S POČETKOM travnja u Hrvatskoj će poskupjeti i plin i struja, a uz vladine mjere za ublažavanje toga rasta prosječno će kućanstvo plin u sustavu javne opskrbe u prosjeku plaćati 16 posto skuplje, dok će električna energija kućanstvima koja koriste javnu uslugu opskrbe poskupjeti za prosječnih 9.6 posto.

Vlada je sredinom veljače predstavila, a u prvoj polovici ožujka i usvojila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan 4.8 milijardi kuna. Među tim mjerama su uz ostalo i izmjene Zakona o PDV-u, odluke o subvencioniranju cijena plina kućanstvima i malim poduzetnicima, o jednokratnoj pomoći umirovljenicima i pomoći socijalno ugroženima.

"Te i druge mjere bit će na snazi od 1. travnja te će država tako izravno pomoći građanima i gospodarstvu", rekao je predsjednik vlade Andrej Plenković na sjednici Vlade održanoj 9. ožujka.

Najavljujući, pak, u veljači vladin paket mjera premijer je istaknuo kako bi bez tih mjera cijene struje porasle za 23 posto, a plina za 79 posto, dok se mjerama vlade kod električne energije limitira rast cijena na 9.6 posto, a plina do najviše 20 posto.

HEP: Računi za struju u prosjeku veći za 27 kuna mjesečno

"Kako je i najavljeno u prezentaciji paketa mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vlade RH, računi za električnu energiju kućanstava prosječno će od 1. travnja porasti za 9.6 posto, što mjesečno iznosi oko 27 kuna", naveli su nedavno iz HEP-a na upit Hine.

Taj se izračun, kako su objasnili, odnosi na tipičnog kupca koji koristi javnu uslugu opskrbe (opskrbljivač HEP Elektra), u tarifnom modelu ''bijeli'', uz omjer potrošnje od 60 posto u višoj i 40 posto u nižoj tarifi i čiji mjesečni prosječni račun trenutno iznosi 283 kune.

Predstavnici HEP-a u medijskih izjava posljednjih dana iznijeli su i podatke kako će prosječno poskupljenje za jednotarifna brojila ('plavi' tarifni model) iznositi oko 8.5 posto, a za dvotarifna (''bijeli'' tarifni model) oko 11 posto. 

Većina kućanstava u Hrvatskoj još uvijek je u sustavu javne usluge opskrbe s obzirom na to da javnu uslugu, po podatcima HEP-a, koristi dva milijuna kupaca kategorije kućanstvo u Hrvatskoj, a na internet stranici HEP Elektre su početkom ožujka objavljene tarifne stavke za kućanstva koje će se primjenjivati od 1. travnja.

"S obzirom na to da se od 1. travnja posebno mijenjaju tarifne stavke koje se odnose na korištenje mreže (prijenos i distribuciju) i koje je utvrdila Hera, a posebno stavke za opskrbu električnom energijom, visina promjene računa u svakom će pojedinačnom slučaju ovisiti o tarifnom modelu i količini potrošene električne energije te o omjeru potrošnje u višoj i nižoj tarifi", objasnili su iz HEP-a.

Po njihovim izračunima, kućanstvima s jednotarifnim mjerenjem (tarifni model ''plavi'') i prosječnom godišnjom potrošnjom od 2.000 kWh, mjesečni će račun porasti sa 185 na 199 kuna, odnosno za 14 kuna.

Prosječna godišnja potrošnja kupaca s dvotarifnim mjerenjem (tarifni model ''bijeli'') u 2021. godini iznosila je 3200 kWh, a njima će, po podacima HEP-a, račun porasti s oko 250 na oko 280 kuna mjesečno, odnosno prosječno za 30 kuna.

Povećanje iznosa mjesečnog računa od 30 do 40 kuna očekuje i kućanstva koja su izabrala tržišnu uslugu HEP Opskrbe - Hepi. "Za kupce koji su izabrali tržišnu uslugu HEP Opskrbe - Hepi (njih oko 73.000), visina tarifnih stavki koje će vrijediti od 1. travnja, utvrđuje se u istom iznosu kao i za kupce na javnoj usluzi. Njima će, ovisno o tarifnom modelu promjena mjesečnog računa iznositi između 30 i 40 kuna", naveli su iz HEP-a u odgovoru na upite Hine.

Tržišnu opskrbu električnom energijom na hrvatskom tržištu pružaju još i slovenski Gen.I te E.ON Hrvatska, tvrtka u vlasništvu istoimene njemačke kompanije.

