HRVATSKA obala više nije zelena na novoj korona-karti Europske unije koju objavljuje Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Cijeli jadranski dio Hrvatske je na novoj karti u narančastoj boji.

ECDC-jeva karta je itekako važna

ECDC kartu ažurira svakog tjedna. Boje za pojedina područja se određuju kombinacijom broja potvrđenih slučajeva zaraze u proteklih 14 dana na 100 tisuća stanovnika i udjela pozitivnih testova u ukupnom broju testova na covid. Najnovija karta objavljena je danas, a na njoj vidimo kako je cijela naša obala u narančastoj boji.

> Hrvatska obala više nije zelena na novoj koronakarti EU

Riječ je o najvažnijoj karti za koronavirus u Europskoj uniji, a referentnom se smatra jer zemlje članice EU donose mjere i određuju uvjete za ulaz iz određene zemlje upravo prema boji koju ta zemlja ima na karti ECDC-ja. 

Najgore je u Zadarskoj županiji

Sličnu kartu (slika dolje) objavio je prije dva dana Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Na njoj vidimo da je Zadarska županija crvene boje, odnosno da joj incidencija (broj novih slučajeva na 100.000 stanovnika) iznosi između 75 i 500, dok su ostali dijelovi obale većinom u zelenoj boji (incidencija manja od 75). Jedino su Primorsko-goranska i Šibensko-kninska županija žute boje (incidencija 50-200).

Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najveću 14-dnevnu incidenciju u Hrvatskoj ima Zadarska županija (211), slijede Šibensko-kninska (95) i Dubrovačko-neretvanska (74). Regija s najmanjom incidencijom u Hrvatskoj je Istarska županija (3).

Index je odmah nakon objave ažurirane karte ECDC-ja, po kojoj je cijela hrvatska obala u narančastoj boji, kontaktirao niz predstavnika turističkog sektora. Turistički djelatnici su, najblaže rečeno, zabrinuti te traže hitnu intervenciju vlade.

Ostojić: Od narančaste se brže ide u crveno nego natrag u zeleno

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić za Index kaže da je to i očekivao, a upozorava kako je narančasta samo upozorenje, ali koje vrlo lako može postati crveno i sezona nam naprasno staje.

"Nije me iznenadilo što smo narančasti jer pratim brojke po priobalnim županijama, to sam i očekivao. Bilo je pitanje dana kad će nam promijeniti boju. Narančasto je znak upozorenja, iz tog se brže ide u crveno nego natrag u zeleno. To nam je znak da se uozbiljimo i sredimo brojke. Još jednom pozivam prije svega vladu da utječu na to da se epidemiološko stanje Hrvatske na toj najrelevantnijoj karti prikazuje po županijama. Dakle, ne statistički po regijama, već županijama. Svatko treba snositi posljedice svojih postupaka i odgovarati za svoje postupke", rekao je Veljko Ostojić za Index.

> Turistički radnici u šoku zbog obale u narančastom: "Cijela sezona može stati"

Ministrica turizma: Ovo je prekretnica

Na ažuriranu kartu ECDC-ja večeras je reagirala i ministrica turizma Nikolina Brnjac, koja je to nazvala "prekretnicom".

> Brnjac o novoj korona-karti: Obala je sad u narančastom, ovo je prekretnica

"Ovo je sada prekretnica, jer svi moramo biti svjesni kako je epidemiološka situacija ključna za daljnji interes gostiju i moramo odlučiti želimo li imati uspješnu sezonu ili ne. Još jednom apeliram na sve građane, turističke djelatnike i ugostitelje, kao i turiste da budu odgovorni, cijepe se i poštuju epidemiološke mjere", naglasila je.

Index je o novoj ECDC-jevoj korona-karti razgovarao s Bernardom Kaićem, voditeljem Službe za epidemiologiju HZJZ-a, te Ivanom Pavić Šimetin, zamjenicom šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka.

Prvo smo razgovarali s Kaićem.

Hrvatska obala je postala narančasta na karti ECDC-ja. Jesu li epidemiolozi to očekivali i što su glavni uzroci ove situacije?

ECDC gleda prosjek za cijelu hrvatsku obalu. U nekim našim priobalnim županijama je situacija bolja, a u nekima gora. Nije nas iznenadila ova situacija sa Zadarskom županijom. S time da i Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska već neko vrijeme imaju rast novih slučajeva. Sa Zadrom je to već krenulo u svibnju kada se u Pakoštanima održavala velika fešta, nakon koje je bilo 40 novooboljelih. Tada su zatvorili vrtić i školu. Onda je došla košarkaška utakmica pa turisti. Dodatno, velik broj mladih se zarazi u noćnim klubovima.

