KAD TAJNE službe u Bugarskoj izađu u javnost, to rijetko ima veze sa sigurnosnom politikom. Umjesto toga, često se radi o političkim skandalima. Na kraju se obično postavljaju dva pitanja: Koliki politički utjecaj imaju sigurnosne službe u zemlji? I kome one zapravo služe?

Od početka ruskog napada na Ukrajinu, ova su pitanja postala još akutnija i to ne samo za Bugarsku, nego i za cijelu Europu. Prije svega zato što su dio bugarske političke elite i dijelovi tajnih službi proruski orijentirani, nekad više, nekad manje otvoreno. Zbog toga je lojalnost tajnih službi nedavno dovedena u pitanje kako u novoj bugarskoj vladi, tako i u krugovima NATO-a i EU, piše Deutsche Welle.

Koliko su stvari u sektoru tajnih službi problematične, posljednji put se pokazalo početkom svibnja 2023. Tada su čelnici reformskih stranaka Demokratska Bugarska (DB) i Nastavljamo promjene (PP), bivši premijer Kiril Petkov i Hristo Ivanov, proglasili reformu bugarskih sigurnosnih službi prioritetom nove vlade. Ubrzo je uslijedio niz skandala.

Samo nekoliko dana nakon objave, Radostin Vasilev, bivši član Petkovljeve stranke PP, objavio je jednu snimku zatvorenog stranačkog sastanka.

Na snimci se mogu čuti navodne izjave Petkova i njegovog zamjenika Asena Vasileva o koordinaciji njihovih reformi i kadrovskih odluka s Europskom komisijom i zapadnim veleposlanstvima u Bugarskoj. Petkov i Ivanov okarakterizirali su ovu objavu kao obavještajnu operaciju. Prema riječima dvojice stranačkih čelnika, tajna služba je pokušala spriječiti formiranje tada još vlade u nastanku kao i planirane reforme.

Optužbe za veleizdaju

Sljedeći čin u političkoj sapunici uslijedio je nekoliko dana kasnije: na zahtjev Kostadina Kostadinova, čelnika ultranacionalističke, proruske stranke Preporod, u parlamentu su ispitani čelnici svih bugarskih obavještajnih službi, unutarnje, vanjske i vojne, koje je imenovao predsjednik Rumen Radev. 

Oni su iskoristili ovu priliku kako bi neizravno optužili bivšeg premijera Petkova i njegovu vladu, koja je bila na vlasti od zime 2021. do ljeta 2022., za veleizdaju.

Šef domaće tajne službe DANS, Plamen Tončev, izvijestio je o istrazi njegove agencije uperene protiv jednog od neimenovanih Petkovljevih savjetnika. Ali prema jednoglasnim izvješćima bugarskih medija, radi se o politologinji Veseloj Černevoj, Petkovljevoj savjetnici za vanjsku politiku i direktorici Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) u Sofiji.

Po riječima Tončeva, DANS je protiv nje pokrenuo prethodni postupak za izdaju jer je navodno "prenijela informacije jednom državljaninu Sjeverne Makedonije" u pregovorima za rješavanje tekućeg spora s ovom susjednom državom.

Černeva je za bugarsku televiziju izjavila: "Nikada nisam bila ispitana ni u kakvoj istrazi i nitko iz DANS-a sa mnom nije razgovarao o tome. Zato mi cijela stvar djeluje politički motivirana."

Čemu reforma obavještajnih službi?

Bugarske tajne službe već dugo se smatraju skandaloznim institucijama i izvorima nesigurnosti unutar EU-a i NATO-a.

„Sa zapadnim partnerima dobro surađuju, posebice u borbi protiv terorizma", kaže za DW bivši šef njemačke vanjske obavještajne službe BND Gerhard Schindler. Ali i dalje su opterećeni nasljeđem bivše komunističke službe državne sigurnosti DS.

Primjerice, do prije nekoliko godina svaki novi šef tajne službe pripadao je staroj garnituri represije komunističkog režima. To nije bio samo moralni teret, nego se odrazilo i na brojne afere prisluškivanja i "poseban odnos" prema Rusiji i njezinim tajnim službama.

Na primjer, izvješćivanje bugarskih tajnih službi o ruskom napadu na Ukrajinu narušilo je povjerenje Petkovljeve vlade u njezin rad. Prvo su propustili predvidjeti napad Rusije, a zatim su predvidjeli brzi kraj rata u korist Moskve.

Napadi na tvornice oružja

Premijer Nikolaj Denkov, koji je izabran 6. lipnja 2023., samo nekoliko dana nakon skandaloznog parlamentarnog saslušanja čelnika tajne službe, stoga je izjavio da reforma tajne službe prvenstveno treba smanjiti ruski utjecaj.

Incidenti navodnog ruskog utjecaja i sabotaže, kao što su brojni napadi na bugarske tvornice oružja i trovanje trgovca oružjem Emiliana Gebreva, trebali bi konačno biti ozbiljno i temeljito istraženi. Više od deset godina nema konkretnih pomaka u istrazi.

Kiril Petkov reformu tajnih službi vidi kao dio svojih reformi protiv korupcije i vladavine prava. Pravna država, smatra bivši premijer, ne bi bila moguća bez depolitizirane tajne službe. No u isto vrijeme, kako za DW kaže jedan bivši državni službenik koji inzistira na anonimnosti, prioritet reforme tajnih službi ima veze i s činjenicom da Petkov za neuspjeh svoje vlade 2022. krivi politički utjecaj službi.

Reforma ili reformica?

No kako bi sada trebala izgledati reforma tajnih službi? S jedne strane čelnike tajnih službi više ne smije imenovati predsjednik, kao što je dosad bio slučaj, nego ih bira parlamentarna većina. Za Hrista Ivanova, supredsjednika DB-a, ova točka je posebno važna kako bi se smanjio utjecaj predsjednika Radeva na dnevnu politiku i omogućio "povratak parlamentarnoj demokraciji", kako kaže za DW.

Radev je iskoristio domaća politička previranja posljednjih nekoliko godina za intervencije u domaću politiku daleko iznad svojih nadležnosti. Smatra se i izrazito proruski orijentiranim.

Drugi element reforme obavještajnih službi, koju Ivanov već godinama zagovara, stroga je provjera lojalnosti svih djelatnika sigurnosnih agencija. Time se želi osigurati da ne rade za strane obavještajne službe, da nemaju veze s organiziranim kriminalom ili da ne slijede vlastite poslovne interese.

Vojna pomoć kao predmet špekulacija

Neizvjesno je jesu li ove dvije mjere dovoljne kako bi prekinule političko uplitanje tajnih službi. Prije samo nekoliko dana domaća tajna služba DANS ponovno se umiješala u aktualna politička zbivanja objavom godišnjeg izvješća. U izvješću se upozorava na to da bi se rat u Ukrajini mogao proširiti i na druge države.

Ono što je eksplozivno u ovom činu je to da analize vanjske politike ne spadaju u nadležnost domaće obavještajne službe. No DANS ih je pustio baš u trenutku kada se nova vlast pripremala za slanje vojne pomoći Ukrajini koju je prije blokirala prijelazna vlada koju je postavio predsjednik Radev.

Ponovno je tajna služba umiješana u tekući spor između predsjednika, koji odbija bilo kakvu vojnu pomoć Ukrajini, i prozapadnih stranaka GERB, DB i PP. Pitanje moći starih i novih tajnih službi u Bugarskoj još će neko vrijeme ostati na političkom dnevnom redu.