalu iznosio okruglih 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Drugi je to najveći pad hrvatskog BDP-a otkako se u posljednjih 25 godina vode podaci o gospodarskoj aktivnosti po kvartalima. Veći je pad zabilježen samo kvartal ranije, u drugom ovogodišnjem tromjesečju, u kojem smo imali proljetni lockdown, te kada je hrvatski BDP, kako pokazuju revidirani podaci državne statistike, potonuo čak 15,5 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. 

Čak je i Španjolska u trećem kvartalu prošla bolje od nas

U Europskoj uniji, proizlazi iz nedavnog objavljenih podataka Eurostata, ni jedna članica nije u trećem tromjesečju imala toliko velik pad BDP-a na godišnjoj razini. Sama Unija treći je kvartal zaključila s minusom od 4,3 posto, dok je među članicama koje su Eurostatu dostavile podatke najbliže ponoru u koji je koronakriza gurnula hrvatsku ekonomiju bila Španjolska, s padom BDP-a od 8,7 posto. S druge strane, najmanji pad ekonomske aktivnosti u istom je razdoblju imala Litva, 1,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.

Ovako velik pad hrvatske ekonomije i u ljetnim mjesecima, u kojima smo imali kakvu-takvu turističku sezonu, posljedica je, upozoravaju ekonomisti, prevelike orijentacije Hrvatske na turizam. Iako smo sezonu izgurali s 50 do 60 posto prometa turista u odnosu na prošlu godinu, njihova je potrošnja podbacila, o čemu svjedoče i podaci o padu prometa u trgovinama. Posljedica toga je i znatno slabije punjenje državnog proračuna.  

Samo je državna potrošnja imala rast na godišnjoj razini

S druge strane, država je morala poprilično odriješiti kesu kako bi mjerama za očuvanje radnih mjesta spriječila da se na burzu rada slije vojska novih nezaposlenih. To je i jedan od glavnih razloga zbog kojih je u trećem kvartalu, od svih komponenti BDP-a, jedino državna potrošnja imala rast na godišnjoj razini, a i on je bio skroman, samo 1,5 posto.

Sve ostale komponente BDP-a i u trećem su kvartalu pale. Tako je osobna potrošnja potonula 7,5 posto, investicije su pale tri posto, dok se izvoz roba i usluga smanjio gotovo za trećinu u odnosu na isto lanjsko razdoblje, odnosno 32,3 posto, a uvoz roba i usluga je pao 14,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Od još većeg pada BDP-a spasile su nas poljoprivreda i građevina 

Podaci o kretanju hrvatskog BDP-a i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, kada više nismo bili u lockdownu i kada su se na Jadranu odmarali brojni turisti, možda su najbolji pokazatelj štete koju je našoj ekonomiji nanijela pandemija koronavirusa.

Znatno manji broj turista nego ranijih godina značio je i manji broj potrošača, koji su uz to u strahu od onoga što im nosi sutra dodatno zakočili potrošnju. Istodobno, koronakriza je izazvala i manju potražnju za hrvatskim proizvodima u inozemstvu pa je i robni izvoz pao. Dobra je vijest u cijeloj priči ta da je izvoz roba u trećem kvartalu pao znatno manje od izvoza usluga, kao i da je prerađivačka industrija pala manje od jedan posto. 

"Od još većeg pada BDP-a spasili su nas graditeljstvo, odnosno infrastrukturni radovi koji se financiraju novcem iz fondova EU, i poljoprivreda, ali i državna potrošnja, kod kojih je u trećem kvartalu zabilježen rast. Hrvatska, nažalost, ima nepovoljnu strukturu gospodarstva, previše je ovisna o turizmu i potrošnji turista", ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Nezdrava ovisnost o turizmu

I ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da Hrvatska previše ovisi o turizmu. Posljedica toga je da se svako smanjenje broja turista i njihove potrošnje odražava na hrvatski BDP, posebno u uvjetima u kojima je pandemija koronavirusa paralizirala cijeli svijet. 

"U trećem tromjesečju smo imali turističku sezonu, ali ona nije bila dovoljno jaka da bi zaustavila pad gospodarske aktivnosti", kaže za Index Novotny.

Iako je Hrvatska potonula u duboku recesiju izazvanu pandemijom koronavirusa, a što potvrđuju i statistički podaci, ekonomisti upozoravaju da se u ovom slučaju ne mogu koristiti klasični ekonomski termini poput recesije. Ovdje je riječ, upozorava Lovrinčević, o snažnom i neočekivanom udarcu koji je ekonomiju bacio na koljena. 

"Termin recesija u ovom slučaju nije primjeren. Primjerenije je govoriti o gospodarskom lomu", poručuje Lovrinčević. 

Ekonomija nam je nakon proljetnog lockdowna prodisala, ali slabije od drugih u Europskoj uniji

Tračak optimizma u cijeloj priči pružaju podaci DZS-a po kojima je hrvatski BDP u trećem kvartalu porastao 6,9 posto u usporedbi s drugim kvartalom. Pritom treba voditi računa o tome da smo dobar dio drugoga kvartala, s kojim se uspoređujemo, imali zaključano gospodarstvo pa je ekonomija nakon ukidanja proljetnog lockdowna prodisala. Ipak, i tu se radi o jednoj od manjih stopa rasta BDP-a na kvartalnoj razini u Uniji te o svakako manjoj stopi rasta u odnosu na prosjek Unije, čiji je BDP u trećem kvartalu, prema podacima Eurostata, bio 11,6 posto veći nego u drugom tromjesečju.   

