O Uljaniku se donedavno pričalo kao o uspješnoj priči o brodogradnji. Što se dogodilo?
Foto: FAH
EUROPSKA komisija u ponedjeljak je odobrila državnu potporu za brodogradilište Uljanik čime je štrajk najavljen zbog neisplate plaća stavljen u mirovanje.
Državno jamstvo za kredit od 96 milijuna eura pomoći će brodogradilištu da zadrži 1.800 radnih mjesta i izradi strategije za restrukturiranje kojima će osigurati budućnost, priopćila je povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.
Koliko je zaposlenih u brodogradilištu?
Broj zaposlenih koji je iznijela Vestegar ne odgovora brojci koji ističu sindikati, oni govore o 2.800 radnika. No kako je brodogradilište Uljanik preuzelo 2013. riječki 3. maj s više od tisuću zaposlenih, očito su tako u sindikatu došli to svoje brojke.
Osim tisuća radnih mjesta, koje vlada zbog socijalnog mira želi zadržati, problem su i golema jamstva (560 milijuna eura jamstava dano je prije ovog najnovijeg) koja bi u slučaju propasti morali financirati porezni obveznici.
Tko je vlasnik Uljanika?
U vlasničkoj strukturi brodogradilišta Uljanik - koji je u vlasništvu Uljanika d.d. - 48 posto dionica imaju radnici, drugi najveći dioničar su država i njeni fondovi koji imaju 25,6 posto vlasništva (preko CERP-a, Kapitalnog fonda, fonda za razgradnju NE Krško , HZZO-), Adris ima 12,4 posto dionica (sam Adris 2,5 i Croatia osiguranje 9,9 posto), a još dva obvezna mirovinska fonda, koja ulažu novac poreznih obveznika - PBZ Croatia osiguranje i Erste plavi - imaju 3,9 i 3,3 posto dionica.
Prije pet godina brodogradilište Uljanik slovilo je kao uspješna priča, gradili su specifične brodove s višom dodatnom vrijednošću, za razliku od drugih hrvatskih brodogradilišta koje su potopili konkurenti iz Azije.
Koliki su gubici i kakve su dubioze?
Stalno su se hvalili punim navozima i knjigama narudžba, no očito nije osmišljen održiv način poslovanja, s obzirom na to da su se gubici gomilali i nadmašili vlasnički kapital u stotinama milijuna kuna.
Pulsko brodogradilište godinama posluje s gubicima od 200 do 400 milijuna kuna, a još je revizorska kuća PWC 2014. izrazila sumnju u realno iskazivanje potraživanja i prihoda koje ostvaruje preko državnih potpora. U trećem tromjesečju 2017. gubici su nadmašili vlasnički kapital koji je bio u minusu od 220 milijuna kuna, a dugovi su narasli na 3,76 milijardi kuna.
Na prozivke da su mini-Agrokor te da su u poslovanju kao i posrnula Todorićeva kompanija koristili mjenice, predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda kazao je nisu koristili mjenice na Agrokorov način, misleći očito na prikriveno financiranje koje istražuje i DORH, ali priznaje da su "u poslu s dobavljačima koristili faktoring za naplatu dijela naših obaveza prijevremeno ili za naplatu potraživanja kad smo kasnili zbog problema u financiranju". Optužbe da su nenamjenski trošili državne subvencije Rossanda je opovrgnuo.
Tko će to preuzeti?
Potpredsjednica vlade Martina Dalić upozorila je da odluka o jamstvima nije trajno rješenje te da treba provesti restrukturiranje i tražiti strateškog partnera.
U studiji Instituta za javne financije izračunato je da je od 1992. u hrvatsku brodogradnju otišlo 30 milijardi kuna poreznih obveznika za sanaciju pet brodogradilišta. Za Uljanik je zainteresiran Danko Konačar, njegova tvrtka Kermas energija već je preuzela Brodotrogir, u koji su porezni obveznici prije toga također dali milijarde kuna. No i nakon Končarovog preuzimanja, Plenkovićeva vlada jamči za izgradnju njegovih brodova.
Zainteresirana je i talijanska tvrtka Palumbo iz Napulja, koja upravlja sa sedam brodogradilišta na Mediteranu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati