BROJ preuranjenih smrti prouzročenih onečišćenjem zraka finim česticama u Europi je pao za 10 posto godišnje, no nevidljivi ubojica i dalje godišnje prerano odnosi 307.000 ljudskih života, objavila je u ponedjeljak Europska agencija za okoliš (EEA).

Kad bi se članice EU pridržavale najnovijih smjernica o kvaliteti zraka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), broj smrtnih slučajeva od posljedica onečišćenja evidentiranih u 2019. mogao bi se prepoloviti, stoji u izvješću EEA.

Kakvo je stanje bilo proteklih godina?

U 2018. je broj smrtnih slučajeva povezanih s finim česticama, onima promjera manjeg od 2.5 mikrometara ili PM 2.5, procijenjen na 346.000.

Očigledno smanjenje broja smrtnih slučajeva u 2019. godini dijelom se pripisuje povoljnim vremenskim prilikama, no prije svega progresivnom poboljšanju kvalitete zraka na čitavom kontinentu, podaci su Centra za praćenje onečišćenja zraka Europske unije.

Početkom 1990-ih fine su čestice, koje uspijevaju prodrijeti duboko u pluća, utjecale na gotovo milijun prijevremenih smrti u 27 zemalja članica EU, kaže se u izvješću.

Ta je brojka do 2005. i više nego prepolovljena - na 450.000 preranih smrti.

Tijekom 2019. fine su čestice prouzročile 53.800 prijevremenih smrti u Njemačkoj, 49.900 u Italiji, 29.800 u Francuskoj i 23.300 u Španjolskoj. U Poljskoj je umrlo 39.300 ljudi, što je najveći broj po glavi stanovnika.

Dušikov dioksid i prizemni ozon - dva glavna onečišćivača

EEA je uočila i preuranjene smrtne ishode povezane s preostala dva glavna onečišćivača, s udisanjem dušikova dioksida, uglavnom od ispušnog dima automobila, kamiona i od termoelektrana, no ističe da je i ta brojka pala za 40.000 ili za četvrtinu između 2018. i 2019. godine.

I broj smrtnih slučajeva povezanih s prizemnim ozonom u 2019. je pao za 13 posto, što je u brojkama 16.800 umrlih.

Agencija ističe da je onečišćenje zraka, koje je izravna posljedica globalnog zagađenja okoliša, i dalje najveća prijetnja ljudskome zdravlju u Europi. 

Srčane bolesti i moždani udari uzrokuju većinu prijevremenih smrti za koje se okrivljuje zagađenost zraka, a slijede plućne bolesti i rak.

Kada su posrijedi djeca, onečišćenje atmosfere u toj dobnoj skupini može štetno utjecati na razvoj pluća, prouzročiti respiratorne infekcije i pogoršati astmu.

Bez obzira na to što se situacija popravlja, EEA je u rujnu upozorila da je većina zemalja EU još uvijek u kategoriji višoj od preporučenih granica onečišćenja, bilo da se radi o europskim smjernicama ili o ambicioznijim ciljevima WHO-a.

"Onečišćenje zraka u svijetu godišnje uzrokuje sedam milijuna prijevremenih smrti"

Po podacima ovoga UN-ova zdravstvenog tijela, onečišćenje zraka u svijetu godišnje uzrokuje sedam milijuna prijevremenih smrti, što je u istom rangu kao pušenje i loša prehrana.

U rujnu je alarmantna statistika potaknula WHO da pooštri dotadašnje preporučene granice za velike zagađivače zraka prvi put od 2005. godine.

"Ulaganje u čišći način grijanja domova, u prijevoz, poljoprivredu i industriju poboljšava zdravlje, produktivnost i kvalitetu života svih Europljana, a posebno onih najugroženijih", rekao je direktor EEA Hans Bruyninck.

EU želi smanjiti broj prijevremenih smrti prouzročenih onečišćenjem zraka finim česticama za najmanje 55 posto u 2030. godini u odnosu na 2005.

Agencija procjenjuje da će, nastavi li stopa onečišćenja zraka padati sadašnjim tempom, cilj biti postignut do 2032. godine. No u izvješću EEA se dodaje da bi zbog globalnog starenja stanovništva i sve više ljudi koji žive u velikim zagađenim gradovima taj cilj mogao biti otežan.

"Starija populacija osjetljivija je na onečišćenje zraka, a viša stopa urbanizacije obično znači da je i više ljudi izloženo koncentracijama PM 2.5, koje su najčešće puno više u gradovima", napominje se u izvješću.