I ta kućanstva očekuje poskupljenje električne energije, s obzirom na to da je Gen-I još početkom ožujka objavio nove iznose tarifnih stavki za energiju, dok su iz E.ON-a poručili da će nove cijene komunicirati sa svojim kupcima. 

Plin kućanstvima poskupljuje u prosjeku za 16 posto

Vladin paket mjera značajno će ublažiti porast cijene plina pa će plin za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe plinom od početka travnja prosječno poskupjeti za oko 16 posto, dok bi bez tih mjera poskupljenje bilo oko 77 posto, objavila je u prvoj polovici ožujka Hrvatska energetska regulatorna agencija (Hera). 

Upravno vijeće Here je, naime, na sjednici održanoj 7. ožujka donijelo Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2022. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine.

U priopćenju objavljenu tim povodom iz Here su naveli kako je jedna od tri komponente krajnje cijene plina za javnu opskrbu, trošak nabave plina porastao za čak 141 posto - s 0.1422 kune po kilovatsatu (kn/kWh) do 31. ožujka 2022. na 0.3425 kn/kWh za razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023.

S obzirom na taj rast troška nabave plina, i bez promjene troškova distribucije i opskrbe, prosječna krajnja cijena plina za kućanstva od 1. travnja ove godine raste na 0.4610 kn/kWh (bez PDV-a), ili za 77 posto, naveli su iz Here, uz podatak kako se, ovisno o distribucijskom području, rast kreće od 62 do 89 posto.

No, Vladin je paket mjera, koji uz ostalo obuhvaća i smanjenje stope PDV-a na plin s 25 na 5 posto te odluka o subvencioniranju cijene plina s 10 lipa po kilovatsatu, znatno ublažio taj porast cijene plina, s PDV-om na prosječnih oko 16 posto.

Po podatcima koje je iznijela Hera, sa sniženjem PDV-a na 5 posto te uz potporu od 0.10 kn/kWh, kućanstva u sustavu javne usluge opskrbe plinom će od početka travnja plin plaćati po prosječnih 0.3791 kn/kwh (do kraja ožujka taj je prosjek iznosio 0.3259 kn/kWh). 

Pritom treba imati na umu da je riječ o prosječnoj cijeni i prosječnom poskupljenju jer se stavke troška distribucije i troška opskrbe plinom u sustavu javne usluge određuje za svako pojedino distribucijsko područje pa će tako i sam postotak poskupljenja ovisiti o distribucijskom području i opskrbljivaču u javnoj usluzi, a neke procjene govore o rasponu poskupljenja od 10 do 23 posto.

Vladin paket mjera odnosi se na kućanstva koja kupuju plin po reguliranim uvjetima od opskrbljivača u obvezi javne usluge, ali i na kućanstva koji plin kupuju slobodno na tržištu. Za kućanstva s tržišnim ugovorima utjecaj paketa mjera na postotnu promjenu cijene ovisit će prvenstveno o cijeni plina koja je definirana ugovorom, napomenuli su iz Here. 

A neki su tržišni takmaci i prije nego je Hera objavila nove cijene za javnu uslugu najavili da oni cijene plina za svoje kupce neće mijenjati do kraja rujna. 

Tako su još sredinom veljače iz Grada Samobora najavili da tvrtka Energo Metan neće mijenjati cijene za kućanstva koja s njima imaju tržišni ugovor do kraja rujna ove godine. I predstavnici riječke tvrtke Energo, gdje je, kao i u Samoboru, opskrbu u obvezi javne usluge od travnja prošle godine preuzela Gradska plinara Zagreb - Opskrba, nedavno su najavili da se za kućanstva koja s njima imaju tržišni ugovor cijena neće mijenjati do kraja rujna.

Vladine mjere: Snižavanje stopa PDV-a

Uz već spomenuto sniženje stope PDV-a na plin s 25 na 5 posto u idućih godinu dana (do 31. ožujka 2023.), a nakon toga na 13 posto, izmjenama Zakona o PDV-u je s 25 na 13 posto snižena i stopa za grijanja iz toplinskih stanica, na ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku. Time je stopa PDV-a i na te energente izjednačena sa stopom na električnu energiju, koja već od ranije iznosi 13 posto.

Zakonskim je izmjenama od početka travnja smanjen PDV i na niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda - s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječja hrana, troškovi u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi) te s 25 na 5 posto na maslac i margarin.

PDV na menstrualne potrepštine je snižen s 25 na 13 posto, a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 posto na 5 posto. 

