Tekst: Dragan Miljuš

MIRKO GRAORAC, pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin nad zatočenicima logora Manjača, tražio je od splitskog Županijskog suda obnovu postupka. Odbili su ga jer drže da nije priložio nove dokaze koji bi zahtijevali novo suđenje.

"Moj slučaj je ispolitiziran, sve su mi smjestile tajne službe"

Graorac i dalje tvrdi da je njegov slučaj ispolitiziran i da su mu sve smjestile hrvatske tajne službe. Čini mu se, međutim, da su se okolnosti promijenile i da sudstvo više nije pod utjecajem politike pa se ponadao da su se stekli uvjeti da se i njegov slučaj preispita, a on oslobodi krivnje za nešto što nije učinio.

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu također je ocijenilo da zahtjev Mirka Graorca ne sadrži nove činjenice i dokaze potrebne za obnovu postupka. Graorac je priložio uvjerenja iz Republike Srpske po kojima u inkriminiranom razdoblju nije bio pripadnik vojnih ili policijskih postrojbi pa tako nije ni mogao biti u logoru Manjača.

Pregledom spisa ustanovljeno je kako se Graorac na suđenju branio upravo tom tezom pa je sud zaključio kako okolnosti na koje se poziva u biti nisu nove, već da svoje tvrdnje jednostavno pokušava dokazati na drugi način. Novi dokumenti nisu takvog značaja da bi mogli dovesti u pitanje pravilnu odluku suda, zaključeno je u odbijenici za obnovu postupka. 

Graorca su teretili svjedoci, zatočenici Manjače. Upravo su njega prepoznali kao zapovjednika vanjske straže. On je, pak, tvrdio da to nije istina i da su pojedini svjedoci sudjelovali u njegovu ispitivanju prilikom uhićenja. Požalio se da su ga mlatili. 

Otišao u Bosnu obići bolesne roditelje, ostao dvije godine

Početkom 1992. godine Graorac je iz Splita otišao u Bosnu obići bolesne roditelje. Zaratilo se pa nije mogao natrag. U Split se vratio na proljeće 1994. godine, nakon što je pokopao oca i majku. Godinu dana nitko ga nije dirao, a onda je u travnju 1995. godine uhićen i optužen za zlodjela u Manjači.

U prvom suđenju osuđen je na 20 godina, a u drugom na 15 godina zatvora. Nije mu pomoglo ni pismo banjolučkog biskupa Franje Komarice, u kojem navodi kako je Graorac tražio i njegovu pomoć kako bi se vratio u Split.

Pomilovanje od Mesića nije htio tražiti, inzistirao je na obnovi postupka. Od toga nije odustao čak ni nakon odslužene kazne. Vjerojatno bi Splitom htio prošetati čista obraza, a nikako ne treba zanemariti ni milijunsku odštetu na koju bi imao pravo ukoliko dokaže nevinost. Za to mu nisu pružili priliku. Svojedobno se oko obnove postupka prilično angažirao i Zoran Pusić, no zahtjev je podnio Graorac osobno.