NJEMAČKA vlada kupila je od konzorcija Nord Streama 2 zamjenske cijevi za oštećeni plinovod Sjeverni tok 2, koji je ruski plin trebao dostavljati u Njemačku, i upotrijebit će ih za gradnju infrastrukture uz terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG).

Vlada je kupila nekoliko tisuća cijevi koje su trebale zamijeniti oštećene dijelove plinovoda i upotrijebit će ih za infrastrukturu uz budući plutajući terminal, izvijestio je u ponedjeljak regionalni list Ostsee-Zeitung.

"Količina i cijena su tajne"

Glasnogovornica ministarstva gospodarstva potvrdila je sinoć izvješće Ostsee-Zeitunga.

"Ne možemo dati nikakve informacije o količini cijevi i troškovima jer su ugovori povjerljivi", priopćilo je ministarstvo.

Prema informacijama vlade savezne zemlje Mecklenburg-Vorpommern, cijevi za Sjeverni tok 2 ukupne duljine 60 kilometara uskladištene su u Sassnitzu, na otoku Rügenu.

Ministarstvo je naglasilo da su s prodavačem Nord Streamom 2 riješili sva pitanja vezana za sankcije. Analiziralo se i treba li pribaviti dokumentaciju, mjerne podatke i stručna mišljenja o plinovodu.

Njemačka gradi terminal u Baltičkom moru

Njemačka želi kod otoka Rügena u Baltičkom moru izgraditi plutajući terminal za ukapljeni plin koji bi trebao osigurati opskrbu plinom nakon prekinutih pošiljki iz Rusije.

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke ruskog plina i završen je pred kraj 2021. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.

Plinovod je vlasništvo konzorcija sa sjedištem u Švicarskoj, čiji su članovi ruski proizvođač plina Gazprom s udjelom od 51 posto, njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.

U rujnu prošle godine jedna cijev plinovoda teško je oštećena u eksploziji čiji uzrok još nije objavljen. Europske su vlade posumnjale na sabotažu iza koje stoji "državni akter". Danska, Norveška, Njemačka i Švedska provele su istrage, ali njihovi rezultati nisu objavljeni.

Na zastupnički upit u Bundestagu vlada je odgovorila da ne može objaviti rezultate, pozivajući se na nacionalnu sigurnost, a pridružila joj se i Švedska.