Foto: Index, Hina

"TO TRAŽE samo oni koji žele destabilizirati zemlju", rekao je u studenom prošle godine premijer Andrej Plenković u saboru odgovarajući na pitanje zastupnika o piscima Lex Agrokora. Index je u posjedu komunikacije između autora Lex Agrokora, potpredsjednice vlade Martine Dalić i ministra financija Zdravka Marića iz koje proizlazi na što je točno mislio Plenković kada je govorio o destabilizaciji.

No sada je jasno kako se ne radi o destabilizaciji zemlje, nego njegove vlade i njega osobno.

Plenković i Dalić iskoristili svoje položaje

Iz dokumentacije i mailova koje posjeduje Index jasno proizlazi kako su Andrej Plenković i Martina Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru, nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina, birana od strane Dalić, mogla zaraditi na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja.

Naime, vlasnici i predsjednici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno su radili za vladu na pripremi zakona te izvukli osobnu korist s obzirom na to da je na kraju, na ime savjetničkih usluga, iz Todorićeve bivše tvrtke u posljednjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna.

Dalić, koja je vodila skupinu, nikada nije ni s jednim od članova radne skupine potpisala ugovor, niti im je dan i jedan jedini dokument koji bi dokazivao da radna skupina radi za vladu. Radilo se u tajnosti, a Dalić je, kako bi u tajnosti sve i ostalo, skupinom upravljala preko privatne mail adrese, a organizirani su i sastanci.

Iz dokumentacije je isto tako jasno kako su Plenković i Dalić, ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, privatnim osobama, koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju, odavali ne samo povjerljive pravne i financijske podatke nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije, te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.

Sve napravili da u Agrokor uđe njihov povjerenik

U toj posebnoj vladinoj radnoj skupini bili su Ante Ramljak i Tomislav Matić kao predstavnici tada male i nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić kao predstavnici InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, točnije odvjetnici Boris Šavorić i njegov partner iz ureda Toni Smrček. Svi oni dobili su milijunske angažmane u Agrokoru nakon što je jedan član te skupine, Ramljak, postao posebni vladin povjerenik.

Svi oni izravno su unosili promjene u zakon koji će kasnije postati poznat kao Lex Agrokor.

Autori Lex Agrokora nedvojbeno su Odvjetnički ured Šavorić i Partneri, koji su napisali prvu verziju Lexa, koja je osam puta mijenjana i nadopunjavana, sukladno uputama potpredsjednice vlade Dalić, premijera Plenkovića te samih članova skupine.

Svjesno zanemarili ustavne tužbe

Samo posljednja verzija, deveta, koja je sadržavala gotovo sve preinake pisaca Lexa, došla je iz Ministarstva gospodarstva.

Nakon što smo prije dva tjedna objavili serijal članaka o stvarnim autorima Lex Agrokora, Index je došao do prepiske članova posebne skupine za Agrokor, a koja potvrđuje ono što smo dosad pisali. 

Iz prepiske je, naime, jasno kako su članovi tog tajnog Plenkovićeva i Dalićkina društva napravili sve kako bi u Agrokor došao posebni vladin povjerenik, odnosno Ramljak, a ne, kako je vladi direktno savjetovano od pravnih stručnjaka, netko s liste stečajnih upravitelja. Članovi grupe inzistirali su na tome. Štoviše, kako se vidi iz prepiske čije dijelove i objavljujemo, bili su svjesni da ih čekaju i ustavne tužbe.

Dalić, kao potpredsjednica vlade, sastajala se s tom skupinom u prostorijama tvrtke Texo Management, InterCapitalu i u prostorijama Odvjetničkog ureda Šavorić i Partneri. Dalić je detaljno objašnjavala kako se sve radi u tajnosti jer javnost nikada ne smije doznati tko su pravi pisci Lexa. Kako se može iščitati iz prepiske koju posjedujemo, skupina je održala i više sastanaka s Plenkovićem kako bi ga obavijestila o fazama rada na tom zakonu te bi se nakon sastanaka s premijerom radilo na daljnjim preinakama zakona.

No, krenimo redom.

 

Radna skupina počela je s radom 22. veljače 2017. godine i to sastankom u zgradi vlade, prvo kako bi analizirala financijsko stanje u Agrokoru. Nakon toga se formira posebna mail lista preko koje članovi skupine analiziraju stanje u toj tada još Todorićevoj tvrtki.

Dalić: Agrokor će trebati platiti

U samim počecima krize u Agrokoru, potpredsjednici Dalić postalo je jasno kako će Agrokor na kraju trebati platiti te tada nije bila sklona ideji da se situacija u Agrokoru rješava u saboru posebnim zakonom. Krajem veljače mislila je kako za to postoje jako malo šanse.

"Ima opet taj 'slippage' s projektom INA-HEP gdje smo jasno naučili da sistem prihvaća ono što mu se sviđa, a odbacuje ono što mu se ne sviđa ostavljajući nas da nađemo rješenje. A rješenja nema - da bi se INA kupila to se mora platiti. Tako i ovdje da bi se Agrokor oporavio to se mora platiti i jasno povući ekonomski potezi koji se moraju povući. A ekonomiji se ovdje ipak baš ne vjeruje. I tako u krug. Nightmare!" piše Dalić u mailu.

Odlazak Dalić u bunker Texo Managementa

No grupa pod vodstvom Plenkovića i Dalić krenula je s radom oko Agrokora. Prvi sastanak izvan vlade dogodio se 3. ožujka i to u prostorijama Texo Managementa. 

Riječ je o tvrtki iz koje je došao budući vladin povjerenik Ramljak.

Iz dogovora za sastanak od 3. ožujka jasno je kako potpredsjednici Dalić nije prvi put da odlazi u prostorije Texo Managementa pa tako u jednom mailu detaljno objašnjava gdje se oni nalaze.

"Kod nas će biti kao u bunkeru", tvrdi Tomislav Matić iz Texo Managementa u odgovoru potpredsjednici vlade misleći na tajnost i sigurnost sastanka kako ne bi bili otkriveni. Na sastanku od 3. ožujka koji je bio u prostorijama Texo Managementa, a na kojem je bila prisutna potpredsjednica Dalić, napravljen je ključni dogovor oko preuzimanja i sanacije Agrokora.

Todorić je bio Borg, a Dalić Margaret Thatcher

Tada je napravljen i tzv. hodogram aktivnosti, u kojem su bile i osnovne poruke da se javnosti mora objasniti da će "sve biti u redu" i da se "vlada brine o hrvatskom gospodarstvu".

Skupina je tada donijela odluku o donošenju posebnog "Zakona o Interventnom Programu Likvidnosti". Prema tom planu država je trebala biti ta koja bi otkupljivala potraživanja dobavljača i tako postala vlasnik Agrokora. No taj plan nije zaživio.

Tvorci Lexa bili su i duhoviti pa su tako Ivicu Todorića između sebe nazivali - Borgom. Naime, riječ "Borg" na hodogramu aktivnosti označava Ivicu Todorića.

Vidljiva je i ironija s obzirom na to da je termin "Borg" preuzet iz univerzuma Star Treka, a riječ je o skupini rasa pretvorenih u kibernetičke organizme, koji funkcioniraju kao radilice unutar grupne svijesti nazvane Kolektiv ili Košnica. Borg koriste postupak asimilacije kako bi prisilno pridružili druge pojedince Kolektivu. Potpredsjednica vlade Martina Dalić u toj prepisci nazvana je hrvatskom Margaret Thatcher.

Poruka investitorima je da prvo zovu Dalić jer Hrvatska nije SAD

No vratimo se na početak ožujka kada je Dalić, prenoseći poziv premijera Plenkovića, pozvala članove skupine da šefa vlade detaljno obavijeste o fazama pisanja Lexa.

To dokazuje da je uz Dalić glavnu riječ vodio Plenković, s obzirom na to da su nakon sastanka s njime davane glavne smjernice, te dokazuje kako je Plenković o radu skupine bio itekako informiran te je znao za svaki korak. Već smo objavili kako su članovi ZEF-a imali prezentaciju alternativnog plana spašavanja Agrokora pred premijerom Plenkovićem, no taj je plan, bez pravog obrazloženja, odbačen.

Primjerice, odvjetnik Šavorić, o kojem Plenković nikada nije htio govoriti kao o piscu Lex Agrokora, 6. ožujka odgodio je svoj let za London kako bi se našao s Plenkovićem zajedno s ostalim piscima Lexa.

Upravo je taj izlet u London odvjetnika Šavorića bio vrlo zanimljiv potpredsjednici vlade Martini Dalić. Ona je tada htjela poslati poruku tzv. PIK HOLDERIMA te ovog odvjetnika moli da strancima baci - "bubu u uho".

"Ubacite bubu da bi bilo mudro uspostaviti neki kontakt s državom - tipa uvijek je dobro u ovakvim državama kao Hrvatska biti u nekom kontaktu s državom. Nije to USA", piše Dalić.

U prijevodu, druga osoba Banskih dvora jasno daje do znanja inozemnim investitorima i financijerima kako se u Hrvatskoj bez države poslovati ne može. U ovom konkretnom slučaju, čini se, i da se ne može poslovati bez nje same.  

Dalić: Bez mene nemate što diskutirati

Sljedeći sastanak pisaca Lexa održan je 13. ožujka u zgradi Ministarstva gospodarstva.

"Predlažem večeras u 18 sati. Možete doći k meni u MINGO ili ako će netko od Vas biti domaćin", predlaže Dalić. Na kraju je ipak odlučeno kako će sastanak biti kod nje. Ni jedan sastanak nije održan a da njemu nije bila Dalić.

"Bez mene gotovo i da nemate što diskutirati", kaže Dalić u jednom od mailova od 15. ožujka kada je postojala mogućnost da se tvorci Lexa na sastanku nađu i bez nje.

Nakon što je iz odvjetničkog društva Šavorić izašla prva verzija Lexa, održan je i sastanak 19. ožujka, u brokerskoj tvrtki InterCapital.

Tog dana izaći će i prva verzija nečeg što danas poznajemo kao Lex Agrokor, odnosno Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

Obaveza uglednih savjetnika

"Prije diskusije o samom tekstu nacrta  zakona, vrlo ćemo rado objasniti razloge zbog kojih smo se odlučiti krenuti u smjeru stvaranja posebnog stečajnog postupka za iznimno velike i sistemski bitne poduzetnike", napisao je tog dana Toni Smrček, partner u odvjetničkom društvu Šavorić i Partneri. Dalić je iskoristila priliku zahvaliti tvorcima Lexa na prvoj verziji zakona.

"Hvala najljepša. Da li ja dobro pamtim ako računam da se svi zajedno vidimo večeras kod Tonća u 20:00? Martina", zahvalila je Dalić. "Kod Tonća" je zapravo poziv na sastanak koji je održan 19. ožujka u sjedištu brokerske tvrtke InterCapital.  

Odvjetnik Smrček će, nakon sastanka, 22. ožujka ponuditi drugu verziju, s 15 izmjena.  

"Članak 34 - povjerenik mora prilikom izrade plana angažirati ugledne savjetnike", glasila je jedna od promjena iz čega je vidljiv plan neformalnih vladinih savjetnika kojima su bile vrlo bitne ovlasti vladinog povjerenika što je pozicija koja je bila rezervirana za jednog od njih.  

Dan kasnije premijer Plenković poziva ih na hitan sastanak.

Dalić otkrivala povjerljive podatke

"Ja sam upravo razgovarala s Poletaevim. Kredita u ovim okolnostima neće biti. Sve se oči lagano okreću prema nama. PM će javiti vrijeme za današnji sastanak. Molim vas računajte danas poslijepodne. M", stoji u poruci koja je odaslana 23. ožujka od strane Martine Dalić. Riječ je o razgovoru s prvim zamjenikom predsjednika Uprave Sberbanka Maksimom Poletaevim.

Članovi te skupine tako su opet imali povjerljive podatke o razgovorima vlade s ruskim investitorima i bankarima. Naglasimo kako je grupa djelovala neformalno, nisu bili obvezani ugovorom o tajnosti niti su bili ograničeni da te informacije ne koriste za vlastite poslove.

Ta skupina imala je i druge podatke koji su trebali biti povjerljivi. Nije to bio prvi put da im Dalić otkriva detalje povjerljivih razgovora vlade i ruske Sberbanke. Dalić im u jednom od mailova priznaje da na razgovorima s Rusima nije bila iskrena te da im nije htjela reći pravo stanje stvari u Agrokoru.

