PANDEMIJA koronavirusa je osim velikog broja zaraženih i umrlih od posljedica virusa uzrokovala još jedan ogroman zdravstveni problem, znatno je narušila mentalno zdravlje stanovništva, što se vidi po nizu situacija. Zasigurno najpotresnija je smrt liječnice iz Zarazne koja se mjesecima borila na prvoj liniji protiv covida-19 liječeći teško oboljele pacijente. Iako pravi razlozi njenog suicida nisu poznati, prema riječima njenih prijatelja, ova je stresna i teška situacija ostavila traga na njoj.

>>Liječnica iz Zarazne koja je radila s covid pacijentima oduzela si je život

>>Liječnici i sestre su pod neviđenim pritiskom: "Svaki dan im netko umire"

Uz to se dogodio i ogroman porast obiteljskog nasilja. Anita Matijević iz Ministarstva unutarnjih poslova rekla je kako je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen porast kaznenih djela nasilja u obitelji za 43.4 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Psihologinja Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih, kazala nam je da na osnovi rezultata prijašnjih istraživanja iz ekonomskih i zdravstvenih kriza očekuju da 30 posto djece i mladih i 25 posto odraslih razvije posttraumatski stresni poremećaj u ovoj pandemiji.

Sociolog Zdravko Bokulić uputio je javni apel parlamentarnim strankama u saboru da se hitno očituju i da u saboru potaknu raspravu o pitanjima mentalnog zdravlja, a povratno su mu se javili predsjednica stranke Nova ljevica i psihijatrica iz zagrebačkog KBC-a Ivana Kekin te saborski zastupnik Tomislav Tomašević iz platforme i stranke Možemo!.

>>Tomašević: Raste broj mentalnih bolesnika, Hrvatska nema strategiju

"Nacija je u masovnoj psihotraumi kao 1991."

"Nacija je u masovnoj psihotraumi. Ja sam počeo apelirati na saborske zastupnike, prvenstveno Ivanu Kekin i Tomislava Tomaševića, da govore o ovoj temi u saboru. Krenuo sam s apelima nakon što je ona liječnica počinila suicid, jer vidim da nitko ništa ne poduzima na općem planu. Kako je Ivana Kekin psihijatrica, obratio sam se njoj. Treba urgentno djelovati. Situacija je tragična, bilo bi mi prirodno da su ljudi s Rebra, Vrapča, Jankomira ili iz Kukuljevićeve nešto poduzeli na nacionalnom nivou. Postoje institucije gdje rade kvalitetne programe za psihološku pomoć, ali na razini društva ovo nije prepoznato kao tema. Pogledajte samo kako je poraslo nasilje prema djeci, ženama, ne samo kod nas, svugdje, i zato tražim da se u saboru govori o tome, da se prepozna da je društvo u masovnoj psihotraumi kao što je bilo 1991. Potrebna je neka strategija koja će biti sveobuhvatna", istaknuo je Bokulić za Index.

Drago mu je što mu se Tomašević javio i obećao da će o tome govoriti u saboru.

Razgovarali smo i s Ivanom Kekin, predsjednicom stranke Nova ljevica i psihijatricom iz zagrebačkog KBC-a, koja nam je rekla da joj se Bokulić javio.

"Za termin masovne psihotraume nisam čula, pa mi je nezgodno o tome govoriti, no svakako vidimo da postoji određen pritisak na mentalno zdravlje i da imamo porast psihičkih poteškoća kod građana tijekom ove pandemije. Mi pokušavamo podići ovu temu i uvesti je u fokus javnost, održali smo i konferenciju za medije na tu temu. Iznova pozivamo vladajuće da se donese strateški plan za mentalno zdravlje. No kad govorimo o realizaciji plana koji bi prevenirao poteškoće, to ovisi o vladajućima. Činjenica je da se tema mentalnog zdravlja slabo spominje i da ona nije vladi na listi prioriteta", kazala je Kekin za Index.

Ivana Kekin: Cjepiva za koronavirus ima, dok cjepiva za depresiju, panične napadaje, alkoholizam i suicid nema

Spomenula je i kako je održala konferenciju za medije povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja na kojoj je istaknula kako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila istraživanje koje pokazuje da je u vrijeme pandemije u 93 posto zemalja svijeta pala zdravstvena usluga na području mentalnog zdravlja te da Hrvatska nije nikakva iznimka.

Upozorila je da se kod nas odnedavno zatvaraju pojedini odjeli psihijatrije, poput onog u KB-u Dubrava, i smanjuje prostor u KBC-u Zagreb zbog štete od potresa.

"Sve to u situaciji kada se pogoršava mentalno zdravlje populacije, a očekujemo daljnje pogoršanje. Umjesto da se širimo, da se ulaže u infrastrukturu, mi se 'skupljamo', a usluga se sve više sužava i smanjuje", upozorila je Kekin.

Navela je kako će cjepiva za koronavirus biti, dok cjepiva za depresiju, panične napadaje, alkoholizam i suicid nema niti će ga biti.

Prvi korak, istaknula je, trebalo bi biti donošenje nacionalne strategije kako bi se više ulagalo u preventivu i mobilne timove te da se moramo odmaknuti od modela liječenja u kojem se većina kroničnih bolesnika liječi hospitalno.

Beroš: Požurujem donošenje Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja

Ministar zdravstva Vili Beroš za Index je pak rekao da požuruje donošenje Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2021. - 2030. te da je riječ o izuzetno važnom problemu.

Ministarstvo zdravstva je, navodi, izradilo Nacrt strateškog okvira, te su na Povjerenstvu za mentalno zdravlje u zadnjoj fazi konzultacije oko tog nacrta prije nego što se isti pošalje u proceduru na javno savjetovanje.

"Svrha Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2021. - 2030. je da se u skladu s donesenim strategijama na drugim područjima, posebice na području zaštite zdravlja, uspostave dugoročni ciljevi za unaprjeđenje postojećih i razvoj novih modela zaštite mentalnog zdravlja kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja i invalidnosti povezanih s njima te povećala dostupnost skrbi na cijelom teritoriju Republike Hrvatske", kazao je Beroš za Index.

Istaknuo je kako su temelji kvalitetne skrbi podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja, pravodobno otkrivanje mentalnih poremećaja te odgovarajuće liječenje i rehabilitacija.

"Dio kvalitetne skrbi rezultira potpunim oporavkom osoba s duševnim poremećajima i njihovim uključivanjem u zajednicu aktivnim sudjelovanjem u terapijskom procesu. Unaprjeđenje i zaštita mentalnog zdravlja bitni su za cjelokupnu društvenu zajednicu zbog podizanja kvalitete zdravlja građana, što pridonosi osobnom zadovoljstvu, socijalnoj uključenosti i produktivnosti cijele zajednice. Time se smanjuju potrebe za zdravstvenom skrbi te se potiče ekonomski društveni razvoj", naveo je Beroš.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih pokrenula online grupe podrške

Psihologinja Gordana Buljan Flander istaknula je kako Poliklinika za zaštitu djece i mladih provodi niz aktivnosti da se zaštiti mentalno zdravlje djece koje je narušeno tijekom ove pandemije.

"S obzirom na nužnost tjelesnog distanciranja i epidemiološke mjere u vrijeme pandemije, svjesni smo da roditelji sada još i više trebaju stručnu podršku i savjetovanje vezano uz primjerenu brigu za djecu u situaciji povećanog stresa. Stoga smo organizirali online grupe podrške roditeljima", kazala je.

Prošlog tjedna krenuli su s grupom podrške za roditelje osnovnoškolaca koja će se odvijati kroz ukupno 6 online susreta na platformi Zoom.

"Roditelji se mogu prijaviti na prijavnom linku na našoj web stranici uz uputnicu liječnika primarne zdravstvene zaštite. Grupe će voditi psiholozi, psihijatri, neuropedijatar, socijalni pedagozi, socijalni radnici. Uskoro ćemo organizirati online grupe podrške i za roditelje predškolaca i roditelje srednjoškolaca", kazala je.

Istaknula je kako je danas posebno važno govoriti o otpornosti djece i mladih.

Buljan Flander: U vrijeme pandemije više od 30 posto odraslih razvija simptome anksioznosti i depresivnosti, a više od 50 posto ima izražene znakove stresa

"Djeca i mladi sada trebaju sigurne, tople, brižne i podržavajuće roditelje ili druge odrasle osobe, koji će biti uz njih i učiti ih nositi se i suočiti sa stresom na zdrav način. Zbog toga smo pripremili materijale koji su osmišljeni kako bi djeci pomogli organizirati misli i osjećaje te razviti osjećaj kontrole nad vlastitom sigurnošću i pri suočavanju s velikom krizom. Na taj način pomažemo djeci pretvoriti stresnu i eventualno traumatsku situaciju u konstruktivno iskustvo učenja i nošenja sa stresom. Materijali se mogu pronaći u rubrikama COVID-19 i Publikacije na web stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba te na platformi Podrška na dlanu na web stranici Zagreb.hr", kazala je prof. Buljan Flander.

Još od početka pandemije covida-19 Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba je prilagodila pružanje svojih usluga aktualnoj situaciji te kontinuirano djeci i roditeljima, koji iz različitih razloga ne mogu ostvariti zdravstvene usluge uživo, pruža te usluge informacijsko-komunikacijskim sredstvima sukladno odluci i odobrenju HZZO-a.  

"Istraživanja pokazuju da u vrijeme pandemije više od 30 posto odraslih razvija simptome anksioznosti i depresivnosti, a više od 50 posto ima izražene znakove stresa. Utjecaj pandemije na mentalno zdravlje roditelja i visok roditeljski stres mogu negativno utjecati na roditeljska ponašanja, a time i mentalno zdravlje djece. Pozivamo roditelje djece osnovnoškolske dobi da se uključe u naše online grupe podrške koje će se odvijati još naredna četiri tjedna, srijedom od 18:00 do 19:15 sati, putem Zoom platforme, pod vodstvom psihologa, psihijatra, neuropedijatra, socijalnog pedagoga i socijalnog radnika i tijekom kojih će se roditeljima pružati multidisciplinarna podrška i psihoedukacija uz priliku za postavljanje pitanja stručnjacima", kazala je prof. Buljan Flander.

Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata)

Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr)

Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)

Pomoć možete zatražiti i putem platforme Psihološka pomoć