OPORBA nakon dugo vremena ima priliku poniziti HDZ. Ako ne bude nekih velikih iznenađenja, to bi se trebalo dogoditi 12. siječnja, kad Hrvati u drugom krugu predsjedničkih izbora biraju između Dragana Primorca, kandidata HDZ-a, i aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, koji je s 49.09 posto glasova bio uvjerljiv u prvom krugu.

Javnost se sprda s Primorcem

>> Pitali smo vas hoćete li glasati za Primorca ili Milanovića. Primorac završio treći

Naravno da treba pričekati iduću nedjelju prije zaključaka, ali već sad je jasno kako HDZ već dugo nije bio u ovako nepovoljnoj poziciji. Dragan Primorac prikupio je skromnih 19.35% glasova, a s takvim rezultatom te političkim likom i djelom HDZ-ovog kandidata širi dio javnosti uglavnom se izruguje.

Dojam je kako Milanovića očekuje tek rutinska potvrda pobjede. S tim se slaže i politički analitičar Ivan Rimac.

"Jedino što bi Milanoviću eventualno moglo uzeti pobjedu jest krađa na izborima. Nadam se da u ovoj zemlji nismo do toga došli. Milanović ne bi smio prema ovom rezultatu u prvom krugu biti na manje od 60 posto. Što god da HDZ sad napravi, on doista Milanovića može teško nadmašiti", govori za Index Ivan Rimac.

Ovo je prvi put da se Plenković nosi s ovakvom vrstom poraza

To je prvi put da se ovakvo nešto događa otkako je HDZ 2016. preuzeo Andrej Plenković. Na svojim prvim izborima, on je lakše nego što se očekivalo pobijedio Narodnu koaliciju koju je predvodio Milanović i sastavio vladu s Mostom.

Kasnije je Most otpao, uskočio je HNS, bilo je to vrijeme kad se već dalo naslutiti kako je Hrvatska dobila premijera s autokratskim tendencijama, koji će poprilično uspješno HDZ voditi kroz iduće izbore.

Na parlamentarnim izborima 2020., kao i na onima 2024., HDZ je bio uvjerljiv izborni pobjednik. Poraz je zabilježen na predsjedničkim izborima 2020., no tadašnji poraz više se pripisivao gafovima tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i uvjerljivoj kampanji Milanovića nego nekoj lošoj situaciji unutar stranke.

HDZ neuvjerljiv na EU izborima 2019., ali to ne znači ništa

HDZ-u se zna prigovarati loš rezultat na izborima za Europski parlament 2019. godine, no treba znati kako su EU izbori obično popraćeni katastrofalno niskom izlaznosti te nisu lakmus papir na temelju kojeg se može osjetiti puls javnosti.

Iako HDZ nije polučio željeni rezultat, opet je osvojio najveći broj glasova (22.72% naspram SDP-ovih 18.71%) te jednak broj mandata kao i SDP, njih četiri. Na ovogodišnjim EU izborima HDZ se vratio na šest mandata.

Što se tiče lokalnih izbora, HDZ je uglavnom dominirao na izborima 2017. i 2021. godine, osvojivši najveći broj župana, gradonačelnika i općinskih načelnika.

Treba to uzeti sa zrnom soli jer ta masovnost HDZ-ovaca koji pobjeđuju u svojim sredinama plod je činjenice da Hrvatska ima 555 gradova, općina i županija (što je poprilično sulud podatak), a HDZ redovito bolje stoji u manjim nego većim mjestima. No sve to ne sprječava HDZ da proglasi pobjedu na lokalnim izborima.

"Plenković je autokrat, takvi eliminiraju svaki mogući neposluh"

Ovi predsjednički izbori mogli bi biti prvi gdje bi HDZ istinski mogao biti potučen do nogu. Može li to promijeniti nešto u HDZ-u?

"Teško je utvrditi unutrašnji odnos snaga u stranci ako niste član stranke ili njenog vodstva, sigurno ima ljudi koji su nezadovoljni autokratskim Plenkovićevim vođenjem stranke, ali koliko takvih može pridobiti druge za neku ozbiljniju akciju, to je pitanje.

