EUROPSKI sud za ljudska prava prošli je tjedan potvrdio presudu austrijskog suda koji je jednu Austrijanku osudio zbog kritiziranja islamskog proroka Muhameda. To je očito kršenje slobode govora, piše Graeme Wood za američki Atlantic.

U nastavku donosimo najvažnije dijelova njegova komentara.

"Austrijanka E. S. 2011. godine osuđena je na kaznu od 480 eura ili 60 dana zatvora jer je držala seminare na kojima je tvrdila da je prorok Muhamed bio pedofil.

Naime, prema islamskoj tradiciji, Muhamedovoj trećoj ženi Aiši u vrijeme sklapanja braka bilo je samo šest godina, a brak je konzumiran tri godine kasnije. Muhamed je u to doba bio u pedesetima.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) prošlog je tjedna potvrdio presudu austrijskog suda te presudio kako Austrija nije povrijedila E. S.-ina prava".

Europski sud za ljudska prava: Niste pedofil ako spavate i s odraslima

"Presuda ESLJP-a pokrenula je stare rasprave o slobodi izražavanja, nevoljkosti muslimana da sudjeluju u polemikama o svojoj vjeri te nečuvenim odlukama koje se nameću zemljama članicama EU-a od sveeuropskih pravnih institucija.

Ako vjerujete da je sloboda izražavanja ljudsko pravo, presuda ESLJP-a zasigurno vas je zapanjila. Međutim, ta odluka ne predstavlja nikakvu iznenadnu promjenu europskih normi i propisa o slobodi govora.

Te norme i propisi bili su truli i prije europske izbjegličke krize i klevetanja Europske unije od nacionalističkih stranaka. Europsko pravo, kao i pravo diljem svijeta, odavno slobodu govora tretira kao otuđivo pravo.

Prema presudi ESLJP-a, namjera E. S. bila je oklevetati proroka Muhameda, pri čemu ona nije imala dokaza o tome da je Muhamed za Aišu bio zainteresiran u seksualnom smislu samo "zbog toga što ona još nije dostigla pubertet" kao ni da su "njegove ostale žene i konkubine bile jednako mlade".

"[E. S.] je zanemarila činjenicu da se brak s Aišom nastavio do Prorokove smrti, kada je ona već bila navršila osamnaest godina", zaključio je sud.

Drugim riječima, prema ESLJP-u, spolni snošaj s djetetom nije pedofilija ako dječja dob nije ono što vas najviše pali, ili ako imate snošaje i s odraslima, ili ako ćete nastaviti imati snošaje s djetetom kada ono odraste. Sud je na temelju toga presudio da su E. S.-ini navodi "neistinite činjenice".

Vrijeđanje vjere još uvijek je kažnjivo

"Međutim, ono što najviše zapanjuje je da presuda ESLJP-a nije pogrešna, bez obzira na smiješne razloge za takvu presudu. Naime, u presudi stoji da je Austrijankin cilj bio "pokazati da Muhamed nije vrijedan biti predmet štovanja", a to je u Austriji zločin.

Budući da je pravni progon pod takvim statutima rijedak, mnogi vjeruju da oni ne postoje ili da su ništetni. Međutim, E. S.-in slučaj potvrđuje da to nije tako.

U Danskoj zakon tako ne štiti ni činjenične javne izjave ako one mogu potaknuti na rasnu ili vjersku netrpeljivost. Britanski zakon o svetogrđu ukinut je tek prije deset godina, a u Irskoj tek prošli tjedan.

I europski i neeuropski zakoni redovito gaze ljudsko pravo na slobodu savjesti i izražavanja. Organizacija za islamsku suradnju opetovano poziva zemlje da zabrane omalovažavanje vjere, što u praksi znači da bi trebalo zabraniti sve što može povrijediti senzibilitete jednog vjernika.

Europska konvencija o ljudskim pravima štiti prava zemalja potpisnica da ušutkaju svoje građane ako njihove izjave prijete "javnoj sigurnosti" i "zdravlju ili moralu" ili mogu prouzročiti "nemire ili zločin".

Ograničavanje slobode govora zabranjeno je američkim Ustavom, no u drugim zemljama postoje zakoni koji vas mogu ušutkati ako ono što kažete povrijedi nečije osjećaje ili koga razljuti u toj mjeri da ga navede na nasilje".

Američki sustav neograničene debate

"Sva društva u nekoj mjeri ograničavaju slobodu govora. U SAD-u je, primjerice, protuzakonito prijetiti ili poticati na protuzakonite radnje.

Međutim, ako je društvima doista stalo do slobode izražavanja, ona bi trebala tu slobodu posebice štititi u osjetljivim situacijama, a ne je rezati čim se netko rasrdi ili razjari zbog onoga što je netko drugi rekao.

Austrijski je sud navodno odvagnuo slobodu govora prema ostalim legitimnim društvenim pitanjima. No, čini se da za europske sudove sloboda govora nema nikakvu težinu, pa neka to barem otvoreno priznaju i poštede nas licemjerja.

Još jedan poznat slučaj sa slobodom govora u Austriji onaj je engleskog povjesničara Davida Irvinga, koji je 2005. godine osuđen na kaznu zatvora zbog poricanja holokausta. Rijetki su stali u Irvingovu obranu jer nitko nije želio da ga s njime povezuju.

No trend je jasan: Irving je zatvoren zbog laži, no sud je sada potvrdio presudu ženi ne zbog laži, nego jer je stala na jednu stranu kontroverzne debate.

Američki sustav omogućuje praktički neograničenu debatu i iznimno je učinkovit. On omogućuje da se ljude poput Irvinga diskreditira, a islamistima i islamofobima dopušta da laju jedni na druge.

Taj sustav za nasilje krivi nasilne ljude. Takav model nažalost ne postoji drugdje u svijetu, no njegovo je vrijeme došlo", zaključuje Wood za The Atlantic.