Odluka iz EU-a: Hrvatska će morati razvijati pametna sela
ČLANICE Europske unije bit će obvezne izdvajati najmanje pet posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. godine za razvoj pametnih sela, dok se sredstva unutar regionalne i kohezijske politike neće moći trošiti na fosilna goriva.
Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili stajalište prema kojemu se najmanje pet posto sredstava iz ERDF-a od 2021. godine mora usmjeriti na razvoj pametnih sela, odnosno oko 2,4 milijarde eura na razini EU-a. Povećava se i obvezno izdvajanje za održivi razvoj gradova s pet na 10 posto u odnosu na trenutno razdoblje.
"Svi smo na istom brodu"
Prijedlog Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijskom fondu zastupnici su podržali uvjerljivom većinom.
"Svi smo u istom brodu: Europska komisija, Vijeće i mi u Europskom parlamentu. Zajedno se zalažemo za pametna sela i borimo s problemima depopulacije i nestanka ruralnih područja, zajedno pokušavamo pronaći odgovore na demografske izazove, zajedno želimo izgraditi Europu jednakih mogućnosti i životnog standarda svih građana", poručila je u utorak na plenarnoj sjednici hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP).
"Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond su ključni mehanizmi za razvoj EU-a i ni pod kojim okolnostima ne smijemo ograničiti pristup tim fondovima", rekao je u raspravi slovenski eurozastupnik Franc Bogovič (EPP) koji je s mađarskim kolegom Tiborom Szanyiem (S&D) 2017. godine u EP-u pokrenuo Inicijativu pametna sela.
Razvoj pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, prelazak na kružnu ekonomiju, digitalizaciju i korištenje obnovljivih izvora energije.
Sredstva u novom višegodišnjem financijskom okviru trebaju se iskoristiti za postizanje pametnije, zelenije i povezanije Europe te Europe koja uključuje i približava se građanima.
Potrošeno u krive svrhe
Fondovima se više neće financirati ulaganja u fosilna goriva, što je na raspravi u utorak kritizirao hrvatski eurozastupnik Zelenih Davor Škrlec.
"U ovom periodu je mnogo novca potrošeno u krive svrhe. Ulaganje u fosilna goriva, plinsku infrastrukturu, u sve ono što ne doprinosi provedbi politika koje smo dogovorili u EP-u, poput kružne ekonomije", rekao je Škrlec.
Eurozastupnici su se složili da je nužno pojednostavljenje povlačenja sredstava iz europskih fondova, a kasnije i provedbe. Iako Komisija predlaže da se prioriteti određuju na nacionalnoj razini, Europski parlament smatra da su regije te koje najbolje prepoznaju svoje potrebe.
"Iznimno je važno nastaviti uklanjati nepotrebni administrativni i financijski teret na svim razinama, educirati lokalne i regionalne dionike te javnu upravu i učiniti sredstva dostupnija onima kojima su primarno i namijenjena", rekla je hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić (ECR).
"Potreban je veći stupanj decentralizacije, fleksibilnosti i jači kapaciteti javne uprave u pripremi i provedbi projekata", istaknuo je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP/S&D).
Pregovori na jesen
Kako bi se ostvarili svi ciljevi, uključujući smanjivanje razlika među državama članicama, od kojih su vidljivi primjeri bolja povezanost, bolji pristup zdravstvenim uslugama, čišći okoliš i slično, zastupnici ne podržavaju smanjenje proračuna kohezijskoj politici u novom VFO-u 2021. - 2027.
"Neizvjesnost Brexita i odbijanje nekih članica da izdvoje dodatna sredstva ne smiju ugroziti ciljeve kohezijske politike", zaključio je Picula.
"Ti naši ciljevi moraju biti vidljivi i u EU proračunu i proračunskim instrumentima koje financiramo iz europskog proračuna. Zato je važno da upravo ova nova regulativa bude u skladu sa zadanim ciljevima i omogući financiranje projekata koji odgovaraju na potrebe naših građana i smanjuju razlike u razvijenosti država članica", poručila je Maletić.
Očekuje se da će Europski parlament na jesen započeti pregovore s Vijećem o financiranju buduće regionalne i kohezijske politike EU-a.