Foto: 123rf

Laboratorij u Moskvi će zamrznuti vaše tijelo za 36.000$, a samo glavu za 12.000$.

Jedini znak da se ovdje nalazi kriogenička kompanija je na prozoru - posuda od nehrđajućeg čelika otprilike veličine lonca. Koristi se za transport mozga te se stavlja u veću posudu punjenu tekućim dušikom. Mozak tako može biti očuvan dok znanost ne riješi neke probleme. Prvi je kako popraviti štetu od zamrzavanja, drugi je kako doći do podataka u mozgu i opet sve to oživjeti - ili u drugom mozgu ili učitati u računalo, piše Josh Dean za Bloomberg Businessweek.

Ured izgleda kao mali stan, a to i jest - dom osnivača KrioRusa, Danila Medvedeva i Valerije Pride.

Medvedev sjedi pred računalom i pokušava dogovoriti transport mozga iz Španjolske u Rusiju. ''Glavna je stvar to što na niskoj temperaturi prestaju molekularna i atomska aktivnost, tako da vrijeme u biti stane'', kaže Medvedev.

Najbolji način za krio-očuvanje je zamjena sve vode u tijelu s kemikalijom koja pretvara tkivo u staklo kad se smrzne. Proces se zove vitrifikacija te ima jednu manu - nitko ne zna kako ga obrnuti. Medvedev kaže kako to nije bitno te da je glavna stvar da zamrzavanje ne uništava informacije. Kasnije će otkriti i shvatiti kako preokrenuti postupak.

Očuvanje ovisi o situaciji. Medvedev kaže da možete imati najbolju tehnologiju, ali ako nije dostupna u, na primjer Barceloni, ne pomaže vam previše.

Začetak kriogenike

Sve je to u biti nagađanje. Kriogenika je prvi put predložena u 1960-ima. 1969. godine zamrznut je prvi čovjek. Dvije najpoznatije kompanije za kriogeniku su Alcor Life Extension Foundation te Cryonics Institute. KrioRus je jedina kompanija za krio-očuvanje aktivna izvan SAD-a.

Do kraja rujna KrioRus je očuvao 51 čovjeka i 20 ljubimaca. Trošak očuvanja cijelog tijela je 36.000$, ali cijena pada na 12.000$ ako zamrznu samo glavu. Trošak raste s transportom, tako da je dobro umrijeti na području Moskve ako ikako možete.

Pacijente zasad pohranjuju u spremnicima s dvostrukim stijenkama. Tijela su pohranjena na imanju izvan Moskve, u jednom hangaru. ''Ljudi misle da tijela trebaju biti u zgradi, ali nema razloga za to osim tradicije i iracionalnosti'', kaže Medvedev.

''Prvo sve treba biti funkcionalno'', dodaje, ''a kad je funkcionalno onda možete uljepšavati''.

Kompanija ima velike planove. Uskoro sele na poljoprivredni fakultet, nekoliko sati udaljenosti od Moskve. Svima je jasno da je ovo tek početak potrage za besmrtnošću. Medvedev i Pride su također i su-direktori Ruskog transhumanističkog pokreta (RTM - Russian Transhumanist Movement), organizacije i inkubatora ideja za produživanjem životnog vijeka.

Općenito govoreći, transhumanisti vjeruju da će u budućnosti uz pomoć tehnologije pobijediti smrt. Starenje smatraju izlječivom bolešću te (neki) vjeruju da ćemo moći ili izgraditi nova tijela ili prebaciti um i sjećanja u računalo. U svakom slučaju, jedino što trebate je mozak te stoga transhumanisti misle da je nepotrebno zamrzavati cijelo tijelo.

Mikhail Batin, klijent KrioRusa, kaže da je to jedina alternativa u trenutku smrti. ''Bolje je biti zamrznut nego zakopan ili spaljen. To je najbolje što možete učiniti u najgorim okolnostima'', kaže.

Medvedev je kao tinejdžer pročitao Mogućnost besmrtnosti, knjigu Roberta Ettingera u kojoj je prvi put začeta ideja zamrzavanja ljudi. Medvedev je knjigu preveo na ruski, a dvije godine kasnije s Pride je osnovao KrioRus.

Rusija i novi početak kriogenike

Medvedev je proučavao zašto je kriogenika zapela u 1970-ima u SAD-u te je bio odlučan od kriogenike učiniti respektabilnu i prihvaćenu znanstvenu disciplinu. ''Ljudi su sumnjičavi prema novitetima, tako da možete zamisliti optužbe za prevaru ili kultizam'', kaže. 2005. godine su pozvali medije na prvo očuvanje, te do danas ne skrivaju svoj ograničeni budžet i skromna postrojenja.

Medvedev smatra da je Rusija mjesto za novi početak kriogenike. 18% Rusa u nedavnoj anketi izjavilo je kako želi živjeti zauvijek. Medvedev na to gleda kao na milijune potencijalnih mušterija.

