Legendarni virtuozni saksofonist Charlie Parker, čija se 50. obljetnica smrti obilježava u subotu, bio je čudesan inovator, lansirao je be bop i bio je jedan od prvih velikana džeza.

Njegov nemiran život i traganje za novim zvukom džeza učinili su ga simbolom modernog umjetnika koji je ratovao s umjetničkim konvencijama svog vremena.

Rođen je 29. kolovoza 1920 i odrastao je u Kansas Cityju. S 13 godina je počeo peći zanat sa starim glazbenicima u doba dok je taj grad bio jedna od kolijevki džeza.

Godine 1939. je otkrio New York gdje se brzo zasitio sviranja tradicionalnih komada. Tijekom jednog jam sessiona prekinuo je tradiciju i improvizirao je najviše note svog saksofona, a ta je revolucionarna tehnika pokrenula "be bop".

Zvuk je bio opor, ali stil se profinio uz pomoć još jednog velikog inovatora, trubača Dizzyja Gillespiea.

Zajedno su predstavili be bop Hollywoodu u prosincu 1945.

Nadimak "Bird" Parker je navodno dobio zbog sklonosti jelima od peradi.

Njegove kompozicije "Ko-Ko" i "Scrapple From The Apple" i improvizacije pridonijele su modernizaciji džeza.

U svojim je solo izvedbama odavao počast Bizetu, Prokofjevu i Bartoku. O glazbi je polemizirao je s francuskim filozofom Jean-Paul Sartreom.

Njegova glazba i život nadahnuli su Clinta Eastwooda za film "Bird".

Legendarni trubač Miles Davis je na pitanje o povijesti džeza rekao da ju može rezimirati u četiri riječi: Louis Armstrong, Charlie Parker.

Iako je uživao divljenje glazbenika i publike, nije se uspio riješiti psihičkih tegoba i dva se puta pokušao ubiti, nakon čega je boravio u psihijatrijskoj bolnici.



Posljednji puta je svirao 5. ožujka 1955. u njujorškom klubu Birdland, nazvanom tako u njegovu počast. Parker je umro tjedan dana kasnije 12. ožujka u dobi od 35 godina. Prema legendi sudski liječnik je procijenio da je Parker umro s 60 godina.

(Hina) xtm