DANAS je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), a nakon nje potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac održao je prezentaciju o novom krugu porezne reforme.

Ključne izmjene uključuju promjene u oporezivanju nekretnina, najma i porez na dohodak. Uvodi se porez na nekretnine koji se primarno odnosi na stambene objekte, dok su poljoprivredne i proizvodne nekretnine izuzete. Porez se neće plaćati za nekretnine u dugoročnom najmu ili one koje nisu funkcionalne zbog oštećenja.

Kratkoročni najam bit će više oporezovan, a dugoročni ostaje bez dodatnih poreza.

Osobni odbitak se povećava s 550 na 600 eura, a smanjuju se i maksimalne stope poreza na dohodak. Također, povratnici u Hrvatsku bit će oslobođeni od poreza na dohodak na pet godina, pod uvjetom da su minimalno dvije godine neprekidno boravili u inozemstvu.

Poslodavci će izgubiti olakšice za zapošljavanje mladih, no mladi će zadržati povrat poreza na dohodak. Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se na 50 tisuća eura, a kiosci će morati izdavati račune.

Ove promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2025. godine, a lokalne jedinice imat će mogućnost određivanja visine poreza na nekretnine unutar zadanih okvira. Ove godine će to moći iznimno do 28.2., a referentni datum za određivanje poreza na nekretnine bit će 31. ožujka. 

> TEKSTUALNI PRIJENOS

Novinarima će biti predstavljena prezentacija novog kruga reforme. Ministrova prezentacija trebala bi početi za nekoliko minuta. Presica, inače, kasni više od 40 minuta. Nakon toga planirane su izjave sudionika GSV-a. 

Počinje presica.

Ministar Primorac se na početku ispričao zbog kašnjenja, rekao je da se sjednica GSV-a odužila. Rekao je da idu u smjeru poreznog rasterećenja rada i poreznog opterećenja imovine.

"Porezne izmjene idu u pravcu povećanja pravednosti poreznog sustava. Snažno rastu cijene nekretnina i najma zbog premalog oporezivanja. Tu mislim i na dohodak od najma, posebno kratkoročnog najma. Suočavamo se i s problemom manjka radne snage", rekao je. 

Mijenjat će se šest poreznih zakona - Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi i Zakon o PDV-u. 

Primorac prvo govori o oporezivanju nekretnina.

"Smatramo da će porez na nekretnine poslati jasan signal i poruku svima onima koji nastoje ulagati isplati li se to dugoročno i koliko ili postoje i neki drugi oblici ulaganja", rekao je. Kaže i da su i stranci bili motivirani ulagati u Hrvatskoj u nekretnine umjesto u svojim zemljama jer u njima uglavnom postoji porez na nekretnine.

Tko neće plaćati porez na nekretnine

"Porez na nekretninu neće plaćati onaj tko koristi nekretninu ili je dugoročno iznajmljuje", kazao je. 

Kaže da će se porez na nekretnine primarno plaćati za stambene nekretnine, dok se neće plaćati za nekretnine koje služe poljoprivredi, obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti. "Ako nastupi potres ili poplava i nekretnina završi u stanju koje nije funkcionalno za život, neće se plaćati porez na nju. Neće se plaćati ni za stare nekretnine koje nemaju krov, kojima je narušena statika...", dodaje. 

Neće se porez plaćati ni za staračke domove, studentske domove...

"Zakonom smo predvidjeli mogućnost kojom se može odrediti oslobođenje plaćanja ovog poreza za socijalno ugrožene građane", kaže Primorac i dodaje da će se za to propisati točni kriteriji. 

Određen referentni datum za godišnji porez na nekretnine, lokalne jedinice same određuju visinu poreza

"Porez će se utvrđivati sa stanjem na dan 31. ožujka", rekao je. Da bi bila oslobođena poreza, nekretnina mora biti deset mjeseci u dugoročnom najmu. Ako netko plati porez jer je zadužen 31.3. i nakon toga proda nekretninu, ne može dobiti povrat poreza, ali onaj tko je kupio nekretninu neće morati platiti porez za tu godinu. 

"Jedinice lokalne samouprave mogu propisati visinu poreza na nekretnine u zadanom rasponu", kaže Primorac. Ako ne propišu, vrijedit će za sve nekretnine porez koji je vrijedio za kuće za odmor za 2024. godinu. Ako jedinica lokalne samouprave nije imala porez na kuće za odmor u 2024., onda će se primjenjivati najniža stopa od 0.6 eura po m2. 

Jedinice lokalne samouprave moći će zonirati tako da se veći porez plaća za one nekretnine koje su prvi red do mora ili u centru Zagreba. 

