NORVEŠKA planira prošiti eksploataciju nafte na dosad netaknuta arktička područja, što ekološki aktivisti smatraju prijetnjom krhkom ekosustavu te drže da bi to moglo izazvati vojni sukob s Rusijom.

Javna rasprava o otvaranju devet novih norveških naftnih polja zatvorena je u srijedu. Područja o kojima se radi nalaze se mnogo dalje na sjeveru Arktika nego koncesije koje je američki predsjednik Donald Trump ovog mjeseca najavio za Aljasku, piše The Guardian.

Stručnjaci kažu da se to područje smatra rizičnim kako u smislu okoliša, tako i u smislu profitabilnosti. Također, kažu da odluka nosi rizik od konfrontacije s drugim zemljama - sudionicama 100-godišnjeg sporazuma oko Svalbarda, koji regulira aktivnosti u tom području.

"Mnogo toga može poći po zlu"

Ilan Kelman, profesor rizika, otpornost i globalnog zdravlja na Sveučilištu Agder u Norveškoj, kaže da ne postoji siguran način eksploatacije nafte u arktičkim uvjetima:

"Bez obzira na promjene u okolišu, Arktik je vrlo surovo mjesto. Mnogo toga može poći po zlu, a kad nešto pođe po zlu, može nanijeti veliku štetu na duže vrijeme".

Helge Ryggvik, povjesničar nafte sa Sveučilišta u Oslu, kaže da je potez Norveške posljedica problema naftne industrije, krize koja se pogoršala tijekom pandemije koronavirusa: "Kad je vlada premijerke Erne Solberg najavila aukciju naftnih polja, bila je to kulminacija desetljeća dugog procesa tijekom kojeg je Norveška polako išla prema sjeveru".

Eksploatacija nafte sjeverno od ruba leda nije dopuštena

Norveška je u lipnju došla do južne granice oceanskog leda, južno od Svalbarda. Eksploatacija nafte sjeverno od ruba leda nije dopuštena.

"U nedavnom kompromisu oko ruba leda, koji je ponovno odredio granice, Norveška se približila apsolutnom limitu na kojem će istraživanja nafte tolerirati druge nacije", rekao je Ryggvik.

WWF, Friends of the Earth Norway, Greenpeace i Nature & Youth poslali su u ponedjeljak otvoreno pismo norveškoj vladi, ukazujući da je u sve 24 prethodne koncesijske runde od 1965. do 2019. godine vlada dodjeljivala licence u područjima za koje su Ministarstvo okoliša, Norveški polarni institut i Institut za istraživanje mora savjetovali da se to ne čini.

"S obzirom na to da još nemamo tehnologiju za čišćenje izljeva u arktičkom okruženju, zaista nema smisla nastaviti s eksploatacijom", rekao je Kelman.

Erlend Jordal, politički savjetnik norveškog Ministarstva nafte i energije je rekao:

"Široka parlamentarna većina otvorila je prije 30 godina većinu Barentsova mora za eksploataciju nafte. Iznimka je jugoistočno Barentsovo more, koje je otvoreno parlamentarnim konsenzusom 2013. godine, a nakon dogovora s Rusijom o pomorskim granicama u tom moru. U Norveškoj imamo dugogodišnje iskustvo sigurnih naftnih aktivnosti u Barentsovu moru. Imamo najstrože zdravstvene i sigurnosne propise na svijetu i proaktivnu politiku koegzistencije s ribarima i ostalima koji koriste more".

Svalbardski sporazum

Prema Svalbardskom sporazumu, kojeg je potpisalo 46 država, Norveška ima suverenitet na otokom uz određene uvjete. Sporazum regulira militarizaciju arhipelaga i omogućava svim potpisnicama da se bave komercijalnim aktivnostima, iako su to dosad učinile samo Rusija i Norveška. Kao suverena država, Norveška je odgovorna za okoliš i može staviti veto na bilo kakvo vađenje nafte.

"Da je Norveška htjela, mogla je oko ovoga zauzeti stav. Znamo da fosilna goriva nisu beskonačan izvor, pa moramo tome stati na kraj. Norveška i druge zemlje imaju priliku smanjiti korištenje i eksploataciju fosilnih goriva. Gledajući u budućnost, Norveška može ostvariti svoje suvereno pravo i donijeti odluku za dobrobit ljudi", naglasio je Kelman za Guardian.

Tenzije s Rusijom

Potez Norveške mogao bi pojačati tenzije s Rusijom, za koju ovo područje ima veliku stratešku važnost.

"U prošlih nekoliko godina, Rusija je modernizirala svoju sjevernu podmorničku flotu i proširila svoju vojnu nazočnost na obližnjoj Zemlji Franje Josipa. Rusija službeno podržava sporazum, ali norveški korak prema dosad netaknutim područjima mogao bi se shvatiti kao agresivan", govori Ryggvik.

"Bez obzira na to što Rusija čini na jugu, analize pokazuju da Rusija ne želi provokacije na Svarbaldu i drugdje na Arktiku. Rusiji je u interesu da surađuje i da pridobije ljude za svoju stranu. Pa kad Norveška iznenada dođe i kaže da će iskoristiti svoje pravo i krenuti s istraživanjem, otvoreno je pitanje je li to samo zbog fosilnih goriva ili kako bi se provocirala Rusija ili kombinacija", objasnio je Kelman.

Rok za prijavu za koncesije istječe početkom 2021. godine, a ubrzo nakon toga koncesije će biti i dodijeljene.