Autokrati nisu samo autokrati po tome što provode samo svoju volju, nego eliminiraju svaki mogući oblik neposluha. Plenković sustavno radi da unutar kruga vodstva stranke nema onih koji nisu spremni poslušno slijediti njegove direktive.

Mogao bi se možda sazvati opći sabor HDZ-a, međutim to Plenković može zaobići ako ničim drugim onda argumentom da se bliže lokalni izbori te da nije vrijeme da se mijenja vodstvo", govori nam Rimac.

Milanović je potukao HDZ u svim središtima

>> Pogledajte kako su glasali svi gradovi i općine

Mogu li rezultati Milanovića imati reperkusije na lokalne izbore koji su već za pet mjeseci?

Milanović je osvojio najviše glasova u svim županijskim središtima, dok Primorac nije uspio pobijediti ni u jednom županijskom središtu. Čak i u HDZ-ovoj utvrdi Gospiću ovoga puta je pobijedio Milanović, osvojivši 1649 glasova, odnosno 37.46%.

Milanović je najuvjerljiviju pobjedu ostvario u Čakovcu osvojivši 66.8 posto i u Puli, gdje je osvojio 66.63 posto glasova. Slijedi Rijeka gdje je osvojio 55.20 posto. U Zagrebu, najvećem biračkom mjestu u Hrvatskoj, aktualni predsjednik Milanović osvojio je nešto više od 48 posto glasova. Primorac je u glavnom gradu osvojio 13.2 posto glasova.

U svim dalmatinskim županijskim središtima Milanović je prikupio više od 45 posto glasova. Što se dalmatinskih gradova tiče, posebno je velika razlika između njega i Primorca u Splitu, gdje je Milanović osvojio 45.2 posto, a Primorac 15 posto.

"Uspjeh Milanovića nije ujedno uspjeh oporbe"

Može li HDZ pasti i na lokalnim izborima?

"Ne treba se zavaravati da je uspjeh Milanovića ujedno uspjeh anti-HDZ-ove oporbe. U prvom redu, zato što je Milanović u svom mandatu, pa i u kampanji, vodio suverenističku politiku što se tiče obrane i vanjske politike. To je imalo odjeka i u desnom dijelu biračkog tijela.

To kod stranačkog sustava nije lako promijeniti, a i stranke u oporbi manje-više gledaju na to kao na nekakav biljeg HDZ-a od kojeg HDZ neće odustati, a one ga, eto, samo mogu kritizirati i s tim postaju još manje suverenističke nego što je to Milanović bio u kampanji.

S te strane, to jest jedan dio glasača koje je Milanović ugrabio HDZ-u, i to ne samo u nekoj manjoj mjeri. Do toga je došlo pogotovo jer su tradicionalni glasači HDZ-a bili nezadovoljni svojim kandidatom", rekao je Rimac.

"Pitanje je što je sa središtima osim Zagreba"

Dodaje da je na ovim izborima oporba dobila jasnu poruku kako je pobjeda moguća uz jedinstvo i snažan angažman.

"Bilo je tu onih koji su dobro igrali. Možemo je imao dobru kandidatkinju, bez spačke s Jelavićem, Ivana Kekin bi vjerojatno polučila bolji rezultat od Marije Selak Raspudić, ali ta podrška je ograničena striktno podrškom prema Možemo, koja je pak ograničena na Zagreb.

To znači da bi koalicija SDP-a i Možemo mogla ići prema osvajanju vlasti u Zagrebu. Što je s drugim središtima? To je veliko pitanje. Koliko ljevica može dobiti u istočnoj Slavoniji koja je sad duboko razočarana raspadom Domovinskog pokreta? Mislim da tu prije može jače zaigrati Tomislav Jonjić.

U svakom slučaju, kritike HDZ-a koje su bile zbog afera koje su prethodile kampanji su otvoreno polje gdje oporba treba tražiti poene, ali to ne garantira ništa što se tiče lokalnih izbora", objasnio je Ivan Rimac.