Dalić nakon Rusa: Svatko se pravio lud, ja sigurno jesam

"Za pretpostaviti je da se svatko pravio malo lud - ja sigurno jesam - niti sam ja htjela otkriti da su mi poznati pravi razmjeri problema niti je on vjerojatno želio otkriti sve svoje planove", piše Dalić.

Podsjetimo kako će u ožujku, svega nekoliko dana nakon razgovora s Dalić, Sberbanka osigurati 100 milijuna eura kredita Todorićevom Agrokoru. Zbog tog kredita Rusi su podigli kaznenu prijavu protiv Todorića tvrdeći kako je od njih skrivano pravo stanje. Podsjetimo kako je osnova sukoba između povjerenika Ramljaka i Rusa bio upravo taj kredit jer im nije htio priznati status "senioriteta" odnosno prvenstva u naplati.

No vratimo se na događaje od 22. ožujka i sastanak s premijerom. Skupina je prije sastanka s Plenkovićem održala i poseban sastanak na kojem su prošli draft zakona kako bi što detaljnije objasnili premijeru što zapravo rade.

Budući konzultanti Agrokora upisivali promjene u zakon

Dan nakon, 23. ožujka, sastaju se kod odvjetnika Šavorića gdje je raspravljana druga verzija Lexa. Nakon sastanka s premijerom, Šavorići rade treću verziju zakona koju dostavljaju 24. ožujka.

"Dostavljamo treću verziju zakona, sukladno jučerašnjem dogovoru", kaže odvjetnik Smrček iz tog odvjetničkog ureda. Naime, problem je bio u tome što su dotad zakon pisali "previše odvjetnički", pa su nacrti novog zakona izgledali više kao poslovni ugovor, a ne kao budući zakon.

Upravo je to bila glavna kritika vladinih službi tvrdeći kako nacrt spasa Agrokora ne može biti zakon. Dalić je naložila stručnjacima u Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu pravosuđa da nacrt zakona "prevedu" tako da može biti prihvaćen u vladi i saboru.

Kasnije se radilo na daljnjim izmjenama, a članovi skupine, posebno budući povjerenik Ante Ramljak i Branimir Bricelj iz privatne tvrtke, Altera unosili su izmjene zakona. U izmjenama se većinom osnaživala pozicija budućeg izvanrednog vladinog povjerenika. 

"Nakon konzultacija s Tonijem i Branimirom, u prilogu je četvrta verzija s manjim korekcijama", piše odvjetnik Smrček. Teza kako je Ramljak samo "pomagao" kod financijskih aspekata Lex Agrokora tako pada u vodu kao neistinita, baš kao i tvrdnja potpredsjednice Dalić da Ramljak kod kreiranja Lexa nije sudjelovao velikim dijelom.

"Predlažem da se sutra nađemo u 16 sati u uredu Šavorić i partneri kako bismo zajednički još detaljno prošli kod zakon. Termin i mjesto dogovoreni su s Borisom Šavorićem 😊. Nadam se da svi možete. Cilj nam je završiti do 19. Nadam se da svi možete. Martina", stoji u pozivu Martine Dalić na sastanak koji je na kraju održan 25. ožujka.

''Neka gđa Martina odabere ime zakonu''

Šesta verzija Lexa napisana je 28. ožujka. Autori Lexa posebno su napisali da bi Dalić trebala dati ime njihovom zakonu.

"NASLOV: izabrat će ga gđa. Martina po svom nahođenju i političkim prilikama. Za sada sam interno dokument nazvao 'situacija' :) mada nije vrijeme za šalu. U samom tekstu ostaje ili IZVANREDNA UPRAVA ili PREDSTEČAJ SISTEMSKI ZNAČAJNIH PODUZETNIKA (TRGOVAČKIH DRUŠTAVA)", stoji u poruci koju je poslao Boris Šavorić.

Isto tako potpuno je jasno da je skupina koja je radila na Lexu napravila sve kako bi njihov član postao izvanredni povjerenik. To dokazuje posebna prepiska. Naime, članovi Plenkovićeve i Dalićkine grupe otvoreno su se protivili ideji pojedinih pravnih stručnjaka, a koji su bili konzultirani od strane Ministarstva pravosuđa, da povjerenik bude netko s liste stečajnih upravitelja.

Odvjetnik Šavorić u jednom trenutku kaže kako nije bitno ako sve završi na Ustavnom sudu jer oni moraju imati pravo na povjerenika.