Porez se uvodi 1. siječnja, najviša gornja granica bit će 8 eura po m2

"Porez se uvodi 1. siječnja 2025., iznimno će se odobriti lokalnim jedinicama određivanje visine poreza do 28. veljače, inače će taj rok biti do 15. prosinca", kaže Primorac. 

"Porez bi trebao postati zajednički prihod lokalne samouprave i države, 80 posto ide lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi", rekao je. 

Kaže da ovih 20 posto državi nije zbog manjka u proračunu, nego zbog izravnanja jer prihodi različitih jedinica lokalne samouprave od poreza na nekretnine neće biti ni blizu isti. "I ovih 20 posto na kraju će završiti u jedinicama lokalne samouprave", rekao je.

Kaže da je bilo nužno porez na kuće za odmor transformirati u porez na nekretnine.

Najviša gornja granica poreza na nekretnine bit će 8 eura po m2. 

Porez na apartmane

Primorac prelazi na porez na apartmane. 

"Porezno opterećenje dugoročnog najma sad je oko 8%, a kratkoročnog oko 2 posto. Dakle, kratkoročni je podoporezovan, dugoročni je višestruko više oporezovan", rekao je.

"Povećava se prije svega donji prag poreza za kratkoročni najam, ali to nije moguće jednako za cijeli teritorij RH. Odlučili smo tome pristupiti oslanjanjem na indeks turističke razvijenosti", kaže.

"Ambicija nam je bila minimalno izjednačiti opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma", dodaje.

Za nekretnine koje se kratkoročno iznajmljuju u najrazvijenijim turističkim destinacijama plaćalo bi se paušalno najmanje 150 eura po krevetu, a najviše 300 eura.

Za dugoročni najam nema poreza na nekretnine, a za kratkoročni ima. 

Porezno rasterećenje plaća

Osobni odbitak se povećava s 550 na 600 eura, kao i odbici za uzdržavane članove i invalidnost. 

Viša stopa poreza na dohodak će se primjenjivati na osnovicu od 60 tisuća eura godišnje. 

Smanjuju se rasponi u kojima lokalne jedince mogu utvrditi porez na dohodak. 

"Odluku o stopama poreza na dohodak lokalne jedinice mogu donijeti do 28. veljače, ali će se odnositi na cijelu godinu. Porezna uprava će vratiti građanima preplaćeni iznos", kaže Primorac. 

Povratnici u Hrvatsku pet godina neće morati plaćati porez na dohodak

Primorac kaže da će povratnici u Hrvatsku biti oslobođeni poreza na dohodak pet godina, pod uvjetom da su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine. Neće biti oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko. 

Poslodavci više neće biti oslobođeni plaćanja mirovinskog i zdravstvenog za mlade. "Od toga su profitirali samo poslodavci, mladi nisu dobili ništa veće plaće zbog toga", rekao je ministar. Poslodavci koji već koriste mjeru moći će to pravo koristiti ukupno pet godina, ali od 1. siječnja više se neće moći koristiti za nova zapošljavanja. 

"Mlade osobe do 25 godina i dalje će imati umanjenje 100% poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 50% povrata, to je mjera koja ostaje na snazi", rekao je. 

Raste prag za ulazak u sustav PDV-a, kiosci će morati izdavati račune

Raste prag za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 50 tisuća eura. 

Kiosci će odsad morati izdavati račune. 

Blokirat će se financijske transakcije ilegalnih priređivača igara koji su prijavljeni u drugim zemljama, a u Hrvatskoj nude usluge preko web stranica. 

Novinarska pitanja

Koliko se može uprihodovati od poreza na nekretnine?

"Za 2023. radi se o oko 27 milijuna eura od poreza za kuće za odmor, ali jako je teško predvidjeti... Ako svi odluče dugoročno iznajmiti, onda su financijski učinci minimalni. To je super jer nama taj novac de facto i ne treba, a ostvarili smo cilj", rekao je.

Može li se za cijeli grad proglasiti zona najnižeg poreza na nekretnine od 0.6%?

"Može, naravno. Lokalne jedinice najbolje znaju gdje postoji problem priuštivog stanovanja", rekao je Primorac. 

Tko će odlučivati koje su nekretnine funkcionalne, a koje nisu?

"Tu će biti potreban dodatni angažman ili Porezne uprave ili jedinice lokalne samouprave. Imamo crvene naljepnice, imamo one za koje je jasno da nisu za stanovanje. Morat će se za svaku procjenjivati", kazao je. 

Kako ste došli do toga da bude 10 mjeseci minimalni rok za dugoročni najam, hoće li se, primjerice, studente u Splitu i dalje izbacivati zbog sezone?

"Mislili smo da je dovoljno dobar, oni koji ozbiljno iznajmljuju počinju već u petom mjesecu i iznajmljuju i do 10. mjeseca."