POVRATAK Donalda Trumpa u Bijelu kuću znači i mnoge promjene za Europu.

Ova promjena u Bijeloj kući dolazi u dosta nepovoljnom razdoblju za Europu, koja se suočava s brojnim ekonomskim i političkim previranjima. Trump je uvjeren da je Europa godinama iskorištavala Sjedinjene Države i da to mora prestati.

"EU se odnosi loše prema nama"

Osim njegove imperijalističke politike kroz svojatanje Panamskog kanala i Grenlanda, što također utječe na Europu, za Stari kontinent ipak su najvažnije najave po pitanju carina, NATO-a i ekoloških pitanja.

>> Trump: Uvodim carine EU i Kini. EU: Imamo brojne opcije

Trump je rekao da EU i druge zemlje imaju zabrinjavajuće trgovinske suficite sa Sjedinjenim Državama. "Europska unija se odnosi vrlo, vrlo loše prema nama. Morat će se suočiti s carinama. To je jedini način da postignete pravednost", dodao je.

I tijekom svog prvog mandata Trump je uveo carine na europski aluminij i čelik. Ove nove Trumpove prijetnje carinama izazvale su zabrinutost u Bruxellesu i među vladama diljem Europe. Iz EU su poručili da su spremni na dogovor.

EU, doista, prodaje daleko više u Sjedinjene Države nego što uvozi iz SAD-a. U siječnju 2022. trgovinski je suficit iznosio 15.4 milijarde eura. Nove carine mogle bi iznositi 10 posto ili čak i više na neku robu, poput automobila.

Trumpove carine mijenjaju ekonomsku sliku Europe

Ekonomist Goldman Sachsa Sven Jari Stehn, piše Euronews, predviđa da bi carine od 10% za 1% smanjile BDP na europodručju, pri čemu bi Njemačka zabilježila pad od 1.1%, Ujedinjeno Kraljevstvo 0.7%, a Španjolska 0.6%.

Osim što će više carine europsku robu učiniti skupljom i manje privlačnom američkim kupcima, za Europu problem predstavljaju i Trumpove carine Kini,  s obzirom na to da to riskira da kineski izvoz završi u Europi, što bi moglo značiti europsko povećanje carina ovoj azijskoj velesili. Prijetio bi tako sveobuhvatni trgovinski rat s Kinom.

Pitanje obrane kao posebna tema

Trump je u više navrata prozivao NATO članice zbog nedostatnog trošenja za obranu. Sugerirao je da bi SAD trebao priskočiti u pomoć samo saveznicima koji ispune NATO cilj vojne potrošnje.

Trump je rekao da bi članice vojnog saveza trebale trošiti 5% svog BDP-a na obranu - što je ogromno povećanje u odnosu na trenutačni cilj od 2%. Sve to znači da se Europa više ne može, barem ne kao prije, oslanjati na SAD za svoju obranu i sigurnost. Vrijedi to i za Ukrajinu, gdje se očekuje značajno smanjenje američke potpore ovoj zemlji.

Glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte danas je na panelu u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu poručio da je američki predsjednik Donald Trump "u pravu" te da Europa izdvaja premalo za obranu.

Avdagić: Grenland zabrinjava

O geopolitičkom aspektu Trump 2.0. ere u koju ulazimo, popričali smo s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem koji navodi kako je za Europu zabrinjavajući problem s pitanjem Grenlanda, autonomnim teritorijem Danske, članice NATO-a i EU, ujedno transatlantskih država.

"Iako Grenland ima mogućnost i opredjeljenja za neovisnost na referendumu, u ovom slučaju radi se o više puta ponovljenom iskazu za preuzimanjem, bilo kupnjom ili na drugi način, mada bi i poziv da na referendumu odluče bio za odnose među saveznicima nekorektan, ali ne bi bio presedan u slučaju Trumpa jer je podržavao i Brexit.

To sve skupa jako ljulja povjerenje među saveznicima i postavlja pitanja odnosa i njihove budućnosti, pri čemu su Europljani jako oprezni", govori.

Ističe kako bilo kakav "netransparentan napad na demokraciju, a o čemu godinama pričamo kako se odvija s istoka, ne može biti prihvatljiv".

"Europi treba mir u Ukrajini"

Povratak Trumpa na scenu znači i promjenu za rat u Ukrajini, a uzročno-posljedično tome i cijelu Europu.

"Tu se stvari mijenjaju gotovo svakodnevno, zadnje izjave ukazuju kako će završetak ruske agresije biti težak za Rusiju, ako se odvija pod posredstvom Trumpa jer on nastupa iz pozicije moći, a Putin projekciju moći treba životno, to njemu nije samo stvar imidža. Svi koji očekuju brz rasplet, ukidanje sankcija, klade se na pogrešno", naveo je.

Dodaje da Europi treba mir u Ukrajini. "Uvjeti i ishod na papiru, koji će istrpjeti dogovoreno, je važan. Europa bi trebala biti dio procesa, ali i inzistirati da Ukrajina bude glavni akter u odlučivanju", dodaje.

Na EU će utjecati i Trumpovo povlačenje iz Pariškog sporazuma

Što se tiče ostalih aspekata u kojem će Trumpov dolazak utjecati na Europu, administracija novog američkog predsjednika već je objavila da će se Sjedinjene Države po drugi put povući iz Pariškog klimatskog sporazuma, ugrožavajući time globalne napore za suzbijanje globalnog zatopljenja.

Trumpov stav je taj da SAD neće sabotirati svoju vlastitu industriju dok Kina zagađuje nekažnjeno. Analitičari smatraju da će ovom odlukom kritičari zelenih politika biti ohrabreni, ali i da će usporiti europske ciljeve za smanjenje emisija ugljika.

Tu je otvoreno i ideološko pitanje, s obzirom na to da se očekuje da bi uz Trumpovo ustoličenje u Sjedinjenim Državama moglo doći do rasta moći populističkih krajnje desnih opcija u Europi, koje su ionako u naletu, kako to pokazuju recentni primjeri.

Posebno je to važno za prijevremene izbore u Njemačkoj. Kako je zaključio Deutsche Welle, zahvaljujući Trumpu i ekstremna desnica koju predstavlja AfD se osjeća ojačano.

Kako će Europa izgledati kad Trump donese sve svoje odluke?

Pitamo Avdagića je li Europa spremna za Donalda Trumpa?

"I da i ne. Europa se pripremala na pregovore, tražila rješenja, spremna je na ustupke. S druge strane, kontinent koji doista ima nevjerojatne ljudske i sve druge resurse, snažnu ekonomiju i brojno stanovništvo odavno je američki klijent i štićenik.

Zato vlada velika zabrinutost i praktično se pokazuje kako su za nas američki predsjednički, važniji od europskih izbora, a na prvim ne sudjelujemo, ne biramo. Time je sve rečeno", rekao je.

Pitamo ga kako će ta Europa izgledati jednom kad Trump sprovede sve svoje odluke, koji je taj smjer u kojem će ići?

"Više je mogućnosti, ali sve se svodi na to da ili ćemo izaći iz svega kao saveznici s Amerikom s turbulentnom fazom koja je ipak istrpjela taj test ili Europa kreće svojim putem. Nema razvoda koji nije bolan, ali obično je za jednu stranu bolniji.

Ako do tog i takvog razvoda dođe, onda sve ovisi o našoj europskoj koheziji, koja bi iz logike izazova trebala jačati, ali živimo u svijetu u kojem nije sve uvijek logično", dodaje.