"MISLITE li da se Putinu može vjerovati?" s blagim osmijehom pita njemački brigadni general Ralf Hammerstein. Retoričko je to pitanje na koje bi većina Europljana dala isti odgovor - naravno da ne.

Dok Trumpova administracija i dalje pokušava postići dogovor za završetak rata u Ukrajini - dogovor koji bi mogao biti povoljniji Moskvi nego Kijevu - Europljani se prvi put nakon nekoliko desetljeća ponovno okreću vlastitoj vojnoj snazi.

Nigdje ta promjena nije toliko izražena kao u Njemačkoj. Njezine oružane snage, poznate kao Bundeswehr, godinama su bile žrtva nedovoljnog ulaganja, ali sada se stvari mijenjaju. Budući kancelar Friedrich Merz odlučio je kako je ovo pravi trenutak da Njemačka počne ulagati u vojsku na razini kakva nije viđena od vremena Hladnog rata.

Povijesna odluka Njemačke

Njemačka je nedavno usvojila važnu reformu ustavnog ograničenja za novo zaduživanje, čime su otvorena vrata milijardama eura za obrambena ulaganja. Jedan od izračuna predstavljenih CNN-u pokazao je da bi ulaganje od 3.5% BDP-a tijekom sljedećih 10 godina moglo dosegnuti oko 600 milijardi eura (652 milijarde dolara).

CNN je jedan dan proveo s njemačkim snagama na tajnoj lokaciji u središnjoj Njemačkoj tijekom vojnih vježbi u kojima je sudjelovalo pet zemalja članica NATO-a. Scenarij vježbe bio je napad "stranog protivnika" na jednu od zemalja saveznica. Iz privremenog stožera operacije Hammerstein je za CNN izjavio: "Njemačka je snažna država i mora biti pouzdan partner drugim europskim zemljama. Imamo odgovornost kao velika zemlja u Europi. Moramo poduzeti više - i to ćemo i učiniti."

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. bila je prijelomni trenutak za europski kontinent. Rat se vratio, a detant koji je trajao od pada Željezne zavjese završio je preko noći. U Berlinu je pokrenuto razdoblje poznato kao Zeitenwende - velika prekretnica, što je bio početak novog ciklusa vojnog jačanja Njemačke.

Olaf Scholz, sada već bivši kancelar, rekao je kako Njemačka treba novu obrambenu politiku te da Bundeswehr mora dobiti posebnu pozornost. On je 2022. godine osnovao jednokratni fond vrijedan 100 milijardi eura za sveobuhvatna ulaganja u Bundeswehr. Da bi to ostvario, morao je izmijeniti temeljni zakon - njemački ustav.

Zeitenwende

No, iako je fond bio općenito dobro prihvaćen, njegova provedba bila je loša, a političke prepirke i neslaganja naposljetku su Scholza koštale kancelarskog mjesta. Merz sada želi dati novi, snažniji zamah Zeitenwendeu.

Sudha David-Wilp, viša analitičarka njemačkog Marshallova fonda Sjedinjenih Američkih Država, rekla je za CNN kako "Merz i njegova koalicija moraju ubrzati stvari... Trenutačno traje veliko natjecanje među globalnim silama, a u međunarodnoj politici ključna valuta ponovno postaje vojna snaga."

Dok se odvijala simulacija napada, Merz je u Berlinu predstavio novu viziju oružanih snaga: "Najmanje posljednjih deset godina, a vjerojatno i dulje, živjeli smo u iluziji sigurnosti... Ono što nam sada predstoji potpuni je zaokret u obrambenoj politici."

Još od vremena Hladnog rata njemački vojni izdaci drastično su smanjivani. Nakon što su 1963. dosegnuli vrhunac od 4.9% BDP-a, do 2005. pali su na najnižu razinu od samo 1.1%. Tek je 2024. Njemačka prvi put nakon više od 30 godina ispunila NATO-ov cilj od 2% BDP-a za obranu.

Hammerstein priznaje da će "svaka vojska svijeta uvijek tvrditi da joj nedostaje sredstava". Ipak, trenutačno stanje Njemačke smatra posljedicom oslanjanja na tzv. "dividendu mira" iz devedesetih godina, kad su gotovo sve vojske svijeta, a posebno u Europi, značajno smanjile svoje kapacitete.

Njemačku čeka velik posao

Smatra da je Njemačka sada na pravom putu. "Prošle godine smo prvi put postigli NATO-ov cilj od 2% BDP-a, a nastavit ćemo s dodatnim ulaganjima, poput onih 100 milijardi eura iz 2022. godine. Novi kancelar je potpuno posvećen tome cilju." No, unatoč Merzovoj odlučnosti, izvješće parlamentarne povjerenice za Bundeswehr Eve Högl otkriva da Njemačku tek čeka velik posao.

Prošli tjedan objavljeno je izvješće koje pokazuje kako Bundeswehr nije ispunio ciljeve novačenja, osoblje je sve starije, a vojarne i osnovna infrastruktura su u katastrofalnom stanju. "Bundeswehr i dalje ima premalo svega", rekla je Högl prilikom predstavljanja izvješća.

Njemačka se 2018. obvezala povećati broj aktivnog osoblja na 203.000 do 2025., no rok je kasnije pomaknut na 2031. Trenutačno stanje je 181.174 osobe, što je i dalje ispod planiranog.

Na pitanje kako ostvariti taj cilj, Hammerstein, koji je u Bundeswehr stupio kao ročni vojnik 1992., predložio je povratak neke vrste obveznog vojnog roka, koji je u Njemačkoj ukinut 2011. "Ja sam zbog obveznog služenja vojnog roka ušao u vojsku. Smatram da bi obvezna služba mogla pomoći u povećanju broja vojnika na željenu razinu. To se neće dogoditi preko noći, ali prve rezultate mogli bismo vidjeti već ove godine", smatra Hammerstein.

Vojarne su katastrofalne

Högl je također upozorila na problem prosječne dobi vojnika koja kontinuirano raste - 2019. godine prosječna dob bila je 3.4 godine, a sada iznosi 34 godine. Najalarmantniji dio izvješća odnosi se na infrastrukturu: Bundeswehru je potrebno čak 67 milijardi eura za popravke i obnovu vojarni, koje su opisane kao "katastrofalne".

Hammerstein, međutim, naglašava da nije sve samo u novcu. "Važna je kvaliteta, a ono što vidim na ovim vježbama pokazuje da imamo odličnu osnovu. Naši vojnici su izuzetno motivirani, a to je razlog za optimizam. Temelj je dobar - sada ga samo trebamo nadograditi."

Istodobno, promijenila se i percepcija Nijemaca prema Bundeswehru. Ankete pokazuju da 66% Nijemaca podržava povećanje vojnog budžeta, a 59% ih podržava i povećanje državnog duga radi financiranja obrane i infrastrukture.

Dok Merz kreće u obnovu njemačke vojne snage, uvjeren je da zemlju vodi prema sigurnijoj budućnosti. "Njemačka se vratila", poručio je nedavno iz Berlina. "Njemačka ponovno značajno doprinosi obrani slobode i mira u Europi."