Borba za povjerenika

Šavorić u jednom od mailova citira profesora prava Petra Miladina s Pravnog fakulteta: "Proširiti kvalifikacije Povjerenika, jer prema pravilima o predstečajnom postupku povjerenika se imenuje s liste stečajnih upravitelja (čl. 23. SZ). Izuzetno je sporno tko imenuje izvanrednog povjerenika. Odredba čl. 10., st. 2. trebala bi urediti to pitanje."

Nakon završenog citata slijedi i komentar odvjetnika Šavorića.

"Izuzetno je sporno ????? Pa što sad, neka odmah počnu pisati ustavnu tužbu ili neka predlože. Pa i mi to znamo, ali nećemo da je povjerenik s liste stečajnih upravitelja", piše Šavorić inzistirajući na tome da vlada ima presudan utjecaj na izbor povjerenika.

Neke od primjedbi Miladina s Pravnog fakulteta su ipak prihvaćene, no ne sve. Upravo će Ramljak radnoj skupini proslijediti mail Miladina s Pravnog fakulteta.

Ramljak nakon kritike pravnog stručnjaka: A što ćemo sad!?

"Nacrt Zakona i nadalje odstupa od ključnih postavki talijanskog zakonodavnog uzora - i nema nikakav poredbenopravni uzor koji je izdržao test vremena i sudskih provjera - ponovno stoga Nacrtom Zakona izmišljamo samo nama svojstven pravni put i upuštamo se u eksperimentiranje s nesagledivim štetnim posljedicama, a o kojem se pravna struka nije ozbiljno očitovala", stoji u opaskama profesora Miladina u kojima se dodaje da se "Republika Hrvatska izlaže donošenjem ovog Zakona nesagledivim štetnim posljedicama u odnosu na vjerovnike kvalificiranog dužnika, ali i prema dioničarima kvalificiranog dužnika".

Ramljak nakon toga maila pita: A što ćemo sada!? No nije bilo posebnih reakcija, niti se itko našao prozvan reagirati na te primjedbe.

Dana 30. ožujka stiže osma verzija Lexa koja je odaslana sa službene adrese privatne tvrtke Altera, a Dalić već ujutro šalje devetu verziju Lexa, koja je uz sitne izmjene na kraju bila i prihvaćena.

Dalić poziva na večeru: Hvala, ali ovdje nije kraj

Dalić 31. ožujka obavještava članove grupe kako je vlada usvojila Lex pa sve poziva na večeru.

"Vlada usvojila. S obzirom na lobistički val koji se digao danas to je jedno malo čudo. Daleko je srijeda kada će biti Sabor,međutim u tom razdoblju Vas sve pozivam na večeru u ponedjeljak ili utorak ako se itko od Vas uopće više želi družiti sa mnom😊. Koji dan Vam vise odgovara?
Hvala svima, samo ne znam iz kojeg razloga imam dojam da ovo nije kraj. 😎 Ostajem vječni dužnik. Martina", stoji u poruci potpredsjednice vlade Martine Dalić.

"Ti si ipak naša Thatcherica", replicirao je Ramljak na njen mail uz prigodan smajlić.

Za večeru je odabran restoran Fotić, a zauzela se posebna dvorana. Zašto baš ondje? Zato što se, objašnjava Dalić, novinari pitaju tko je pisao Lex.

Sjajne obljetnice, bombardiranje Beograda i rušenje u potresu Dubrovnika

"Dragi svi, naša večera je sutra uvečer u 19:30 u restoranu Fotić u zasebnoj dvorani (ona je koliko shvaćam dolje u prizemlju). Izabrala sam ovaj nisko profilni restoran da ne privlačimo previše pažnje jer se press malo raspituje tko je radio zakon. Tako da možda nije na nivou, ali eto 😀", napisala je Dalić 3. travnja.

Naravno, nastupilo je oduševljenje.

"Draga Martina, čestitke – ovo je, čini mi se, najbrža objava jednog zakona u povijesti Hrvatske. I to na obljetnicu bombardiranja Beograda i početka WW2 na ovim prostorima", napisao je Korunić iz InterCapitala. Čestitkama se pridružio i Matić iz Texo Managementa.

"A 1667. katastrofalan potres pogodio Dubrovnik!!!" napisao je Matić dok je odvjetnik Šavorić ostavio komentar - "Jupiiiiiiiii."

