TURSKI oporbeni čelnik Kemal Kilicdaroglu rekao je da vodi protiv predsjednika Tayyipa Erdogana na predsjedničkim izborima unatoč tome što su državni mediji u prvim rezultatima Erdogana stavljali u vodstvo.

Izvori iz oba stožera rekli su da će se, na temelju djelomičnih rezultata, predsjednički izbori vjerojatno održati u drugom krugu 28. svibnja, pri čemu nijedan od dva glavna kandidata neće dosegnuti prag od 50 posto potreban za izravnu pobjedu.

"Kilicdaroglu će danas biti proglašen 13. predsjednikom naše zemlje"

Navodeći manipulaciju u izvješćivanju ranih rezultata na prethodnim izborima, oporbeni gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu rekao je da se nitko ne bi trebao obazirati na rezultate koje je objavila državna agencija Anadolu

Kilicdaroglu je na Twitteru napisao: "Mi vodimo."

"Kilicdaroglu će danas biti proglašen 13. predsjednikom naše zemlje", rekao je Imamoglu na konferenciji za novinare.

Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu, koji je na čelu saveza šest stranaka, blagu prednost. Dvije ankete u petak pokazale su da je iznad praga od 50 posto.

Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku nego i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize troškova života i oblik njezine vanjske politike.

"Poraz Erdogana uznemirio bi Putina"

Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi. Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoganom.

Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.

Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, izazvala je bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.

Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokracije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoganovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.

"Vidim ove izbore kao izbor između demokracije i diktature", rekao je Ahmet Kalkan (64) dok je u Istanbulu glasao za Kilicdaroglua, ponavljajući kritičare koji se boje da će Erdogan vladati sve više autokratski ako pobijedi.

"Izabrao sam demokraciju i nadam se da će moja zemlja učiniti isto", rekao je Kalkan, umirovljeni zdravstveni radnik.
Erdogan (69) je veteran desetak izbornih pobjeda i kaže da poštuje demokraciju i niječe da je diktator.

Ilustrirajući kako predsjednik još uvijek ima podršku, Mehmet Akif Kahraman, koji je također glasao u Istanbulu, rekao je da Erdogan i dalje predstavlja budućnost čak i nakon dva desetljeća na vlasti.

"Ako Bog da, Turska će biti svjetski lider", rekao je.

Glasanje u parlamentu je utrka između dvaju Narodnih saveza. Erdoganov se sastoji od AK stranke islamističkih korijena (AKP), nacionalističkog MHP-a i drugih. Kilicdarogluov savez sastavljen je od šest oporbenih stranaka, uključujući njegovu sekularističku Republikansku narodnu stranku (CHP), koju je osnovao turski osnivač Mustafa Kemal Ataturk.