Mi ne možemo reći gdje su se turisti točno zarazili. Možda u Hrvatskoj, a možda na putu do nas; možda tijekom druženja s drugim stranim državljanima. No, HZJZ svakodnevno prima izvješća drugih zemalja o broju njihovih građana koji su oboljeli od covida nakon boravka u Hrvatskoj. Ta se izvješća ne odnose samo na Zadarsku županiju, već na cijelu obalu – od juga do Istre. Imamo dojave da izvozimo koronu, da se kod nas održavaju silna druženja bez mjera.

Postoji li mogućnost da Hrvatska tijekom ove turističke sezone postane crvena na karti ECDC-ja?

Teoretski da. Sličan obrazac smo imali i prošle turističke sezone. Ljudi misle da korone nema, da nas se dosta cijepilo. No, cijepilo nas se oko 40%, što nikako nije dovoljno za suzbijanje novog vala zaraza.

Kakvu reakciju možemo očekivati od drugih zemalja i kakve posljedice narančasta boja na karti može imati po turističku sezonu?

Dok smo god narančasti, ništa se bitno neće promijeniti. Vjerojatno će pri povratku u zemlju trebati pokazati digitalne covid-putovnice i to bi trebalo biti to. No, ako postanemo crveni, situacija se mijenja. Onda bi druge zemlje mogle preporučiti svojim građanima da ne putuju u Hrvatsku jer nije sigurna epidemiološka situacija.

Koja je vaša preporuka, kako spriječiti prelazak na crveno?

Držite se epidemioloških mjera, nosite masku za lice čim ne možete držati dovoljan razmak. Čujem kako se u nekim turističkim mjestima slabo pazi na mjere, ljudi ne nose maske kada idu u dućan. Slično i s turistima. Oni misle da je Hrvatska El Dorado i bježe u nju kako bi se malo odmorili od mjera u svojoj zemlji. Dođu kod nas i ništa ne paze, zaraze se mada su se možda družili samo s drugim stranim državljanima. A usput zaraze i naše stanovništvo koje nije imuno. Jedino rješenje je smjesta prekinuti sve partije, noćne klubove i ostala događanja na obali za koje, to dobro znamo još od prošlog ljeta, se vidjelo da su superširiteljski događaji i da su ubrzali kraj turističke sezone. Jer na takvim mjestima ne postoje nikakve epidemiološke mjere i tu ne pomažu negativni brisevi.

Capakova zamjenica: Ljudi se trebaju hitno cijepiti

Potom smo nazvali i Ivanu Pavić Šimetin, zamjenicu ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka.

Kako komentirate informacije da je na novoj koronakarti ECDC-ja hrvatska obala dobila narančastu umjesto dosadašnje zelene boje?

Izvješće se odnosi na prethodna dva tjedna od nedjelje do nedjelje i obala je narančasta po kriteriju da je četrnaestodnevni broj oboljelih između 75 i 200. Taj kriterij je zadovoljen, a po kriteriju koji se odnosi na broj pozitivnih testova u dobroj smo poziciji, još uvijek imamo manje od četiri posto pozitivnih među testiranima na obali, a pogotovo na kontinentalnom dijelu.

Kako to promijeniti?

Glavno bi bilo da se ljudi cijepe i to žurno, hitno, u što kraćem roku. Drugo je pridržavanje mjera, a to su nošenje maske, distanca, izbjegavanje okupljanja, a ako ih ima, onda samo uz covid-potvrdu. Eto, toga se sada treba pridržavati više nego prije. To nam je, ujedno, odgovor na sva ona pitanja o daljnjim popuštanjima. S ovim prelaskom u narančasto teško će biti moguća.

A restriktivne mjere?

Pa ne znam. Sad je jako važno da vidimo kako će reagirati druge zemlje. One mogu odrediti da njihovim građanima za povratak iz Hrvatske bude dovoljna covid-potvrda, dakle, da bude kao da nam je obala u zelenom, a mogu imati i strože zahtjeve. Kad čitate naše preporuke, mi imamo strože mjere za zemlje koje su crvene. Može se pretpostaviti da neke zemlje neće postrožavati uvjete za povratak iz Hrvatske, ali neke možda i hoće.

Što je dovelo do ovoga?

Početak turističke sezone, dolazak mnogo ljudi i ponašanje koje ide u skladu s turističkom sezonom i ljetovanjima, a to je da se ljudi ipak više druže, više su zajedno što je i smisao ljetovanja. Drugo, tu je i pojava delta soja čiji udio raste. On se brže širi, pogotovo u obiteljima i zarazniji je i potrebne su dvije doze cjepiva za zaštitu. To se ne odnosi na osobe koje su primile prvu dozu unutar 180 dana od preboljenja, ali oni koji nisu preboljeli ili su preboljeli prije više od šest mjeseci, a dobili su prvu dozu cjepiva koje se daje u dvije doze svakako moraju primiti i drugu dozu.