Foto: Hina

PRESUDA čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata nije presuda Hrvatskoj, pogotovo ne za agresiju, pa žrtve zločina ne mogu tražiti odštetu od Zagreba, izjavila je odvjetnica jednog od osuđenih u slučaju "Prlić i drugi" koji će Haški sud zaključiti idućeg tjedna.

UN-ov sud za bivšu Jugoslaviju donijet će u srijedu pravomoćnu presudu šestorici vojnih i političkih vođa Hrvata u BiH za zločine nad muslimanima tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993.-1994.
 
Ti su zločini bili sastavni dio zločinačkog plana etničkog čišćenja muslimana u kojem je sudjelovao i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, stoji u obrazloženju presude iz svibnja 2013.
 
Odvjetnica Vesna Alaburić kaže da se ta presuda odnosi isključivo na individualnu kaznenu odgovornost pojedinaca kojima se sudilo i da činjenična utvrđenja u obrazloženju nemaju pravno obvezujuće značenje i snagu.
 
"To nije presuda Hrvatskoj, čak i ako žalbeno vijeće ne promijeni kvalifikacije raspravnog vijeća. Zato na temelju te presude nitko od Hrvatske ne može zahtijevati naknadu štete", rekla je Hini braniteljica Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
 
Ipak smatra da je proces bio svojevrsno suđenje tadašnjem hrvatskom vodstvu, jer je haški tužitelj tvrdio da su Tuđman i dio najviših političkih i vojnih dužnosnika Hrvatske članovi udruženog zločinakog pothvata.
 
"Bilo je to i suđenje Hrvatskoj u širem smislu, jer je sukob Hrvata i muslimana u BiH tužitelj kvalificirao kao međunarodni", rekla je Alaburić i pojasnila da se ta kvalifikacija temeljila na tvrdnjama o izravnoj angažiranosti jedinica Hrvatske vojske na području BiH i kontroli vlasti u Zagrebu nad vlastima u Herceg-Bosni.
 
Obranu optuženih otežavalo je to što su iste ili vrlo slične tvrdnje sadržane u ranijim presudama bosanskohercegovačkim Hrvatima Dariju Kordiću, Tihomiru Blaškiću i Mladenu Naletiliću Tuti te su kao "presuđene činjenice" uvedene u predmet Prlić i dr.
 
"Obrana je morala dokazivati netočnost tvrdnji na kojima počiva zaključak o međunarodnom karakteru sukoba. U prvostupanjskom postupku u tome, nažalost, nismo uspjeli", rekla je Alaburić.
 
Posebno odbacuje ocijene da se na temelju važeće presude Hrvatsku može smatrati agresorom u BiH. "Pojam 'agresije' se dosad nije koristio. Ni kontrola nad vojnim postrojbama druge države, koja može opravdati karakterizaciju sukoba kao međunarodnog, nije dostatna da se govori o agresiji", ističe Petkovićeva odvjetnica.

Alaburić očekuje smanjenje kazne
 
Haški suci nepravomoćno su u svibnju 2013. osudili šestoricu Hrvata na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, teških povreda Ženevskih konvencija te kršenja zakona i običaja ratovanja.
 
Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
 
"Ni jednog trenutka nismo negirali da su zločini počinjeni, ali smo kontekstom inkriminiranih događanja pokušali dokazati da ti zločini nisu bili posljedica zločinackog plana etničkog čišćenja", rekla je Alaburić.

Obrane optuženih u žalbama su tražile da se njihovi branjenici oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje, a alternativno da se značajno smanje izrečene kazne.

Upitana kakav ishod očekuje u srijedu, kaže da bi ukidanje prvostupanjske presude smatrala izvjesnim kada bi očekivanja temeljila isključivo na pravnim kriterijima. "Ovako očekujem neko kompromisno rješenje, pa je zato smanjenje kazne realnija opcija", rekla je.