"Sve sjajne obljetnice", napisala je Dalić.

Sretnik koji ulazi u Agrokor je...

Tri dana prije ulaska Ramljaka u zgradu Agrokora članovi ove skupine zaključili su kako "sve ide kao po traci".

"Sad je red da Vlada u pon u 8.00 imenuje povjerenika! A taj sretnik je…", napisao je Korunić.

Tih dana u skupini je vladalo veselo raspoloženje. A evo koji je filmić Dalić podijelila svom timu. Svakako uključite zvuk.  

Iz prepiske tvoraca Lex Agrokora potpuno je jasno kako je Ivan Crnjac, financijski direktor u Agrokoru, bio glavni izvor informiranja o aktualnom stanju u Agrokoru.   

Podatke direktora Crnjca Dalić dijelila naokolo

U veljači i ožujku Crnjac je izravno komunicirao s Martinom Dalić kojoj je dokumente iz Agrokora slao na njenu privatnu mail adresu. To je funkcioniralo tako da bi skupina zatražila određene dokumente od Dalić, a onda bi ona pitala Crnjca da im to nabavi.

Ante Ramljak tako je 27. veljače, gotovo mjesec i pol prije nego što će postati povjerenik, tražio od potpredsjednice vlade da pita Crnjca, tada direktora u Agrokoru, da mu izvuče određene financijske izvještaje.

"Pitaj ga još i Bruto Bilancu za 2015. i 2016. te financijske izvještaje za 2016. Isto tako, pitaj ga i da ti dostavi svu pravnu i financijsku dokumentaciju za Adria Group BV i Adria Group Holding BV", traži Ramljak. Dalić je uskoro imala te dokumente koje je proslijedila nakon što ih je izravno dobila od Crnjca.

I tajni ugovor s Todorićem podrazumijevao je posebne vladine savjetnike

Iz dokumentacije je vidljivo kako je odvjetničko društvo Šavorić i Partneri za vladu napisalo poseban Sporazum prema kojem bi se Ivica Todorića trebao odreći Agrokora u korist vlade. Finalni sporazum bio je gotov 28. veljače. Vlada se tim sporazumom trebala obvezati za uspostavu programa za likvidnost u iznosu od 300 milijuna eura. Taj ugovor trebao je biti tajan.

"Svaka Stranka se obvezuje da će držati u tajnosti i da neće koristiti niti otkriti trećima sadržaj ovog Sporazuma, kao i sve podatke povjerljive prirode", stajalo je u Sporazumu. Isto tako od Todorića se tražilo da sva javna priopćenja uskladi "na prikladan način i prema uputi Vlade RH".

Zanimljivo je da se od Todorića između ostalog tražilo i da u Agrokor pusti posebne vladine savjetnike. Ugovor je morao "biti u ladici", odnosno skriven od javnosti i aktera procesa sve dok ne bude usvojen poseban zakon, što je bio jedan od uvjeta navodno nikada potpisanog ugovora. 

Vladin povjerenik konzultantima nudio ugovore sa svojom bivšom tvrtkom!

Članovi ZEF-a također su bili uključeni u rad te skupine, no nisu se posebno javljali kod pisanja Lex Agrokora, nego su bili više fokusirani na alternativne načine sanacije Agrokora, koji nisu bili po volji Dalićkine skupine.

Nakon izbijanja afere za sukob interesa sa Šavorićem, kada je Ramljak koristio mail adresu izvanredna.uprava@savoric.com, stigao je nalog da se hitno urede poslovni odnosi s ljudima koji su sudjelovali u posebnoj skupini.

Predložak ugovora koji je Ramljak nudio konzultantima predviđao je da rade za Agrokor, ali da ugovor potpišu s Texo Managementom! Njegovom bivšom tvrtkom! I to u vrijeme kada je Ramljak već gotovo mjesec dana bio u Agrokoru kao izvanredni vladin povjerenik. To opet potvrđuje tezu o posebnom planu o izvlačenju novca iz Agrokora na ime skupih savjetničkih usluga koje su dobivali odabrani.  

Tajni sporazum vlade by Index.hr on Scribd

Prva verzija Lex Agrokora by Index.hr on Scribd

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz mailove Martine Dalić, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Agrokor.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.