KONZORCIJ Nord Stream traži od svojih osiguravatelja više od 400 milijuna eura zbog eksplozija koje su teško oštetile plinovode u Baltičkom moru u 2022. godini i onemogućile isporuke ruskog plina u Njemačku, pokazuju sudski podnesci.

U tužbi podnesenoj u veljači Visokom sudu u Londonu Nord Stream AG imenovao je kao tuženike Lloyd's Insurance Company i Arch Insurance, koji su servisirali projekt u podmorju.

Prema sudskim dokumentima, Sjeverni tok tužio je Lloyd's u svoje ime ali i kao predstavnik drugih potpisnika police koje su izdali osiguravatelji, uključujući Munich Re.

Njemački reosiguravatelj odbio je komentirati tu informaciju.

Troškovi od 1.35 milijardi eura

Kompanija sa sjedištem u Švicarskoj potvrdila je u elektronskoj poruci ugovorni spor s osiguravateljima sustava cjevovoda na trgovačkim sudovima u Londonu.

"No, molimo za razumijevanje što ne možemo detaljno komentirati pravni postupak", priopćio je komunikacijski tim Sjevernog toka.

Prema sudskim podnescima, kompanija trenutno preliminarno procjenjuje "troškove ispumpavanja vode i stabilizacije plinovoda, kompletnog popravka i zamjene izgubljenog plina" na 1.2 milijarde do 1.35 milijardi eura.

U tužbi navode i da jedan cjevovod na mjestu oštećenja izgleda "potpuno uništeno i deformirano", ali i "glatko i prerezano" na drugom dijelu.

Lloyd's je odbio komentirati tužbu. Arch nije odmah odgovorio na upit Reutersa da je za komentira.

Konzorcij Nordstream vlasnik je plinovoda Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Sjeverni tok 1 sastojao se od dvije cijevi i isporučivao je ruski plin u Njemačku od 2011. odnosno 2012. godine, uz ukupan transportni kapacitet od 50 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

Njemačka ne želi objaviti tko je kriv

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke i završen je pred kraj 2021. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.

Sjedište je konzorcija Nordstream u Švicarskoj, a njegovi su članovi ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.

Nakon eksplozije u rujnu 2022. europske vlade posumnjale su u sabotažu iza koje stoji "državni akter". Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu kako bi utvrdile krivca. U veljači Stockholm i Kopenhagen objavili su da je istraga zaključena i proslijedili zaključke Njemačkoj.

Njemačka odbija objaviti rezultate istrage, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.