Kućanstvima i poduzetnicima potpora za plin

Uz smanjenu stopu PDV-a, vlada je odlučila od početka travnja građanima subvencionirati i dio cijene plina, već spomenutom potporom od 10 lipa po kWh. Taj će se iznos potpore iskazivati na računu posebnom stavkom, a opskrbljivači će zahtjev za nadoknadom za popust slati Ministarstvu gospodarstva, koje će ga podmirivati svaki mjesec od travnja 2022. do ožujka 2023. godine.

Potporu za plin dobit će i mikro, mali i srednji poduzetnici s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati (GWh) i za njih će iznositi 15 lipa po kWh. Poduzetnici će se za tu potporu prijavljivati kroz online aplikaciju koja će od 1. travnja biti dostupna na web stranici agencije HAMAG - BICRO, a ostvarivat će se vaučerom na iznos potpore male vrijednosti. Svaki mjesec se subvencionirani iznos odbija s vaučera dok ga ne potroši ili zaključno s računom za ožujak 2023. godinom. 

Mjere za socijalno ugrožene 

Posebne mjere vlada je donijela i za pomoć socijalno ugroženim građanima, a one definiraju povećanje iznosa naknade i proširenje kruga korisnika. 

Naime, trenutno naknadu od 200 kuna mjesečno socijalno ugroženi mogu dobiti za električnu energiju. Vlada je, pak, odlučila povećati maksimalan iznos na 400 kuna mjesečno, a uz sufinanciranje troškova struje, korisnici će imati pravo i na sufinanciranje troškova plina i/ili toplinske energije.

Vlada je uredbom proširila i krug korisnika te naknade. Tako će, uz korisnike zajamčene minimalne naknade i korisnike osobne invalidnine i njihove članove kućanstva, pravo na naknadu imati i korisnici nacionalne naknade za starije osobe, korisnici novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i korisnici novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, kao i članovi njihovih kućanstva.

Vlada je odlučila i o mjesečnoj naknadi za 46.000 pružatelje socijalnih usluga, a što se odnosi na pravne osobe, kojih je 1100 i koje skrbe o 40.000 korisnika, koje će dobiti mjesečnu naknadu od 1000 do 4000 kuna. 

Pravo na naknadu imat će i udomiteljske obitelji, a riječ je o mjesečnoj naknadi od 400 kuna za 2570 udomiteljskih obitelji i 6000 korisnika. 

Energetski dodatak za umirovljenike 

Vlada je odlukom regulirala i isplatu jednokratnog dodatka umirovljenicima radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata.

Taj tzv. energetski dodatak odnosi se na 721.000 umirovljenika s mirovinom do 4000 kuna, a iznos - od 400 do 1200 kuna - ovisi o visini mirovine.

Tako će umirovljenici koji imaju mirovinu do 1.500 kuna dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 1200 kuna, oni s mirovinom od 1500 do 2000 kuna 900 kuna, s mirovinom od 2000 do 3000 kuna 600 kuna, a oni s mirovinom od 3000 do 4000 kuna dobit će naknadu od 400 kuna.

Korisnicima hrvatske mirovine taj će se energetski dodatak isplatiti najkasnije u svibnju ove godine. Korisnicima hrvatske i inozemne mirovine te korisnicima hrvatske mirovine, koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, jednokratno novčano primanje isplatit će se najkasnije u srpnju 2022. godine, predviđeno je odlukom.

Pomoć poljoprivrednicima i ribarima

Paket mjera obuhvatio je i poljoprivrednike, koji će dobiti potporu male vrijednosti za nabavu umjetnog gnojiva, te ribare.

Ministarstvo poljoprivrede tako je već objavilo da će se zahtjevi za potpore male vrijednosti za nabavu mineralnog gnojiva podnositi od 1. travnja do 15. svibnja. Za tu je namjenu Ministarstvo osiguralo 200 milijuna kuna, a predviđa da će obuhvatiti 88 tisuća gospodarstava.

Potpora je predviđena za poljoprivredna gospodarstva na kojima se uzgajaju ratarske kulture, trajni nasadi, povrće, ukrasno bilje i ljekovito bilje.

Potpora će se dodjeljivati u iznosu od 450 kuna za prvih 10 hektara poljoprivrednog gospodarstva te 250 kuna po hektaru za preostalih 10 hektara, do ukupno 20 hektara površina poljoprivrednog gospodarstva korisnika potpore.

Krajem prošlog tjedna Europska je komisija odobrila i hrvatski Program državne potpore u ribarstvu i akvakulturi, vrijedan 75 milijuna kuna, a Ministarstvo će pravilnikom propisati uvjete, kriterije i način dodjele te potpore.