UZNEMIRUJUĆE fotografije ptice koja svojeg mladunca na plaži na Floridi hrani opuškom cigarete obišle su posljednjih dana sve društvene mreže i svjetske medije te su postale svojevrsni simbol ekološke prijetnje koju čovjek predstavlja za Zemlju i život na njoj.

Objavljujući svoj rad na Facebooku, fotografkinja Karen Mason poigrala se riječima (slučajno ili namjerno), odnosno činjenicom da se na govornom engleskom jeziku opušak kaže ''cigarette butt'', a stražnjica jednostavno ''butt'' te je poručila nepažljivim pušačima: "Ako pušite, molim vas, ne ostavljajte za sobom svoje opuške (što se može čitati i 'stražnjice' jer piše samo 'butts')."

"Vrijeme je da očistimo svoje plaže i prestanemo ih tretirati kao golemu pepeljaru", dodala je uz hashtag #nobuttsforbabies.

Mason je svoje fotografije zabilježene na plaži St Pete's Beach ustupila Indexu, a u komentarima je objasnila da se ptica američki vodosijek (Rynchops niger) hrani tako što otvorenim kljunom s površine vode prikuplja razne hranjive komadiće.

"One ne vide uvijek što su skupile. Ova ptica vjerojatno je naletjela na opušak u plićaku'', napisala je i dodala: "Ljudi nikamo ne idu bez svojih mobitela, no očito im se ne da gnjaviti nečim tako malenim kao što je spremnik za skupljanje opušaka."

Opušci – najbrojnije smeće na ulicama i u morima

Prema procjenama stručnjaka, opušci predstavljaju između 30 i 40 posto smeća koje se nalazi na ulicama gradova. Odande ih ispiru kiše pa kanalizacijom odlaze u rijeke, da bi konačno završili u morima.

Rachel Kippen iz organizacije Tobacco Education Coalition u Santa Cruzu upozorila je da su opušci, prema izvješću Ocean Conservancyja, bili najčešći tip smeća koje je prošle godine prikupljeno na plažama širom svijeta.  

"Većina ljudi je postala slijepa na njih"

"Oni su toliko sveprisutni da je većina ljudi postala slijepa na njih. Na ulicama, u parkovima i na plažama širom svijeta nalazi se (godišnje se odbaci op. a.) oko 4,5 bilijuna (4,500.000,000.000)," rekla je i dodala:

"Ti filtri ne predstavljaju nikakvu zdravstvenu korist za pušače, no stvaraju trajnu prijetnju za okoliš, posebno za oceane, a osobito kada se nepravilno odbacuju, što se zbiva u većini slučajeva."

Filtri cigareta štetni su i za ljude

U ovoj posljednjoj tvrdnji Kippen je definitivno u pravu; to nije neka njezina antipušačka, aktivistička propaganda. Filtri koje je sredinom 20. stoljeća smislila i počela proizvoditi duhanska industrija kako bi cigarete izgledale manje štetne za zdravlje zapravo su štetni i za ljude, a ne samo za okoliš.

U izvješću Surgeon General’s Report (SGR) iz 2014. autori upozoravaju:

"Postoji dovoljno dokaza da se zaključi da je povećanje rizika adenokarcinoma pluća pušača rezultat promjena u dizajnu i sastavu cigareta od 1950-ih."

Naime, brojne studije pokazale su da postoji nekoliko razloga zbog kojih filtri povećavaju štetnost cigareta umjesto da je smanjuju, mada smanjuju pojavnost jedne vrste tumora - skvamoznog raka pluća.

Jedna objavljena 2017. u časopisu Journal of the National Cancer Institute utvrdila je da mijenjaju sagorijevanje cigareta, omogućuju veću elastičnost u konzumaciji, tako da pušači mogu uvlačiti snažnije kako bi održali veće razine unosa nikotina te da stvaraju lažnu percepciju da smanjuju rizik jer dim čine lakšim.

Teret uklanjanja filtra trebala bi snositi duhanska industrija

U posljednje vrijeme Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te agencije za hranu i lijekove, američka FDA i europska EMA, traže rješenja da na odgovarajući način adresiraju probleme koje opušci predstavljaju za zdravlje ljudi i okoliša.

U svojem izvješću iz 2017. WHO ističe da troškove čišćenja i odlaganja koji su posljedica pušenja trenutno ne snose ni proizvođači, ni konzumenti duhanskih proizvoda, već državne i lokalne vlasti, što je neodrživo. 

