VISOKI europski diplomat rekao je da se 100 "sumnjivih incidenata" u Europi ove godine može pripisati Rusiji. Govoreći uoči sastanka s kolegama iz NATO-a u Bruxellesu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský naglasio je da Europa mora poslati snažan signal Moskvi da se to neće tolerirati.

Glavna tema sastanka - ruski hibridni rat

"Ove godine bilo je 500 sumnjivih incidenata u Europi. Do 100 njih može se pripisati ruskim hibridnim napadima, špijunaži, operacijama utjecaja", rekao je Lipavský. Pitanje ruskih hibridnih prijetnji bilo je jedna od glavnih tema tijekom dvodnevnog sastanka NATO-a u Bruxellesu koji je završio u srijedu.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da su i Rusija i Kina pokušale destabilizirati europske zemlje i podijeliti europska društva sabotažama, kibernetičkim napadima i energetskim ucjenama.

Rutte je dodao da se NATO složio oko niza mjera za suzbijanje "neprijateljskih i kibernetičkih aktivnosti Rusije, uključujući poboljšanu razmjenu obavještajnih podataka, više vježbi, bolju zaštitu kritične infrastrukture i poboljšanu kibernetičku obranu".

Govoreći u Berlinu u srijedu, njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da se njegova zemlja suočava sa značajnom prijetnjom sabotaže i od Rusije i od Kine. Naglasio je potrebu da se zemlja bolje pripremi za napade i postane otpornija, piše The Guardian.

Bujica incidenata

Posljednjih su godina europske nacije svjedočile bujici incidenata - kibernetičkim napadima, paljevinama, zapaljivim napravama, sabotažama, pa čak i zavjerama za ubojstva. Cilj je takvih akcija, vjeruju sigurnosni dužnosnici, posijati kaos, pogoršati socijalne napetosti među ukrajinskim saveznicima i prekinuti vojnu opskrbu Kijeva.

Zabrinutost u Europi zbog potencijalnih ruskih hibridnih napada pojačana je nakon odobrenja Ukrajini da koristi američke i britanske rakete dugog dometa u napadima unutar Rusije.

Rutte je u studenom upozorio da je ruska kampanja hibridnih napada ukazala da Moskva brzo premješta crtu bojišnice iz Ukrajine "na baltičku regiju, zapadnu Europu, pa čak i na daleki sjever".

Niz sabotaža

Europske obavještajne službe proučavaju niz sumnjivih ruskih operacija.

Švedska vodi istragu o navodnoj sabotaži dvaju podmorskih kabela u Baltičkom moru, a zapadni dužnosnici sumnjaju da je brod namjerno presjekao kabele vukući sidro duž morskog dna više od 160 kilometara.

U Ujedinjenom Kraljevstvu se ispituje slučaj sofisticiranog špijunskog lanca koji je navodno prosljeđivao tajne Rusiji tijekom gotovo tri godine, prikupljajući obavještajne podatke o metama diljem Europe. Policija također istražuje jesu li špijuni povezani s Rusijom slali zapaljive naprave - putem dostavne tvrtke DHL - po Europi, u Birmingham i Leipzig u Njemačkoj.

Uvjerljivo najozbiljnija prijetnja bila je zavjera za ubojstvo usmjerena na Armina Pappergera, izvršnog direktora njemačke tvrtke Rheinmetall, jedne od mnogih europskih tvrtki koje pomažu opskrbu Ukrajine oružjem.

Reakcija NATO-a

Ravnatelj njemačke protuobavještajne službe Bruno Kahl rekao je da bi ruske sabotaže mogle na kraju potaknuti NATO da razmotri pozivanje na klauzulu o međusobnoj obrani iz članka 5. Širok geografski opseg i raznolika priroda prijetnji predstavljaju značajan izazov za Zapad u mobilizaciji resursa i učinkovitom suprotstavljanju ruskoj agresiji.

Jedan bivši visoki obrambeni dužnosnik rekao je da je praktički nemoguće u potpunosti se suočiti s eskalirajućim hibridnim ratom Moskve. Bivši europski dužnosnik, koji je nedavno napustio svoj položaj, rekao je da je Zapad godinama podcjenjivao ruske hibridne aktivnosti, gubeći dragocjeno vrijeme za razmjenu obavještajnih podataka i povećanje obrambenih kapaciteta.

Neke zemlje sada su primorane osloniti se na nevladine agencije kako bi zaštitile svoje teritorije. Nizozemska je objavila planove za privremeno angažiranje privatnih brodarskih tvrtki kako bi ojačala sigurnost u svom dijelu Sjevernog mora.

Kremlj se oporavio od šoka

Do povećanja ruske aktivnosti došlo je nakon što se špijunski aparat Kremlja oporavio od početnog šoka protjerivanja iz Europe 450 ruskih agenata koji su se predstavljali kao diplomati, kao odgovor na invaziju na Ukrajinu.

Bez tradicionalne mreže špijuna baziranih u veleposlanstvima, zapadni dužnosnici vjeruju da je Rusija bila prisiljena pribjeći riskantnijim i manje konvencionalnim metodama, oslanjajući se na kriminalce za obavljanje prljavog posla.