U takvim uvjetima, postavlja se pitanje s kakvim će minusom Hrvatska zaključiti ovu godinu. Podaci HGK, u kojem se pozivaju na DZS, pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo u prvih devet mjeseci ove godine palo 8,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je jedan od najvećih padova gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji u prvih devet mjeseci. Naime, BDP Unije u tom je razdoblju pao sedam posto. Među članicama za koje su objavljeni podaci, najveći pad BDP-a u prvih devet mjeseci imala je Španjolska, 11,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a najmanji, ističu u HGK-u, Litva, 1,4 posto. 

"Sve članice pogođene su pandemijom i padom domaće i inozemne potražnje, a također ih je obilježila i smanjena sklonost potrošnji", poručuju iz HGK. 

Novi "mini lockdown" proizvest će nove nezaposlene i dodatno urušiti gospodarstvo

No za Hrvatsku je to slaba utjeha. Kraj godine dočekujemo s "mini lockdownom" koji će, kako su već upozorili poslodavci, proizvesti nove nezaposlene i dodatno urušiti gospodarstvo pa se već sada s priličnom sigurnošću može reći da ćemo i u četvrtom kvartalu imati pad gospodarske aktivnosti. To opet otvara pitanje kakav će biti konačan učinak korona-udara na hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini. 

Većina ekonomista kaže da u ovoj godini očekuje pad BDP-a od oko osam posto, no ima ih koji smatraju da će pad biti i veći te se približiti brojci od deset posto. Sve će, naravno, ovisiti o učincima novog, djelomičnog zaključavanja gospodarstva, čije su žrtve zasad uglavnom ugostitelji, ali i teretane i prijevoznici.

Oporavak u 2021. će biti spor, a pitanje je i kada će krenuti 

Još je veće pitanje što Hrvatsku čeka u sljedećoj godini. Većina ekonomista ističe kako ranija očekivanja o brzom oporavku više ne drže vodu i da će oporavak biti spor. 

"Ne očekujem brz oporavak ni u Hrvatskoj ni u svijetu. Mislim da u sljedećoj godini možemo očekivati stopu rasta BDP-a od 2,5 do tri posto, ovisno o situaciji s koronavirusom", kaže za Index neovisni ekonomist Goran Šaravanja. 

Lovrinčević također upozorava da će ekonomska kretanja u sljedećoj godini odrediti situacija s koronavirusom. Ako se situacija s virusom riješi u prvom tromjesečju 2021., kaže naš sugovornik, onda bi oporavak mogao krenuti u drugom kvartalu i još uvijek bi se mogli ostvariti ciljevi o razmjerno visokoj stopi rasta BDP-a u sljedećoj godini. No ako se koronakriza protegne i na drugi kvartal, onda bi cijela konstrukcija o postizanju velike stope gospodarskog rasta u 2021. godini mogla pasti u vodu. 

Hrpa nepoznanica o kojoj ovisi cijela 2021. godina

"Neizvjesnost je velika, sve će ovisiti o koronavirusu. Gospodarskog rasta u 2021. će biti, ali pitanje je kada će oporavak krenuti, u drugom ili tek u trećem kvartalu? Kako će se, primjerice, provoditi cijepljenje stanovništva i kakva će biti pravila putovanja? Tu je hrpa nepoznanica na koje još nitko nema odgovor, a o njima ovisi i stopa rasta u sljedećoj godini. I ljudi bi morali shvatiti da o njihovom ponašanju, odnosno pridržavanju epidemioloških mjera, ovisi puno toga - od njihovih radnih mjesta pa do sposobnosti otplate kredita", poručuje Lovrinčević. 

Novotny pak upozorava da bi vlada trebala pripremiti paket mjera za oporavak gospodarstva nakon završetka pandemije. Za dosadašnje mjere koje su bile usmjerene na očuvanje radnih mjesta kaže da su dobre, no upozorava da bez mjera za pomoć tvrtkama neće biti ni ekonomije. Ističe i da bi vlada morala poraditi na osposobljavanju potencijalnih korisnika sredstava koja je Bruxelles namijenio oporavku europskoga gospodarstva. 

Čeka nas eksplozija javnog duga

Kako god se budu razvijale stvari u sljedećoj godini, već sada je izvjesno da će Hrvatska, kao i druge europske zemlje, iz koronakrize izaći s velikim ožiljcima. Korona-udar na gospodarstvo već je povećao nezaposlenost, a daljnji rast broja nezaposlenih tek se očekuje.

Otvoreno je i pitanje koliko će tvrtki preživjeti krizu. Na kraju, jasno je i da ogromni troškovi koje Hrvatska i ostale države imaju u borbi protiv koronakrize vode do prave eksplozije javnoga duga. To je već, zaključuje Lovrinčević, vrlo blizu scenarija Latinske Amerike.