NEDAVNI izbori za Europski parlament pokazali su da u mnogim zemljama euroskeptici, populisti i ekstremna desnica privlače sve više birača. Ukupno uzevši, osim demokršćana, u odnosu na europske izbore 2014. godine najveći su gubitnici socijaldemokrati i ljevica. Od prošle srijede i parlamentarnih izbora u Danskoj, međutim, možemo govoriti o sasvim jasnom suprotnom trendu na europskom sjeveru. Socijaldemokrati su izborni pobjednici u Danskoj, a uspije li se dogovoriti s ostalim strankama ljevice, njihova liderica Mette Frederiksen bit će nova predsjednica danske vlade.

Budući da je u siječnju, nakon četveromjesečnih pregovora i postizborne pat-pozicije, socijaldemokrat Stefan Löfven uz pomoć dviju stranaka centra uspio sastaviti vladu i dobiti novi četverogodišnji mandat, te da je prije samo nekoliko dana vođa finskih socijaldemokrata Antti Rinne predstavio vlastitu koalicijsku vladu, sve tri spomenute nordijske države uskoro će prvi put nakon 2001. godine imati socijaldemokratske premijere. Rinne je, ktome, prvi socijaldemokratski predsjednik vlade u Finskoj nakon više od 15 godina.

Izbori u Finskoj bili su iznimno tijesni, o čemu govori i činjenica da nijedna stranka nije osvojila više od 17,7 posto glasova. Rinneovi socijaldemokrati imaju samo jednog zastupnika više od desničarskih populista iz Stranke Finaca, ali dovoljno da kao izborni pobjednici oko sebe okupe koaliciju još četiri stranke lijevog centra, koja ima čvrstu većinu u parlamentu (117 od 200 zastupnika). U opoziciji su ostale stranke umjerene i ekstremne desnice.

Postane li najmlađa premijerka Danske, morat će platiti visoku cijenu

Još su zanimljiviji izborni rezultati iz Danske. Socijaldemokrati su zapravo osvojili 0,4 posto manje glasova nego prije četiri godine (25,9%), a njihovi glavni konkurenti iz Danske liberalne stranke, koju vodi dosadašnji premijer Lars Løkke Rasmussen, gotovo 4 posto više (23,4%). No njihov je koalicijski potencijal praktički izbrisan katastrofalnim rezultatom desničarskih populista iz Danske narodne stranke, koji su s 21 pali na samo 8,7 posto glasova. A brojem zastupnika (16 umjesto dosadašnjih 37) vratili su se praktički na stranačke početke sredinom devedesetih godina.

Većinu je tako osvojio lijevi blok, koji osim Socijaldemokrata čine socijalnoliberalna Radikale Venstre, Socijalistička narodna stranka i reformirani komunisti (Enhedslisten). Zajedno imaju 91 od 179 zastupnika u Folketingu. No iza ove prilično jednostavne matematike kriju se mnoge razlike i prepreke stvaranju ljevičarske koalicije. Da bi kao 41-godišnjakinja postala najmlađa danska predsjednica vlade u povijesti, Mette Frederiksen vjerojatno će morati platiti visoku cijenu, baš kao što je prije nekoliko mjeseci to morao njen švedski kolega Stefan Löfven.

Socijaldemokrati su pod njenim vodstvom u posljednjih godinu ili dvije snažno zakoračili udesno kad je u pitanju imigrantska politika te ulijevo u gospodarskim pitanjima. Tako se tijekom kampanje u socijaldemokratskom taboru govorilo o povećanju javne potrošnje i ulaganju u blagostanje, uvođenju poreza na imovinu i nasljedstva, te različitoj dobi za odlazak u mirovinu ovisno o zanimanju No, samo dan nakon izbora Mette Frederiksen je potvrdila čvrst stav prema imigraciji: "U parlamentu i dalje postoji jasna većina koja podržava strog pristup useljavanju."

Njen je problem što mogući koalicijski partneri s ljevice ne dijele socijaldemokratske stavove o imigraciji. Danska njeguje negativni parlamentarizam, što znači da Frederiksen mora dokazati tek da u Folketingu nema većinu protiv sebe. Ktome, njena je ideja da vodi jednostranačku socijaldemokratsku vladu, što znači da će morati pomiriti često dijametralno suprotne stavove ostalih stranaka lijevog bloka.

Kompromis prema migrantima

Lider Radikale Venstre (naziv "Radikalna ljevica" ne održava ideološko-politički smjer ove stranke), Morten Østergaard, koji sa svojih 16 zastupnika može otvoriti vrata ili onemogućiti socijaldemokratsku vladu, rekao je kako će Frederiksen dobiti svoju šansu, ali i naglasio: "Pod određenim uvjetima, dakako. Danskoj ne treba samo nova predsjednica vlade nego i drukčija politika."

Socijaldemokracija je, dakle, ponovno postala dominantna politička ideja na europskom sjeveru (u Norveškoj su, doduše, na vlasti konzervativci, sljedeći su parlamentarni izbori 2021., a ankete zasad pokazuju da je lijevi blok popularniji), no treba imati na umu da posljednjih godina sve više nestaju tradicionalne granice između ljevice i desnice te da im se politike i stavovi o važnim pitanjima često isprepliću. Tako su se i danski Socijaldemokrati svjesno upustili u kompromis u politici prema imigrantima.

Ovaj odmak najbolje je opisao Rune Stubager, profesor politologije sa sveučilišta u Aarhusu:

"Treba imati na umu da su Socijaldemokrati posljednjih godina promijenili svoja stajališta prema pitanju imigracije. Dakle, na neki način, radi se o pobjedi Danske narodne stranke, jer su njihova dugogodišnja nastojanja u manjoj ili većoj mjeri usvojile vodeće stranke. Populistička desnica ima određenog razloga za zadovoljstvo, iako je poražena na izborima."

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala