U PRODAJNOJ prezentaciji Hezbolahu prije dvije godine nova linija Apollo pagera činila se savršeno prilagođena potrebama skupine s raširenom mrežom paranoičnih boraca.

AR924 pager bio je nešto glomazniji, ali robustan, dizajniran da izdrži uvjete na bojištu. Hvalio se vodootpornim tajvanskim dizajnom i velikom baterijom koja je mogla raditi mjesecima bez punjenja.

Najvažnije od svega, nije postojala opasnost da bi izraelske obavještajne službe mogle pratiti ove uređaje. Vođe Hezbolaha bili su toliko impresionirani da su kupili 5000 primjeraka i počeli ih dijeliti borcima srednje razine i pomoćnom osoblju u veljači.

Mosad je daljinski aktivirao eksplozije pagera

Nitko od korisnika nije sumnjao da nose vješto izrađenu izraelsku bombu. Čak i nakon što su tisuće uređaja eksplodirale u Libanonu i Siriji, malo tko je shvatio njihovu najzlokobniju značajku: dvostupanjski postupak dekripcije koji je osigurao da većina korisnika drži pager objema rukama kad eksplodira.

Prema izraelskim, američkim i bliskoistočnim službenicima, Mosad je 17. rujna daljinski aktivirao ove uređaje, pri čemu je ubijeno ili osakaćeno do 3000 časnika i članova Hezbolaha, većinom onih u pozadinskim ulogama, zajedno s nepoznatim brojem civila.

Ovaj čin špijunaže jedan je od najuspješnijih i najdomišljatijih upada obavještajne službe u nedavnoj povijesti. Međutim, ključni detalji operacije, uključujući planiranje i izvedbu, te kontroverze koje je izazvala u izraelskoj sigurnosnoj zajednici i među saveznicima, tek sada izlaze na vidjelo.

Napad pagerima ohrabrio je Izrael da ode korak dalje i ubije vođu Hezbolaha

Ova priča, uključujući brojne nove detalje o operaciji, sastavljena je iz intervjua s izraelskim, arapskim i američkim sigurnosnim dužnosnicima, političarima i diplomatima koji su bili upoznati s događajima, kao i s libanonskim dužnosnicima i osobama bliskim Hezbolahu. Svi su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti informacija.

Za New York Times opisali su dugogodišnji plan koji je potekao iz Mosadovog sjedišta u Tel Avivu i uključivao operativce i nesvjesne pomagače u više zemalja.

Prema izvješću Washington Posta, napad nije samo devastirao Hezbolahovo vodstvo već je i ohrabrio Izrael da cilja i ubije njegovog glavnog vođu Hasana Nasralaha, čime je povećan rizik od šireg rata na Bliskom istoku. 

Iranski napad sa 180 projektila uvjerio je izraelske političke vođe da bi Hezbolah mogao biti doveden do ruba, podložan sustavnom razbijanju pomoću zračnih napada, a kasnije možda i kopnene invazije. Dok su se mnogi divili uspjehu zavjere, neki dužnosnici i dalje su zabrinuti zbog šireg odjeka napada u sukobu koji se nastavlja širiti.

Ideja za napad pagerima nastala je 2022. godine

Ideja za operaciju s pagerima nastala je 2022. godine, prema izraelskim, bliskoistočnim i američkim dužnosnicima koji su upoznati s događajima. Dijelovi plana počeli su se slagati više od godinu dana prije Hamasovog napada 7. listopada, koji je regiju gurnuo u rat. Bilo je to vrijeme relativnog mira na ratom pogođenoj sjevernoj granici Izraela s Libanonom.

Od nekoliko milicijskih skupina koje podržava Iran i koje posjeduju oružje usmjereno na Izrael, Hezbolah je daleko najjači.

Izraelski dužnosnici sve su zabrinutije promatrali kako libanonska skupina osigurava novo oružje u već ionako snažnom arsenalu sposobnom za napad na izraelske gradove desecima tisuća precizno navođenih raketa.

Mosad, izraelska obavještajna služba odgovorna za suzbijanje vanjskih prijetnji židovskoj državi, godinama je radio na prodiranju u tu skupinu elektroničkim nadzorom i ljudskim informantima. S vremenom su vođe Hezbolaha naučili brinuti se zbog ranjivosti svoje skupine na izraelski nadzor i hakiranje, strahujući da bi čak i obični mobiteli mogli biti pretvoreni u izraelske uređaje za prisluškivanje i praćenje.

Mosadov trojanski konj

Tako je rođena ideja o stvaranju svojevrsnog trojanskog konja za komunikaciju, rekli su dužnosnici. Hezbolah je tražio elektroničke mreže otporne na hakiranje za slanje poruka, a Mosad je osmislio dvije prevare koje bi navele milicijsku skupinu da kupi uređaje koji su se činili savršenima za taj posao - opremu koju je Mosad dizajnirao i sastavio u Izraelu.

Tempirane eksplozivne radiostanice Mosad je počeo ubacivati u Libanon prije gotovo deset godina, 2015. godine. Mobilni dvosmjerni radiouređaji sadržavali su prevelike baterije, skrivenu eksplozivnu napravu i prijenosni sustav koji je Izraelu omogućio potpuni pristup komunikacijama Hezbolaha.

Izraelski dužnosnici su godinama bili zadovoljni prisluškivanjem Hezbolaha, rekli su dužnosnici, dok su zadržali mogućnost pretvaranja radija u bombe u budućoj krizi. Ali tada se pojavila nova prilika - mali pager opremljen snažnim eksplozivom.

Marketinška dužnosnica nagovorila Hezbolah da kupi kobne pagere

Budući da su vođe Hezbolaha bili oprezni prema mogućoj sabotaži, pagere nisu mogli nabaviti Izrael, SAD ili bilo koji drugi izraelski saveznik. 2023. godine skupina je počela primati ponude za kupnju Apollo pagera s tajvanskom oznakom, svjetski priznatim zaštitnim znakom, bez veza s izraelskim ili židovskim interesima. Tajvanska tvrtka nije imala saznanja o planu, rekli su dužnosnici.

Prodajni govor dolazio je od marketinške dužnosnice kojoj je Hezbolah vjerovao i koja je imala veze s Apollom. Žena čiji identitet i nacionalnost dužnosnici nisu htjeli otkriti bila je bivša predstavnica za Bliski istok u tajvanskoj tvrtki koja je osnovala vlastitu tvrtku i dobila licencu za prodaju linije pagera s oznakom Apollo. 2023. godine ona je Hezbolahu ponudila jedan od proizvoda koje je prodavala: robusni i pouzdani AR924.

"Ona je bila u kontaktu s Hezbolahom i objasnila im zašto je veći pager s većom baterijom bolji od originalnog modela", rekao je izraelski dužnosnik upoznat s detaljima operacije. Jedna od glavnih prodajnih točaka AR924 bila je da se može puniti kabelom. I baterije su bile dugotrajnije", rekao je dužnosnik.

Hezbolah je pagere rastavljao, neke i rendgenski snimao. Nisu otkrili zamku

Ispostavilo se da je proizvodnja uređaja bila outsourceana, a marketinška dužnosnica nije imala saznanja o operaciji i nije bila svjesna da su pageri fizički sastavljeni u Izraelu pod nadzorom Mosada, rekli su dužnosnici. Mosadovi pageri, lakši od 100 grama, uključivali su jedinstvenu značajku: paket baterija koji je skrivao malu količinu snažnog eksploziva.

Komponenta bombe bila je toliko pažljivo skrivena da ju je praktički bilo nemoguće otkriti, čak i ako bi uređaj bio rastavljen, rekli su dužnosnici. Oni vjeruju da je Hezbolah rastavljao neke od pagera i možda ih čak rendgenski snimao.

Također je bila nevidljiva mogućnost daljinskog pristupa uređajima. Signal obavještajne službe mogao je izazvati eksploziju tisuća uređaja odjednom. Ali, kako bi se osigurala maksimalna šteta, eksplozija je također mogla biti izazvana posebnim dvostupanjskim postupkom potrebnim za pregled sigurnih poruka koje su bile enkriptirane.

"Trebalo je pritisnuti dva gumba za čitanje poruke", rekao je dužnosnik. U praksi, to je značilo korištenje obje ruke.

U eksploziji korisnicima bi gotovo sigurno "bile ranjene obje ruke", rekao je dužnosnik te bi "bili nesposobni boriti se".

Netanyahu je ovu priliku otkrio 12. rujna

Većina visokih izabranih dužnosnika u Izraelu nije bila svjesna ovog potencijala sve do 12. rujna. Tada je premijer Benjamin Netanyahu pozvao svoje obavještajne savjetnike na sastanak kako bi razgovarali o potencijalnim akcijama protiv Hezbolaha, rekli su izraelski dužnosnici.

Prema sažetku sastanka, koji su izradili dužnosnici upoznati s događajem, Mosadovi dužnosnici prvi put su otkrili ono što je bilo jedna od najtajnijih operacija agencije. Do tada su Izraelci postavili tempirane pagere u ruke i džepove tisuća operativaca Hezbolaha.

Obavještajni dužnosnici također su razgovarali o dugogodišnjoj zabrinutosti: s eskalacijom krize na jugu Libanona postojala je rastuća opasnost da eksplozivi budu otkriveni. Godine pažljivog planiranja i obmane mogle bi brzo pasti u vodu.

Diljem izraelskog sigurnosnog establišmenta izbila je intenzivna rasprava. Svi su, uključujući Netanyahua, prepoznali da bi tisuće eksplozivnih pagera mogle nanijeti neviđenu štetu Hezbolahu, ali bi također mogle izazvati žestoku reakciju, uključujući masivnu odmazdu preživjelih vođa Hezbolaha projektilima, s mogućnošću da se Iran uključi u sukob.

"Bilo je jasno da postoje neki rizici", rekao je izraelski dužnosnik. Neki, uključujući visoke dužnosnike Izraelskih obrambenih snaga, upozoravali su na mogućnost potpune eskalacije, čak i dok su izraelski vojnici nastavili operacije protiv Hamasa u Gazi. Ali drugi, prvenstveno Mosad, vidjeli su priliku za prekidanje statusa quo "nečim intenzivnijim".

SAD nije znao za operaciju

SAD, najbliži saveznik Izraela, nije bio obaviješten o pagerima ni o raspravi o tome hoće li ih aktivirati, rekli su američki dužnosnici.

Netanyahu je odobrio aktiviranje uređaja dok su još mogli nanijeti maksimalnu štetu. Tijekom sljedećeg tjedna Mosad je započeo pripreme za detoniranje i pagera i radiouređaja koji su već bili u opticaju.

U međuvremenu se u Jeruzalemu i Tel Avivu rasprava o kampanji protiv Hezbolaha proširila na još jednu značajnu metu - Nasralaha.

Mosad je godinama znao gdje se vođa Hezbolaha nalazi u Libanonu i pažljivo je pratio njegove pokrete, rekli su dužnosnici.

Ipak, Izraelci su se suzdržavali od napada, sigurni da bi atentat doveo do rata sa skupinom, a možda i s Iranom.

Američki diplomati su pritiskali Nasralaha da pristane na prekid vatre s Izraelom, nadajući se dogovoru koji bi mogao dovesti do povlačenja boraca Hezbolaha iz južnih libanonskih baza koje su prijetile izraelskim građanima u zajednicama blizu granice.

Visoki izraelski dužnosnici rekli su da podržavaju prijedlog o prekidu vatre, ali je Nasralah odbio dati svoj pristanak, inzistirajući na prekidu vatre u Gazi, rekli su američki i bliskoistočni dužnosnici. Neki visoki politički i vojni dužnosnici u Izraelu i dalje su bili nesigurni u vezi s ciljanjem Nasralaha, bojeći se posljedica.

Trenutak kada su Hezbolahovi članovi dobili poruku na pagerima

Dana 17. rujna, dok je rasprava u izraelskim najvišim nacionalnim sigurnosnim krugovima o tome hoće li napasti vođu Hezbolaha još uvijek bjesnila, tisuće pagera marke Apollo zvonile su ili vibrirale u isto vrijeme diljem Libanona i Sirije. Kratka rečenica na arapskom pojavila se na zaslonu: "Primili ste enkriptiranu poruku."

Operativci Hezbolaha savjesno su slijedili upute za provjeru kodiranih poruka, pritisnuvši dva gumba. U kućama i trgovinama, u automobilima i na pločnicima eksplozije su im odnosile ruke, šake, prste. Manje od minute kasnije tisuće drugih pagera eksplodirale su daljinskom naredbom, bez obzira na to je li korisnik ikad dotaknuo svoj uređaj.

Sljedećeg dana, 18. rujna, stotine radiouređaja eksplodirale su na isti način, ubijajući i sakateći korisnike i prolaznike.

Bio je to prvi u nizu udaraca usmjerenih na srce jednog od najžešćih neprijatelja Izraela. Dok je Hezbolah teturao, Izrael je ponovno napao, gađajući sjedišta skupine, arsenale i logističke centre bombama od 900 kilograma.

Najveći niz zračnih napada dogodio se 27. rujna, 10 dana nakon što su pageri eksplodirali. Napad, usmjeren na ukopani zapovjedni centar u Bejrutu, naredio je Netanyahu dok je putovao u New York na govor u Ujedinjenim narodima u kojem je, obraćajući se Hezbolahu, izjavio: "Dosta je bilo."

"Nećemo prihvatiti terorističku vojsku na svojoj sjevernoj granici, sposobnu počiniti još jedan masakr u stilu 7. listopada", rekao je Netanyahu u govoru.

Sljedećeg dana, 28. rujna, Hezbolah je potvrdio ono što je većina svijeta već znala: Nasralah, vatreni vođa skupine i zakleti neprijatelj Izraela, bio je mrtav.