Financiranje je bilo i ostalo izazov. Medvedev kaže kako se investitori raspituju, često zato što stare te žele izbjeći smrt. Dok čeka novac, ima drugi cilj - radi na uređenju sistema unutar društva po kojem će zamrzavanje biti jednako prihvatljivo kao i ukop.

Medvedev želi i da se doktori uključe. Znanstvenici koji rade na zamrzavanju tkiva, npr. matičnih stanica i embrija, nadaju se da će uskoro moći zamrzavati i kompleksnija tkiva. To bi moglo omogućiti banke organa, što bi moglo stubokom promijeniti medicinsku transplantaciju.

Ipak, krajnji cilj ostaje besmrtnost. Medvedev i Pride se ne smatraju konkurencijom Alcoru ili Cryonics Institutu, već se nadaju suradnji s njima.

Nećete ništa osjetiti
1. Idealno, tim za kriogeniku pruža kardiopulmonarnu njegu odmah nakon smrti i tijekom prvotnog hlađenja. Ako osoba umre prije nego stigne krio-kirurg, važno je tijelo staviti na led.
2. Ubrizgava se antikoagulant kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi.
3. Krio-kirurg će krv zamijeniti s krio-protektantom. To se naziva perfuzija.
4. Tijelo, ili samo glava, se dalje hladi u suhom ledu tijekom nekoliko dana dok temperatura tkiva ne padne na -120°C.
5. Stanice se vitrificiraju - u biti pretvaraju se u staklo. To sprječava oštećenje koje bi se dogodilo da je tkivo zamrznuto dok je još ispunjeno vodom.
6. Kad je tijelo ili glava doseglo temperaturu tekućeg dušika (-196°C), premješta se u kriogenički spremnik koji se zatim puni tekućim dušikom.
7. Tekući se dušik povremeno dodaje, ali to je to - za pacijenta se može skrbiti bez struje.
8. Pričekajte singularnost.

Rano ujutro idemo vlakom u posjet Tveru, budućoj lokaciji KrioRusa. Pride me uhvatila kako zijevam. Moskovske stambene zgrade brzo zamjenjuje zimzelena šuma, pa zatim mala sela, navodi Dean za Bloomberg Businessweek.

Pride je rođena kao Valerija Udalova, ali je uzela to ime kako bi pokazala ponos u ljudski potencijal (pride = ponos, op. prev.). Inače je termodinamičarka, ali više od desetljeća joj je glavni fokus kriogenika. Očuvala je svog psa, i mozak svoje majke.

Pride i Medvedev zajedničkim snagama komuniciraju s inozemnim grupama o uspostavljanju podružnica. Kina je slična Rusiji po tome što se stvari mogu brzo rješavati, a u Švicarskoj je eutanazija legalna te je zbog toga idealna jer se može točno odrediti kad će osoba umrijeti.

Postrojenje u Tveru će ispočetka biti skromno - samo ured s osnovnom laboratorijskom opremom koji će služiti i kao predavaonica. Premještanje trenutnih pacijenata nije prioritet.
U ovom času je to teško zamisliti. Poljoprivredni Institut Tver je sovjetski fakultet, skup betonskih zgrada usred šume. Ravnatelj nabraja sve što škola može ponuditi - studente željne znanja, aktivne laboratorije, veterinarski odjel, itd. Obližnji medicinski fakultet bi također želio sudjelovati u projektu, koji uživa potporu lokalne uprave i državnih vlasti.

''Volio bih živjeti vječno''

Ravnatelj Balayan je bivši vojni pilot te na pitanje što ga je privuklo transhumanizmu odgovara: ''Nemam više 18 godina. Volio bih živjeti vječno, a to možemo istraživati ovdje''.

Jednom mjesečno u KrioRusu održava se čajanka za javnost, kako bi se raspravile ideje i odgovorilo na pitanja znatiželjnika. Za one koji ne mogu doći održava se i prijenos preko interneta.

Na skupu su ljudi svih profila - gerontolog srednjih godina, matematičar i predavač na Ekonomskom institutu, djevojka čiji je san da joj mozak stalno bude priključen na Internet, prelijepa ruska glumica, psihologinja te mnogi drugi.

Pride svečano objavljuje kako se s postrojenjem u Tveru kreće naprijed te da će Medvedev biti direktor. Sljedeće godine bi se tamo već moglo živjeti i raditi. Svi su se nasmijali kad je Medvedev objavio da je Tver budući centar Rusije.

Ipak, tko zna. Najveća autocesta u zemlji je sad u izgradnji između St. Petersburga i Moskve, i prolazi nekoliko stotina metara od Tvera. Brzim vlakom iz Moskve do Tvera treba manje od dva sata. Novo postrojenje će biti dvostruko veće od Alcora i Cryonics Instituta zajedno, hvali se Medvedev.

''Postoji puno potencijalnih investitora. Vrijeme kriogenike je stiglo'', kaže Medvedev.