JEZERA na Aljasci koja nastaju zbog otapanja permafrosta "izbacuju" metan u atmosferu, upozoravaju znanstvenici.

Ova jezera, koja se nazivaju termokarsti, toliko su puna plina opasnog za klimu da se može vidjeti kako on u mjehurićima izbija na površinu. Prema istraživanju iz 2021., s otapanjem "vječnog leda" na Aljasci stvara se sve više i više ovakvih jezera. 

Permafrost ili stalno zamrznuto tlo je naziv u geologiji za tlo koje se nalazi na temperaturi od 0 stupnja Celzijusa, ili nižoj, u razdoblju od dvije ili više godina. Do otapanja permafrosta na Aljasci, odnosno ledenog pokrova koje bi trebalo biti zamrznuto tijekom cijele godine, dolazi zbog klimatskih promjena; sve viših temperatura i većeg broja šumskih požara.

Jezera su puna plina, lako ih je zapaliti

NASA-in projekt Arctic Boreal Vulnerability Experiment (ABoVE) proučava utjecaj ovakvih novonastalih jezera na klimatske promjene. Pri otapanju "vječnog leda" tope se i masivni blokovi leda koji su zabijeni u tlo, što uzrokuje urušavanje tla.

"Prije mnogo godina tlo je bilo oko tri metra više i tu se nalazila smrekova šuma", rekla je Katey Walter Anthony, ekologinja sa Sveučilišta Alaska-Fairbanks, opisujući termokarst Big Trail na Aljasci.

Walter Anthony surađuje s projektom ABoVE na proučavanju utjecaja jezera Big Trail na klimatske promjene. Kako voda prodire u vrtače, tako dolaze i bakterije.

"Jezero Big Trail izgleda kao kad netko otvori vrata zamrzivača te pusti da se hrana otopi i raspadne. Dok bakterije razgrađuju materijal, izbacuju plin metan", kazala je Walter Anthony.

Na Arktiku postoje milijuni jezera, ali je većina njih stara tisućama godina i više ne ispušta mnogo plina. Samo ona novija, poput Big Traila, koja su se pojavila prije manje od 50 godina, ispuštaju visoke razine metana.

Ovakva jezera ispuštaju toliko metana da ih je vrlo lako zapaliti, kao što se može vidjeti na videosnimci. 

Razoran staklenički plin

Iako je ugljikov dioksid (CO2) glavni pokretač klimatskih promjena, curenje metana također ubrzava probleme s globalnim zagrijavanjem. Metan je staklenički plin, što znači da u atmosferi zadržava toplinu koja zrači iz tla, umjesto da dopusti hlađenje Zemlje.

Mnogo je moćniji od CO2 u tom smislu, odnosno oko 30 puta je učinkovitiji u zadržavanju topline. No on se također brže raspršuje od CO2 koji se zapravo duže zadržava u atmosferi, piše Business Insider.

"Smanjenje emisija metana je izuzetno važno u borbi protiv klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Metan također pridonosi stvaranju prizemnog ozona, što svake godine diljem svijeta uzrokuje otprilike 500.000 preuranjenih smrti", rekao je Rick Spinrad, voditelj američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA).

Emisijama metana doprinose ljudske aktivnosti kao što su poljoprivreda, iskorištavanje goriva i odlagališta otpada. No, postoje i prirodni izvori; poput močvara ili ovakvih novonastalih jezera.

NOAA je u travnju navela kako rastuće temperature mogu uzrokovati takozvanu povratnu petlju koju jednoga dana više nećemo moći kontrolirati.