Autori predlažu da se uvedu programi Extended Producer Responsibility (proširene odgovornosti proizvođača) kako bi se to promijenilo te kako bi se smanjio štetan učinak pušenja na ljude, životinje i okoliš.

Plan Europske komisije je da u EU financijski teret uklanjanja i recikliranja opušaka od 2021. preuzme duhanska industrija te da ih provode kompanije neovisne o njoj. Uz to planira i zabranu prodaje 11 proizvoda iz kategorije jednokratne plastike, poput slamki i plastičnih čaša.

Neki kritičari vjeruju da bi takva zabrana mogla imati negativne posljedice, primjerice u povećanju proizvodnje artikala od papira, odnosno kartona, a time i povećanju sječe šuma. No novija istraživanja pokazuju da je takav strah neopravdan jer ne samo da je karton manje štetan za okoliš već se također brže razgrađuje i lako reciklira za ponovnu upotrebu. Osim toga, brojne skupine znanstvenika širom svijeta danas pronalaze nove materijale, poput agara koji se dobivaju kuhanjem algi, koji mogu zamijeniti jednokratnu plastiku, ali i nove načine da se opušci recikliraju u korisne spojeve.

Duhanska industrija mogla bi, primjerice, razviti manje štetne filtre, olakšati prikupljanje opušaka ugradnjom pretinaca za skupljanje opušaka u kutijama cigareta, financirati postavljanje više kontejnera za njihovo prikupljanje na frekventnim mjestima, preuzeti njihovo recikliranje itd.

Štetan utjecaj plastike na brojne vrste

Brojni su načini na koje plastika može štetiti živim biljkama, životinjama i ljudima.

O njenom štetnom utjecaju na Jadran već smo pisali na Indexu. Jedan od njih je gutanje plastike kao hrane. Our World in Data piše da je izravno ili neizravno gutanje plastike do sada zabilježeno kod najmanje 233 morske vrste, uključujući sve vrste morskih kornjača, više od dvije trećine vrsta morskih lavova, 59 posto kitova, 59 posto morskih ptica, 92 vrste riba te šest vrsta beskralježnjaka.

Premda moguće štetno djelovanje mikroplastike i nanoplastike koja može ući u stanice i tkiva još nije podrobno istraženo, Our World in Data navodi neke utjecaje koji su nesporni.

Gutanje velikih količina plastike značajno smanjuje volumen želuca, a time i apetit te stvara lažni osjećaj sitosti. Osim toga, ona može uzrokovati probijanje stijenki crijeva, ulceracije i smrt. Reakcije na konzumaciju plastike zabilježene su i u laboratorijima. Među njima su oksidativni stres, poremećaj metabolizma, smanjena aktivnost enzima i stanična nekroza.

Filtri cigareta napravljeni su od celuloznog acetata, kojem treba najmanje 15 godina da se razgradi u moru. Osim toga, opušci sadrže velike količine toksičnih i kancerogenih tvari nataloženih iz dima cigarete.

Zašto morske ptice filtre doživljavaju kao hranu?

Dr. sc. Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (IZOR) za Index je objasnio zašto morske životinje, a osobito ptice, plastično smeće doživljavaju kao hranu.

"Otpad manjih dimenzija predstavlja ozbiljnu prijetnju organizmima u moru, ali i morskim pticama", rekao je Tutman.

"Morske ptice su vizualni predatori pa komade plastike zamjenjuju za hranu i gutaju ih. U Mediteranu populacije morskih ptica često gutaju otpad. On se gomila u njihovim želucima, gdje se ne uspijeva probaviti tako da, paradoksalno, one umiru od izgladnjivanja punog želuca. Postoje već fotografije s udaljenih otoka na kojima ljudi pronalaze ptice koje ugibaju sa želucima punim plastike“, rekao je Tutman.

Kaže kako je ljudima ponekad zabavno vidjeti da galebovi u svoja gnijezda ugrađuju komadiće plastike, čepove, folije, vrećice ili filtre cigareta.

"No stvar nije ni najmanje smiješna. U Jadranu postoje tri vrste ugroženih ptica koje stradavaju od plastike – sredozemni galeb, kaukal i gregula. Kod nas ih ima dosta na lastovskom otočju. Za sada taj problem ondje nije tako izražen kao drugdje u Mediteranu, međutim, to sve više postaje ozbiljna i masovna pojava. Opušci cigareta posebno su problematični jer su omotani kartonom koji vrlo brzo otpada pa ostaju mali filtri od celuloznog acetata koji se razmoče tako da izgledaju kao komadići kruha. Ptice stoga misle da je to kruh ili nešto jestivo“, upozorio je Tutman.