NAJVEĆA prepreka na putu prema planovima buduće koalicijske vlade s vjerojatnim kancelarom Friedrichom Merzom na čelu je otklonjena: glasovima demokršćanske Unije CDU/CSU, SPD-a i Zelenih Bundestag je dvotrećinskom većinom promijenio članak ustava koji ograničava visinu zaduživanja.

Time je omogućen reformski paket Unije i SPD-a u visini od gotovo bilijun eura, od čega pola otpada na financiranje modernizacije Bundeswehra i obrambene sposobnosti Njemačke, a druga polovina na financiranje mjera za poticaj gospodarstva i obnovu infrastrukture, piše Deutsche Welle.

Najskuplje glasanje u povijesti Bundestaga

Glasanju, koje je tabloid Bild već nazvao "najskupljim glasanjem u povijesti Bundestaga", prethodila je maratonska rasprava nabijena emocijama i povijesnim izjavama, kako to priliči posljednjoj sjednici 20. saziva Bundestaga.

Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i vjerojatni budući njemački kancelar Friedrich Merz odmah je na početku rasprave u Bundestagu uoči glasanja o promjeni ustava dao do znanja o čemu se radi. "Putin ne vodi samo rat protiv Ukrajine nego i protiv naše zemlje, i to svakodnevno, u obliku kibernetičkih napada, plaćenih ubojstava i otmica", rekao je Merz jasno dajući do znanja zbog čega je za Njemačku krajnji trenutak da se počne ulagati u obranu zemlje. "O današnjoj odluci ovisi naša sposobnost obrane od napada ne samo u sljedećim godinama nego i desetljećima", rekao je Merz u govoru koji su mnogi promatrači ocijenili kao prvi njegov govor u svojstvu kancelara.

Promjena "dužničke kočnice" uz pomoć Zelenih

Važna prepreka na putu prema političkom cilju Friedricha Merza je upravo današnja odluka u Bundestagu. Plan o rekordnom fondu za obranu i obnovu privrede od gotovo bilijun eura donesen je već tijekom preliminarnih razgovora njegove demokršćanske Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) o formiranju koalicije.

No za ostvarenje tih planova bila je potrebna i podrška stranke Zeleni jer samo je s njom (ostale stranke poput Alternative za Njemačku (AfD) ni Unija ni SPD ne priznaju kao partnera) moguće dvotrećinskom većinom u Bundestagu promijeniti ustav (Temeljni zakon, kako ga u Njemačkoj nazivaju). A promjena je potrebna kako bi se omogućilo ublažavanje tzv. dužničke kočnice, mehanizma koji je tadašnji ministar financija i CDU-ov čelnik Wolfgang Schäuble uveo kao pouku iz velike globalne financijske krize koja je počela 2008.

U sljedećem sazivu Bundestaga, koji je izabran na izborima 23. veljače i koji se formira sljedećeg tjedna, Unija i SPD bili bi ovisni i o AfD-u ili stranci Ljevica, koje gotovo sigurno ne bi podržale planove buduće vlade. Zato je bilo potrebno žurno promijeniti ustav na doslovno posljednjoj sjednici Bundestaga u ovom sazivu.

Kako bi pridobio naklonost Zelenih, Merz je krajem prošlog tjedna na listu troškova investicijskog paketa uveo i niz zelenih projekata za očuvanje klime i ekološku tranziciju zemlje. Zato je od oporbe u Bundestagu, prije svega od AfD-a, danas u parlamentu pokupio kritike i poruge zbog svoje navodne ekološke preobrazbe. No Merz je brzo odgovorio na te komentare i podsjetio da je sve projekte koji se nalaze na listi želja stranke Zeleni već odavno odobrio Bundestag, pa tako i sama Unija CDU/CSU.

Odluka za Njemačku i Europu

Merz vjeruje da je njemački paket za obranu, pa tako i današnja odluka u Bundestagu, "početak europske obrambene politike". Naime, bez jakog Bundeswehra i njemačkih oružanih snaga nemoguće je zamisliti i budući europski obrambeni koncept, kako god on na kraju izgledao.

Aktualni ministar obrane, socijaldemokrat Boris Pistorius, koji slovi za jednog od najpopularnijih političara Njemačke, također je obranio rekordno visoka izdvajanja za obranu, obrazlažući to visokim stupnjem prijetnje. "Tko danas oklijeva, tko se danas ne može odvažiti na odluku, taj negira realnost", rekao je Pistorius komentirajući planove o oslobađanju sredstava za ulaganje u obranu. I kad je u pitanju infrastruktura, Njemačka se kreće "na rubu dotrajalosti", izrazio se slikovito Pistorius.

Njegov stranački kolega i glavni pregovarač u pregovorima s Unijom, Lars Klingbeil, također nije štedio na povijesnim epitetima. "Bundestag se danas nalazi pred povijesnom odlukom. Radi se o pozitivnom signalu ne samo za Njemačku nego i Europu", rekao je Klingbeil.

"Beskičmenjak Merz"

Oporba, naravno, nije bila impresionirana opravdanjima demokršćana i socijaldemokrata za njihove planove o zaduženju. Nakon što ni AfD ni stranka Ljevica nisu uspjele hitnim zahtjevima pred ustavnim sudom spriječiti glasanje oko promjene ustava, zastupnici ovih stranaka su udarili po predsjedniku CDU-a Friedrichu Merzu. Dopredsjednik AfD-a Tino Chrupalla je vjerojatnom budućem kancelaru Merzu predbacio da su ga socijaldemokrati i zeleni "smotali oko malog prsta" i uvjerili, suprotno njegovim prijašnjim stavovima, u korisnost odstupanja od ciljeva štednje i umjerenog zaduženja koje jamči "dužnička kočnica".

"Ako Njemačka nakupi bilijun novog duga, troškovi za kamate će narasti na 100 milijardi eura", rekao je Chrupalla koji je na kraju Merza nazvao "beskičmenjakom".

Širenje straha od rata

Stranka Ljevica je Uniji i SPD-u predbacila da se "širenjem straha od rata" otvara vreća bez dna za nova zaduženja. Predvodnik Ljevice u Bundestagu, Sören Pellmann, je budućoj vladi osim toga predbacio nedostatak osjećaja za socijalnu državu.

Stranka Savez Sahra Wagenknecht, lijevo-populistički pokret koji se izdvojio iz stranke Ljevica, više neće biti u novom sazivu Bundestaga. Zastupnici ovog pokreta su se od Bundestaga oprostili malim igrokazom: oni su u jednom trenutku podigli transparente s natpisom "1914. kao 2025.: NE ratnim kreditima", aludirajući time na financiranje Prvog svjetskog rata. Zastupnici su uklonili transparente nakon upozorenja predsjednice Bundestaga.

Promjenu ustava još mora ovog petka odobriti i Bundesrat, dom parlamenta u kojem su zastupljene savezne pokrajine, ali i ovdje je izvjesno zeleno svjetlo nakon konačnog dogovora između Kršćansko-socijalne unije (CSU) i Slobodnih birača u Bavarskoj.

Konstitutivna sjednica novog, 21. saziva Bundestaga održava se 25. ožujka.