MADA meteorološka jesen počinje u rujnu, već sada možemo pratiti određene faktore koji utječu na nadolazeće vremenske prilike. Primjerice, možemo vidjeti da se u Tihi ocean vraća La Nina koja dirigira jesensko vrijeme na sjevernoj hemisferi, posebno u Sjevernoj Americi.

La Nina i El Nino označavaju fluktuacije temperature gornjih slojeva vode u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. El Nino je povezan s poremećajem obrazaca vjetra, što znači toplije temperature površine oceana u istočnom i središnjem Pacifiku, a La Nina donosi hladnije temperature Tihog oceana oko ekvatora te je povezana s poplavama i sušama.  

Utjecaj La Nine  

S obzirom na to da nam dolazi La Nina, možemo analizirati kako je ona utjecala na vremenske prilike u prošlosti jer je bila aktivna u nekoliko jesensko-zimskih sezona, piše Severe Weather. 

Tada smo imali ispodprosječne temperature iznad Aljaske i dijelova Kanade. Zapadni dio Sjedinjenih Država je bio topliji, s hladnijim anomalijama koje su se kretale prema sjeveroistoku i krajnjem sjeverozapadu zemlje. 

Nad većim dijelom Europe je zabilježena hladnija fronta zbog prevladavajućeg sjevernog strujanja koje je potaknuo visoki tlak u sjevernom Atlantskom oceanu. Treba napomenuti da La Nina izvire u Tihom oceanu pa neće utjecati na vremenske obrasce na području Europe kao što utječe na SAD ili Kanadu. Ipak, ona može značiti sušniji trend na zapadu i više oborina u središnjim i istočnim dijelovima Europe. 

Dugoročna prognoza za jesen  

Severe Weather je za dugoročnu prognozu koristio dva glavna modela: europski ECMWF i NMME, koji je kombinirana prognoza nekoliko različitih sjevernoameričkih modela. Modeli prikazuju prosječne vremenske prilike tijekom jesenskih mjeseci, odnosno opću prevladavajuću vremensku prognozu za meteorološku jesen. Dakle, pokazuju kako bi vremenski obrasci mogli izgledati 40-60% vremena tijekom jeseni. 

ECMWF model se smatra jednim od najpouzdanijih modela za dugoročne prognoze. Za jesen predviđa toplije površinske temperature od prosječnih na većem dijelu kontinenta; zbog područja visokog tlaka iznad sjevernog Atlantika koje se proteže u Europu. 

Što se tiče oborina, izgleda da nas čeka suša jesen u većem dijelu južne, zapadne i središnje Europe. U isto vrijeme predviđa se da će zona niskog tlaka donijeti više oborina sjevernim dijelovima te nad Veliku Britaniju i Irsku. 

NMME model prognozira toplije površinske temperature od prosječnih u južnim i istočnim dijelovima kontinenta. Za središnje i zapadne dijelove Europe predviđa normalne jesenske temperature tijekom cijele sezone. Pokazuje da bi diljem sjevernih i središnjih područja moglo biti više oborina. Dakle, prognoza je slična ECMWF-ovoj, ali s više oborina u središnjim dijelovima. 

Povratak polarnog vrtloga  

Polarni vorteks se pojavljuje svake jeseni i igra ključnu ulogu u razvoju vremenskih prilika tijekom kasne jeseni, zime i proljeća. No, prvo da objasnimo o čemu se točno radi. 

Nad Zemljinim polovima, kako sjevernim tako i južnim, u višim dijelovima atmosfere, u troposferi i stratosferi, nalaze se postojana područja niskog tlaka zraka koja se nazivaju polarnim vorteksima, odnosno vrtlozima. Polarni vrtlog je najizraženiji tijekom zimskih mjeseci.  

Vrtlog se okreće u smjeru suprotnom od kazaljke na satu brzinom vjetra od 250 km/h, što je otprilike ista brzina kao uragana 5. kategorije. Snažan polarni vrtlog obično prati jaka polarna cirkulacija koja zadržava hladniji zrak u polarnim regijama, što pak rezultira blažim sezonskim uvjetima za većinu Sjedinjenih Država i Europe. 

Nasuprot tome, slab polarni vrtlog može poremetiti mlazne struje, otežavajući zadržavanje hladnog zraka koji se u takvoj situaciji može probiti iz polarnih regija u Sjedinjene Države ili Europu. Kako bismo odredili snagu polarnog vorteksa, gledamo brzinu vjetra unutar stratosferskog polarnog vrtloga.  

Modeli prikazuju trend slabljenja polarnog vrtloga tijekom kasne jeseni i rane zime, što ukazuje na nestabilnije vremenske obrasce i moguće prodore hladnijeg zraka u dijelove Sjedinjenih Država i Europe.