U NJEMAČKOJ je 2018. živio rekordan broj stranaca, a njihov broj se u prošloj godini povećao za oko 292.000 te sad iznosi 10,9 milijuna, dok se prošle godine iz Hrvatske u Njemačku doselilo 27.772 osoba, objavio je danas Državni statistički zavod u Wiesbadenu.

Broj državljana Republike Hrvatske s boravkom u Njemačkoj se između 31. prosinca 2017. i 31. prosinca 2018. povećao za 27.772. To je osjetno manje nego godinu dana ranije, kada se broj hrvatskih državljana u Njemačkoj povećao za 35.295.

Prvi put pao broj doseljenika iz Hrvatske

Prošle je godine, prvi put otkako je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju, broj doseljenika iz Hrvatske bio u padu u odnosu na godinu ranije.

Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana RH, što je 170.694 više nego krajem 2012., posljednje godine u kojoj Hrvatska nije bila članica Europske unije.

Najviše hrvatskih državljana, njih 117.660, živi u saveznoj pokrajini Baden-Wuerttemberg.

Po broju stranaca, Hrvatska se nalazi iza Turske, Poljske, Italije, Sirije i Rumunjske.

Ukupno je krajem 2018. u Njemačkoj živjelo nešto ispod 83 milijuna stanovnika, a 10,9 milijuna stranaca se odnosi samo na osobe sa stranim državljanstvom.

Ako se gleda ukupan broj tzv. stanovnika s migrantskom pozadinom, u što spadaju i stranci, njemački državljani stranog porijekla, kao i etnički Nijemci koji su se nakon raspada istočnog bloka doselili u Njemačku, tada je njihov broj sa 19,7 milijuna gotovo dvostruko veći.

Najviše doseljenika s Balkana

Najveći priljev useljenika prošle je godine zabilježen iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Albanije. Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Europe, koji je Njemačka donijela 2015.

Pored stanovnika neke od zemalja zapadnog Balkana, najveći broj useljenika koji su u Njemačku došli na temelju radnih ugovora dolazi iz Indije, Kine i SAD-a.  

U osam godina 10 tisuća manje djece upisano u škole u Osječko-baranjskoj županiji

O razmjerima iseljavanja iz Hrvatske govore i najnoviji podaci koji su danas objavljeni na osječkom fakultetu Agrobiotehničkih znanosti.

U odnosu na školsku godinu 2000./2001. na području osječko-baranjske županije ove je godine u škole bilo upisano 10 tisuća manje učenika.

Osječko-baranjski dožupan Petar Lagator istaknuo je da su u zadnjih godinu dana pokazatelji u gospodarstvu nešto bolji nego prije jer je na razini županije zabilježen blagi porast prosječne plaće i manji broj nezaposlenih, ali da je demografska slika ipak itekako zabrinjavajuća.

"Dokaz tome je podatak da je školske godine 2000./2001. u osnovne škole na području županije bilo upisano 23 tisuće učenika, a ove godine ih je malo više od 13 tisuća”, dodao je Lagator.

Iznio je i podatke sa Zavoda za zapošljavanje po kojima je u županiji lani u kategoriji 'ekonomski aktivno stanovništvo' bilo ukupno 105 tisuća osoba, od čega 87.500 zaposlenih i 17.500 onih koji su tražili posao.

"Prema podacima iz ove godine broj nezaposlenih je manji za četiri tisuće, a broj zaposlenih se povećao za dvije i pol tisuće, što znači da je oko tisuću i pol osoba, recimo to tako, negdje nestalo. Teško je reći jesu li otišli u inozemstvo ili su na neki drugi način riješili svoj status. Čini se kako brojke nisu tako drastične jer se očito ne radi o desecima tisuća osoba godišnje koji su nekamo otišli izvan županije, no treba poraditi da ih bude još manje", ustvrdio je.