DESNI centar najvjerojatnije će ostati najveća politička skupina u Europskom parlamentu nakon izbora u svibnju, na kojima se očekuje i skok krajnje desnice, pokazuju prve projekcije izbornih rezultata koje je danas objavio Europski parlament.

Europski parlament objavio je prvu skupinu projekcija o tome kako će izgledati novi saziv Europskog parlamenta na temelju ispitivanja javnog mnijenja u državama članicama provedenih početkom veljače ove godine. Ti se podaci temelje na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar public.

Najveće pojedinačne stranke

Njemački demokršćani (CDU/CSU) predvođeni kancelarkom Angelom Merkel ostat će, po tim projekcijama, najveća pojedinačna stranka s 29 zastupničkih mjesta, no to neće biti puno više od talijanske Lige, krajnje desne stranke koja je sada na vlasti u Rimu. Njezinih 27 mjesta odraz su jačanja nacionalizma nasuprot etabliranim proeuropskim pokretima.

Dok bi tradicionalne stranke trebale zadržati dominaciju koja će omogućiti nastavak većinske centrističke koalicije koja obično podržava zakonske prijedloge Europske komisije, jačanje desnih radikala za oko 40 posto, na 14 posto zastupničkih mjesta, moglo bi nagovijestiti veću političku neizvjesnost.

Europska pučka stranka (EPP), kojoj Merkel pripada, dobit će, po ispitivanju, 183 od ukupno 705 zastupničkih mjesta, što je 26 posto u novom sazivu Europskog parlamenta. To je pad u odnosu na sadašnjih 29 posto.

Time bi pretekla socijaliste (S&D) koji bi trebali dobiti 135 mjesta, što je pad od šest postotnih bodova na 19 posto, a tumači se jednim dijelom kao posljedica odlaska britanskih zastupnika nakon Brexita, zbog čega Europski parlament više neće imati 751 zastupnika.

Jačanje krajnje desnice

Britanska vladajuća Konzervativna stranka nije članica EPP-a. Njezin odlazak pogodit će Europske konzervativce i reformiste (ECR) koji će s trećeg mjesta u parlamentu pasti na peto.

No parlamentarni dužnosnici napominju kako očekuju da će izbori dovesti do velike rekonstrukcije političkih skupina, zbog čega je teško predvidjeti točnu konfiguraciju novog Parlamenta.

Nacionalne stranke, naime, traže saveznike koji odgovaraju njihovim politikama i mogu osnažiti njihove pozicije financijski i u smislu mjesta u odborima.

Dvije krajnje desne euroskeptične skupine, od ukupno osam političkih skupina u sadašnjem sazivu Parlamenta, mogu očekivati porast svojeg udjela s 10 na 14 posto, unatoč odlasku britanske stranke UKIP, jednog od najvećih zagovornika Brexita.

To je odraz jačanja talijanske Lige, koja bi trebala dobiti 21 dodatno zastupničko mjesto, njemačke Alternative za Njemačku s 11 dodatnih mjesta, te francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje koju vodi Marine Le Pen, a koja bi po anketama trebala osvojiti šest mjesta više nego sada.

Talijanski Pokret pet zvijezda, koji u Rimu vlada zajedno s Ligom, sada je u istoj političkoj skupini EP-a kao i UKIP (Europa slobode i izravne demokracije), no ''bacio je oko'' na više lijevo orijentirane skupine. Ankete pokazuju da bi mogao dobiti osam mjesta više, ukupno 22, ali ti zastupnici možda neće osnažiti krajnju desnicu.

Još puno nepoznanica

Dvojbeno je i kome će pristupiti 24 zastupnika vladajuće poljske stranke Pravo i pravda, često neprijateljske prema Bruxellesu, nakon što odu njezini saveznici, britanski konzervativci, iz Europskih konzervativaca i reformista.

Nije poznato i što će biti s 18 francuskih mjesta koja bi mogao osvojiti pokret francuskog predsjednika Emmanuela Macrona "Republiko, naprijed!".

Ako se pridruže centrističkim liberalima ALDE-a, kojima pripadaju neki Macronovi saveznici koji dijele njegova snažna proeuropska stajališta, ta bi skupina imala ukupno 93 zastupnika i postala treći najveći blok u Parlamentu. No Macron se još nije izjasnio s time u vezi.

Neizvjesnost u pogledu sastava novog saziva Parlamenta, na koji bi se mogla odraziti i moguća odgoda Brexita, mogla bi značiti odgodu formiranja nove Europske komisije.

Nacionalni čelnici trebali bi nominirati nasljednika za Jean-Claudea Junckera potkraj lipnja. Zastupnici bi ga trebali potvrditi u srpnju kako bi nova Komisija mogla početi s radom 1. studenoga. Imajući u vidu ljetne praznike, to je prilično tijesan vremenski okvir.

Zahtjev Parlamenta da europski čelnici nominiraju nositelja izborne liste jedne od pobjedničkih stranaka mogao bi također uzrokovati probleme. Juncker i njegova Komisija ostali bi na dužnosti u slučaju takve odgode dok se ne postigne dogovor.

Kako stoje stranke iz Hrvatske?

Prema istraživanju, HDZ će osvojiti 32,1 posto glasova, odnosno šest zastupničkih mjesta. Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto glasova i tri zastupnička mjesta. Slijedi Živi zid s 12,3 posto i dva mjesta te Most sa 7,4 posto i jednim zastupničkim mjestom.

Slijedi START s 5,2 posto glasova, Glas s 4,3 posto, NHR s 3,7 posto, HSS s 3,6 posto, Bandić Milan 365 s 2,3 posto, HNS s 1,8 posto, IDS s 1,8 posto i ostale stranke s 5,8 posto. Nitko od njih neće osvojiti mjesto u EP-u.